Devet optuženih osoba iz Živinica još 2011. godine Kantonalni sud u Tuzli osudio je na od jedne do tri godine zatvora za krivično djelo seksualni odnos sa nemoćnom osobom, u sticaju sa drugim krivičnim djelima. Radilo se o djevojčici od 15 godina koju su počinioci tri dana držali zatvorenu u kući i iživljavali se nad njom. Sud je ocijenio da je žrtva bila nemoćna da se suprotstavi njihovim namjerama, a mediji detaljnije pisali o užasu koji je djevojčica prošla.
Žurnal je tada detaljnije pisao o ovom slučaju.
Jedan od počinilaca nakon izlaska počinio je novo krivično djelo a mediji njegovu pojavu zadnji put bilježe uz fotografije u zagrljaju njegove supruge kada se nasmijan vjenčao u jednom od zatvora u kojem je služio kaznu.
Krajem 2006. godine u toaletu tuzlanskog centra Mejdan silovana je 16-godišnja djevojčica s poteškoćama u razvoju. Kantonalni sud u Tuzli osudio je tada Zorana Jovanovića i Edisa Mehmedovića za silovanje na po 12 mjeseci zatvora! Elvis Bajrić je za bludne radnje dobio sedam, a nanošenje teških tjelesnih povreda šest mjeseci, pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 12 mjeseci.
Nakon ove presude reagovale su nevladine organizacije i brojna udruženja, organizovani masovni protesti zbog visine kazne. Vrhovni sud kaznu je preinačio tako da su osuđeni za silovanje dobili po tri godine zatvora a Bajrić godinu i osam mjeseci.
Ne uvijek, ali tako u velikom broju slučajeva izgleda kaznena politika prema silovateljima, a javnost je posljednjih dana upoznata, i pedofilima.
U junu 2021. pisali smo o nešto višoj izrečenoj kazni, kada je za seksualno uznemiravanje djece, počinilac osuđen na pet godina i tri mjeseca zatvora. Roditelji djece tada su opisali probleme i prijetnje sa kojima su se suočavali.
Kada je izrečena sramna presuda za silovanje u Mejdanu prvo i najglasnije u protestima bilo je udruženje Zemlja djece iz Tuzle. Predsjednica ovog udruženja Mirsada Bajramović sjeća se kako je nakon prvostepene presude razgovarala sa tužiocima, pitajući ih da li će uložiti žalbu na presudu:
-Tužilac mi je tada rekao da ne vjeruje jer je presuda osuđujuća, čime su zadovoljni. Pokrenuli smo tada proteste, odazvalo se mnoštvo ljudi, i udruženja demobilisanih boraca jer je otac djevojčice poginuo u ratu, i poslali jasnu poruku tužilaštvu da mora uložiti žalbu, što se kasnije i dogodilo. Zbog svega sam lično dobijala proteste od udruženja sudija kako „vršim pritisak na neovisno sudstvo“ – prisjeća se za Žurnal.
Upravo ovo udruženje već godinama upozorava na probleme u sistemu sa propisima koji se bave sankcionisanjem i prevencijom pedofilije.
Iako je posljednjih dana u fokus javnosti, a nakon otkrića slučaja u kojem je glumac Moamer Kasumović otkupio jednogodišnju zatvorsku kaznu za pedofiliju, na Registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima (kolokvijalno – registar pedofila), naša sagovornica upozorava da to bez pratećih zakonskih rješenja nije potpuno.
BiH je još 2013. ratifikovala Lanzarote konvenciju (Konvencija VE o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe), a domaće zakonodavstvo u ovoj oblasti još uvijek nije usklađeno sa njom. Udruženje Zemlja djece još od 2015. zagovara prema vlasti usklađivanje propisa. Najvažnije od svega, smatraju, jeste ukidanje instituta olakšavajućih okolnosti za počinioca, te zamjene kazne zatvora za ovo djelo:
- Insistirali smo da se pooštri kaznena politika, da se uvedu nove sigurnosne mjere koje se odnose na izricanje zabrane ponovnog vršenja poslovne aktivnosti ili bilo koje druge djelatnosti u vezi sa djecom za pravosnažno oduđene pedofile – kaže Mirsada Bajramović.
