Direktor Aluminija demantira, Žurnal dokumentira: PPD otkupljuje dugove za struju i uvodi Ruse u kompaniju

Pogođeni, kako kažu, pisanjem dijela medija, dakle Žurnala kako znamo, čelnici mostarskog Aluminija izdali su priopćenje za javnost u kojem obrazlažu svoje poslovanje i nedavnu odluku Vijeća ministara o ukidanju carine na nelegirani aluminij. Navodi, tako, ravnatelj ove kompanije, inače kadar stožerne stranke, da je „nova carinska suspenzija početak državne skrbi za njezina strateška poduzeća“, te da, suprotno tvrdnjama Žurnala, oni nemaju nikakvu vezu sa ruskim tvrtkama.

„ Dakle, Aluminij nema nikakav izravan dodir niti s jednom ruskom tvrtkom“, pišu na službenoj stranici mostarske tvrtke, pa nastaljaju: „a i da ima ostaje neshvatljivo zašto je neko tržište određenim krugovima prihvatljivije od drugoga“.

Istina, izravnih dodira s ruskim tvrtkama  Aluminij nema. Ali izravnih dodira s ruskom politikom – itekako ima. Stoga ćemo u nastavku ponuditi konkretne dokaze koji demantuju svaku riječ napisanu u Aluminijevom priopćenju za javnost. 

SLUŽBENA MOSKVA

„Mostarski Aluminij ima tri pogona: Anode, Elektrolizu i Ljevaonicu. U Elektrolizi ima kapacitet proizvesti 130.000 t primarnoga metala godišnje, a kako elektrolitičke ćelije pokreće isključivo el. energija, taj pogon proguta do 20 posto ukupne potrošnje el. energije u čitavoj BiH, dok pogonske strojeve u Anodama i u Ljevaonici pokreće plin koji čini tek 2 posto ukupnih Aluminijevih troškova na godišnjoj razini“, piše u priopćenju od 29. decembra 2017. godine, objavljenom na službenoj stanici aluminij.ba

Međutim, 19. maja ove godine, direktor Aluminija Mario Gadžić napisao je pismo u kojem, ipak, navodi da bi ukidanje carina znatno povećalo potrošnju plina, a smanjilo potrošnju električne energije.

“S obzirom na golemo zanimanje za naš metal u svjetskim razmjerima, ne možemo niti približno zadovoljiti potražnju. Najbrži način značajnoga podizanja naših proizvodnih kapaciteta jest pretapanje nelegiranoga aluminija, koje se obavlja u ljevaoničkim pećima koje pokreće plin, tako da u potpunosti izostaju troškovi skupe potrošnje el. energije“, napisao je tada ravnatelj Gadžić.

U maju je, dakle, „plin drastično uticao na proizvodnju aluminija“, dok u je u decembru to svega „dva procenta“. 

No, idemo dalje. U decembarskom priopćenju ravnatelj Gadžić kaže da je ukidanjem carine otvorena mogućnost povećanja proizvodnje mostarskog Aluminija.

„Sirovina za to je nelegirani aluminij koji Aluminij ima kapacitet pretopiti 2000 t mjesečno, a koji nitko u zemljama EU i Cefte ne proizvodi, dok je za uvoz s drugih tržišta postojeća carinska stopa posao činila potpuno neisplativim. Ukidanjem te carine, Aluminij preko švicarskih i američkih tvrtki kreće s uvozom toga metala kojega kooperanti dobavljaju s azijskoga i afričkoga tržišta“, piše zadnjeg radnog dana u 2017.  godini na službenoj stanici Aluminija.

Rusko tržište direktor Gadžić uopće ne pominje. Međutim, 28. lipnja 2017. godine, na sastanku u Vanjsko-trgovinskoj komori BiH, ravnatelj je bio mnogo jasniji.

„Ukoliko dođe do ukidanja carine, Aluminij će uvesti 25.000 t, podići svoju proizvodnju na nikada dosegnutih 180.000 t, udvostručiti postojeću vanjskotrgovinsku razmjenu s Rusijom i osnažiti državni izvoz za 55 milijuna dolara“, kazao je tada direktor Gadžić što je objavljeno i na službenoj stranici aluminij.ba.

Ovu rečenicu direktor Aluminija izgovorio je u pristustvu zamjenika ruskog ambasadora u BiH Petra Frolova i hrvatskog veleposlanika u BiH Ivana Del Vechia. Tada je još kazano, a na službenoj stranici aluminij.ba 28. lipnja 2017. godine  i objavljeno da je „NJ.E. Petr Ivancov, ruski veleposlanik u BiH, već upoznao službenu Moskvu s Aluminijevom argumentacijom“.

Ako Aluminij d.d. Mostar nema nikakve veze sa Rusima i ruskim kapitalom, o čemu je onda obavještavana službena Moskva? O nužnosti dokapitalizacije, ispostavit će se u oktobru ove godine. 

„Rješenje za Aluminij je žurna dokapitalizacija“, kazao je 6. oktobra 2017. godine direktor Aluminija.

