Pozajmiš 80, vratiš 92 miliona maraka

Vlada FBiH krajem maja kroz emisiju trogodišnjih obveznica na Sarajevskoj berzi zadužila se za novih 80 miliona maraka, uz godišnju kamatnu stopu od 5,24 posto. Tako će na ime kamate za ovu pozajmicu godišnje morati plaćati 4,2 miliona maraka, odnosno 12,6 miliona maraka tokom naredne tri godine.

Ovo je tek početak, jer je planirano da u toku ove godine Vlada FBiH kroz izdavanje trogodišnjih obveznica pozajmi ukupno 230 miliona maraka, tako da se u narednim mjesecima očekuje pozajmljivanje još 150 miliona maraka.

Pored planiranog novog zaduženja od 230 miliona maraka, Vlada FBiH se od početka godine već kratkoročno, na šest mjeseci, zadužila za 60 miliona maraka, koji dospjevaju na naplatu između avgusta i oktobra, uz prosječnu godišnju kamatnu stopu od 2,3 posto.

UkolikoVlada FBiH bude imala sreće i preostalih 150 miliona maraka uspije pozajmiti na tri godine uz istu godišnju kamatu od 5,25 posto, to će značiti da će ukupno samo za kamatu na pozajmljenih 230 miliona maraka trebati godišnje izdvajati 12 miliona maraka, odnosno 36,2 miliona maraka tokom naredne tri godine.

Nova pozajmica za vraćanje starog duga

Krpljenje budžetskih rupa i pokrivanje tekuće potrošnje zaduživanjem na domaćem finansijkom tržištu, počelo je prošle godine, kada se Vlada FBiH kratkoročno, na šest mjeseci, zadužila za 90 miliona maraka, koje je trebalo vratiti do početka maja ove godine.

Kako federalni budžet boluje od hronične nestašice novca, da bi se namakle pare za vraćanje prošlogodišnjeg duga, na početku ove godine pozajmljeno je novih 60 miliona maraka, za čije vraćanje je sada potrebno ponovo pozajmiti novac, ali ovoga puta pozajmica je na tri godine.

Praktično to znači da će novac pozajmljen ove godine biti potrošen na pokrivanje prošlogodišnjih i ovogodišnjih budžetskih rupa, ali će teret vraćanje ovog duga biti proslijeđen narednoj Vladi FBiH, koja će na vlasti biti 2015. godine.

Kako su šanse da budžet u narednoj godini bude uravnotežen, odnosno da redovni prihodi budu dovoljni za pokriće svih rashoda, skoro pa nikakve, biće neminovna nova zaduženja.

Bez obzira da li će nova zaduženja biti izvedena kroz trgodišnje obveznice ili će eventualno MMF u međuvremenu odriješiti kesu i odobriti novi kredit, u oba slučaja će ova zaduženja dospjevati na naplatu nakon tri godine, 2016. godine, kada će sadašnji sastav Vlade FBiH biti daleko od ovog problema.

Samo zaduživanje i nije toliki problem, da se taj novac iskoristi za pokretanje proizvodnje, smanjenje uvoza i otvaranje novih radnih mjesta. Ali natovariti na leđa domaće ekonomije, koja je ionako na izdisaju, dodatan teret, samo da bi se za koji mjesec zadržala javna potrošnja na dosadašnjem nivou i izbjeglo "zamjeranje" različitim budžetskim korisnicima, liči na finansijsko samoubistvo.

Vlada FBiH dodatno zadužuje građane

Ovaj dug, kao i sve ostale, na kraju će vraćati porezni obveznici koji i pune budžet FBiH. Kako prema procjenama Zavoda za statistiku FBiH, u ovom entitetu živi 2,3 miliona stanovnika, to znači da će svaki stanovnik FBiH, od novorođene bebe, do najstarijeg penzionera, postati dodatno zadužen u prosjeku za 113 maraka, kako bi se nakon tri godine vratilo pozajmljenih 230 miliona maraka, plus trogodišnje kamate.

"Pozajmi danas, vrati prekosutra", djeluje na prvi pogled kao spasonosno rješenje za trenutne budžetske probleme, gdje rashodi daleko nadmašuju prihode i garantuje očuvanje socijalnog mira barem do oktobra i lokalnih izbora.

Problem je što vrijeme prolazi brzo pa "prekosutra" jako brzo dođe i taj davno potrošeni novac se ipak mora vratiti. Uzimanje novih kredita da bi se vraćali stari, ne može trajati beskonačno.

Ko ne vjeruje, neka pita Grke, Irce, Portugalce, Špance, kako to izgleda kada kreditori jednom "povuku ručnu". Na našu žalost, izgleda kao da ministri u Vladi FBiH žive u totalnoj informativnoj blokadi pa nemaju pojma šta se dešava u ne tako dalekoj Grčkoj i kako to izgleda kad "đavo dođe po svoje pare".

(zurnal.info)