Tražili su i da se poveća starosna granica za seksualni dobrovoljni odnos sa 14 na 16 godina, uvođenje novih krivičnih djela (vrbovanje djece). Udruženje je u saradnji sa akademskom zajednicom i Udruženjem tužilaca FBiH pripremilo prijedlog izmjena i dopuna zakona,a dvaput su javno svjedočili pred parlamentarnim tijelima.
Tromost Federalnog ministarstva pravde
Parlament Federacije je još 2020. zadužio Federalno ministarstvo pravde da u roku od 90 dana podnese Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama krivičnog zakona koji će biti usklađen sa Lanzarote konvencijom. U zadanom roku, to se nije desilo. Ministarstvo pravde formiralo je radnu grupu, koja je bila zatvorena za nevladin sektor:
- Članovi te grupe bili su isključivo članovi pravosudnih institucija i resornog ministarstva. Iako smo ih upozorili o sadržaju naše inicijative i važnosti ukidanja olakšavajućih okolnosti i otkupa zatvorske kazne za ova krivična djela, to nije prihvaćeno – kaže Mirsada Bajramović.
Nakon održane javne rasprave ovaj zakon nije vraćen u parlamentarnu proceduru, pa je Zemlja djece ponovo pokrenula peticiju za njegove izmjene.
Zbog čega je važno da se usvoje izmjene ovog zakona i zašto registar pedofila nije dovoljan alat?
- Registar nam treba, registar moramo uspostaviti – objašnjava naša sagovornica – ali ako nemamo sigurnosnu mjeru u zakonu da pravosnažno osuđenom pedofilu možemo izreći trajnu zabranu vršenja bilo kojeg poziva koji ima veze sa djecom, onda oni nakon nekog vremena mogu biti vraćeni. Također, šta znači olakšavajuća okolnost? To što je neko ko je silovao tuđe dijete svom djetetu dobar otac? Što je nezaposlen, uzoran privrednik? Ne može biti olakšavajućih okolnosti u ovim slučajevima. Važno je da se ovaj institut olakšavajućih okolnosti ukine jer se nerijetko u sudskoj praksi izriču ispod minimuma.
I kaznena politika mora biti strožija:
- Kaznena politika u ovim slučajevima je jako blaga. Počinioci, zloupotrebom moći i ovlaštenja, mogu biti i nastavnici, ljekari… oni koji u okviru svoje profesije imaju dodir sa djecom. Postoje neka djela za koja je minimalna kazna tri ili šest mjeseci – i vi za nešto što trajno obilježi dijete izreknete takvu kaznu? Svaki sudija ima diskreciono pravo da na osnovu dokaza odmjerava kaznu ali je problem što naš pravosudni sistem funkcioniše po osnovu bodovanja sudija na osnovu potvrđenih, odnosno pravosnažnih presuda, pa i ovih. Tako da se sudije, odnosno tužioci, onda odlučuju za neka lakša, srodna krivična djela kako bi zadovoljili tu kvotu, pa izriču kazne na koje neće biti žalbi. Tako dobijate i kazne koje su ispod zakonskog minimuma.
Registar osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji BiH stupio je na snagu 26. septembra, dok ga Republika Srpska ima od 2018. godine. Registar je trajan i podaci iz njega ne zastarijevaju i ne mogu biti izbrisani. Moći će mu pristupiti javne i privatne ustanove koje direktno ili indirektno rade sa djecom i na taj način provjeravati da li je potencijalni zaposlenik osuđen za ovo krivično djelo. Na taj način smanjit će se mogućnost ponavljanja djela.
(zurnal.info)