Dokapitalizacija je skoro izvjesna, a vlasništvo nad dijelom Aluminija steći će zagrebačka tvrtka PPD koja je strateški partner ruskog Gazproma s kojim je potpisala ugovor o desetogodišnjoj nabavci plina za Hrvatsku. Promjena vlasničke strukture desit će se kroz Aluminijeve dugove za električnu energiju, pa, stoga, direktor Gadžić u svom priopćenju od 29. decembra izražava posebno nezadovoljstvo pisanjem Žurnala u vezi sa poslovanjem te tvtke sa elektroprivredama u FBiH.

„Osobito ističemo kako Aluminijevo dugovanje prema Elektroprivredi HZ Herceg-Bosne nije otpisano, nego je predmetom tekućega restrukturiranja naslijeđenih obveza“, priopćio je u petak ravnatelj Gadžić.

U oktobarskom intervjuu za Večernji list, ravnatelj Aluminija bio je mnogo konkretniji.

„Više od dvije trećine ukupnih dugovanja Aluminija čini dug za električnu energiju prema Elektroprivredi HZ HB (185 miliona KM). Od neovisnoga financijskog revizora zatražena je analiza toga dugovanja, kao i prijedlog njegova zatvaranja i taj je dokument dostavljen Elektroprivredi HZ HB, a s njim je upoznat i Aluminij. Analiza je pokazala kako Aluminij ne može otplatiti taj dug iz poslovanja te da vrijednost toga dugovanja, uzimajući u obzir otplatnu moć Aluminija, nije onolika kolika je u knjigama, nego da taj dug vrijedni višestruko manje, što je i možebitna strategija da navedeno dugovanje bude prodano po diskontnoj vrijednosti trećoj strani. Dugovanje, samo po sebi, nije jedini problem, problem je u činjenici da nužna dokapitalizacija Aluminija neće naići na interes potencijalnih investitora dok je god Elektroprivreda HZ HB naš najveći vjerovnik“, izjavio je tada ravnatelj Gadžić.

DISKONTNA PRODAJA DUGA

Pojednostavljeno, dug Aluminija prema EP HZ HB, knjigovodstvene vrijednosti 185 miliona KM, bit će prodan po diskontnoj cijeni, dakle, znatno manjoj od postojećeg. Tom prodajom duga Elektroprivreda HZ HB  faktički će svoja prava  nad Aluminijem prepustiti Gazpromovom partneru PPD-u. Upravo je PPD, kako kažu u Aluminiju, „spasilac tvrtke“, jer je nakon otkazivanja ugovora o nabavci električne energije od federalnih elektroprivreda on preuzeo ulogu dobavljača električne energije.

„Zbog nepostojanja boniteta, uspjeli smo sklopiti ugovor za nabavu el. energije isključivo uz pomoć jamstva i položenih instrumenata osiguranja od PPD-a BiH. U ovom trenutku Aluminij električnu energiju nabavlja na slobodnom tržištu, za što je potrebno posjedovanje brojnih licencija od neovisnoga operatera, osiguranje jamstava prema regulatoru te jamstava prema opskrbljivaču, za što Aluminij trenutačno nema kapacitet ni bonitet. Odlukom najviših tijela tvorničkog upravljanja, PPD BiH preuzeo je opskrbu električnom energijom Aluminija. Nadalje, PPD je relaksirao i doprinio dodatnoj likvidnosti Društva“, kazao je u oktobru za Večernji list ravnatelj Aluminija d.d. Mostar.

PPD, poglavito, pojasnit će ravnatelj, kroz „ugovorne odnose u cijelosti podržavaju i financiraju poslovanje Aluminija“

To, dakle, znači da mostarski Alumij trenutno posluje isključivo zahvaljujući preduzeću PPD, koje svojim ulaganjima postaje povjerilac ove kompanije. 

Otkupi li PPD, po diskontnim cijenama, dug Aluminija prema Elektroprivredi HZ HB, postat će najveći povjerilac Društva. Onda će biti dovoljno da PPD putem banke, u ovom slučaju ruske Sberbanke preko koje posluju i Aluminij i PPD , zatraži prinudnu naplatu i kroz pretvorbu kapitala većinski vlasnik Aluminija postat će ovo zagrebačko poduzeće koje hrvatski mediji godinama označavaju kao strateškog ruskog partnera u toj zemlji. To, naravno, nije sve. 

LUKA PLOČE

PPD je već ranije preuzeo 25 procenata Luke Ploče preko koje Aluminij prima sirovinu i otprema svoje proizvode i gdje se nalaze terminali za skladištenje plina koji će biti korišten za preradu nelegiranog aluminija. Nadalje, prema nacrtu Strategije prostornog razvoja Hrvatske, koji je bio u javnoj raspravi 2015. godine, u okolini Ploča planirana je izgradnja termoelektrane na prirodni plin ukupne snage 1200 megavata. Prema istom dokumentu, planiran je krak plinovoda do Mostara. 

Podsjećamo, PPD Zagreb potpisao je sa ruskim Gazpromom ugovor o isporuci plina do 31. decembra 2027. godine. A upravo je PPD  „relaksirao poslovanje Aluminija“ o čemu je „informisana i službena Moskva“, posredstvom ambasadora Petra Ivancova koji je u Večernjem listu zatražio „hitno rješavanje hrvatskog pitanja“, nakon čega je Dragan Čović kazao da „evropske i NATO integracije nisu prioritet“.  

(zurnal.info)