reakcija na odluke OHR-a: Pričom o secesiji Dodik prikriva kriminalno trošenje budžetskog novca

Visoki predstavnik u BiH nametnuo je odluke koje će mnoge stvari u Republici Srpskoj, ali i na državnom nivou istjerati na čistac. Poništio je Zakon o neprovođenju odluluka Ustavnog suda na teritoriji RS, što je bio do sada najjači udar vlasti tog bh. entiteta, sa Miloradom Dodikom na čelu, na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine. Dodik je danas poručio da RS neće prihvatiti Schmidtove odluke, da će on potpisati ukaze o proglašenju zakona koje je poništi i da će ti zakoni biti objavljeni u Službenom glasniku RS.

Manjak u budžetu i novčaniku (Video)Koja je Dodikova cijena za smirivanje političke situacije?

Dešavalo se i ranije da su vlasti RS, ali i Federacije BiH, odbijale da sprovedu odluke Ustavnog suda, smatrajući ih politički motivisanim i šetnim po srpske, bošnjačke ili hrvatske interese, ali se nikada do sada nije desilo da parlament jednog od dva bh. entiteta zakonski stavi van snage odluke Ustavnog suda BiH.

Takav postupak, sasvim opravdano, ocijenjen je kao udar na ustavno-pravi poredak države i Dejtonski sporazum, jer je Ustavni sud BiH sastavni dio Ustava BiH.

DODIK NASTAVLJA SA PRIJETNJAMA

Da visoki predstavnik nije reagovao i poništio Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda na teritoriji RS, početak „pravne secesije“ RS od BiH bio bi verifikovan i od zemalja koje su garanti Dejtonskog sporazuma, što bi, sasvim sigurno, vodilo ka donošenju novih zakona koji bi trasirali put ka izlasku RS iz BiH.

Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo Schmidt, zapravo su esencija najnovijih odluka visokog predstavnika, kojima su vlasti u RS dovedene u situaciju da biraju – da li će ići do kraja i po cijenu pravosudnog progona, pa i mogućih smjena, istrajavati na primjeni spornih zakona i izazivanju još dublje krize u zemlji, ili će ispoštivati Šmitove odluke, priznati politički poraz i okrenuti se ka procesima koji bi BiH trebalo da pokrenu naprijed.

Milorad Dodik, predsjednik RS, već je odgovorio. Sa Mrakovice je poručio da RS neće prihvatiti Schmidtove odluke, da će on potpisati ukaze o proglašenju zakona koje je poništio OHR i da će ti zakoni biti objavljeni u Službenom glasniku RS. Dodao je da pretpostavlja da će zbog toga protiv njega Tužilaštvo BiH pokrenuti proces, zbog čega će onda RS donijeti odluku o zabrani djelovanja Agencije za istrage i zaštitu BiH (Sipa), Suda i Tužilaštva BiH na prostoru RS.

POSAO ZA TUŽILAŠTVO BIH

Schmidt je donio i odluku, kojom je obustavio zakonodavni postupak donošenja Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je prethodno usvojila Narodna skupština RS. To praktično znači da je visoki predstavnik ništavnim proglasio zakon, usvojen u parlamentu RS, prema kojem se njegove odluke neće primjenjivati na teritoriji tog bh. entiteta niti objavljivati u Službenom glasniku RS. I ne samo to. Njegovom odlukom okončani su svi proceduralni koraci u vezi sa spornim zakonima, tako da se o njima neće izjašnjavati niti Vijeće naroda RS niti Ustavni sud RS, jer su ti zakoni njegovom odlukom proglašeni ništavnim i ne proizvode nikakva pravna dejstva. Uz to, vlasti RS dužne su objaviti odluke visokog predstavnika u entitetskom Službenom glasniku, jer će, u suprotnom, počiniti krivično djelo. Za one koji to odbiju da učine predviđene su zatvorske kazne, ali i smjene sa određenih funkcija.

U više navrata glavni tužilac BiH Milanko Kajganić je ponovio kako Tužilaštvo BiH nije pokrenulo istrage protiv osoba, među kojima su i najviši zvaničnici RS, za ta krivična djela jer je ta materija „u sivoj zoni“, navodeći da nešto što je označeno kao krivično djelo, to krivično djelo mora imati posljedicu u stvarnom životu. Vrijeme pred nama će pokazati da li je državno tužilaštvo nezavisno od političkih uticaja, što je do sada bilo o minimalnoj mjeri, ili će beskompromisno stati u zaštitu ustavnog poretka i vladavine prava u zemlji.

OPET REFERENDUM

U gotovo jednočasovnoj tiradi, Dodik je do kraja godine najavio i referendum o statusu RS, jer, kako je naveo, RS „neće trpiti torturu i ’zločinačko udruženje’, koje, čine političko Sarajevo, SAD, Velika Britanija i Kristijan Šmit“. EU je nazvao „nejakom“, koja po njemu „klapne ušima, kada joj to narede Amerikanci“. Provukao je i svoj stav o mogućem djelovanju NATO u BiH, koga je u svojoj političkoj besjedi rasporedio na „liniju razgraničenja entiteta da bi spriječio nove sukobe u BiH“, navodeći da NATO nema nikakvu ulogu u političkim procesima u BiH.

Schmidtove odluke i djelovanje međunarodne zajednice u regionu ocijenio je „dijelom podvale“, usmjerene da se u konačnici uništi RS, ali i da se satanizuju on i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Podli napad na vlasti u RS i Srbiji, koji su personalizovani. Radi se o sinhronizovanim napadima na Vučića i mene. Ako skinete jednog i drugog, onda ćete dobiti Kosovo, a posle toga uništiti i RS“, kazao je Dodik.

DŽEPNI MILOŠEVIĆSlijepa rupa Milorada Dodika

Konstatovao je i da je BiH danas „kolonija“ i da RS može da primjeni odredbe Povelje UN, koja promoviše antikolinijalnu borbu protiv  stranih namjesnika. Najavio je i pokretanje tužbe protiv Schmidta pred njemačkim zakonodavstvom, baš kao što je to najavljivao u slučaju pokojnog visokog predstavnika Ashdowna, a nikada to nije učinio.

Bez obzira na sve što je danas na Mrakovici rekao Dodik, ostaju nepobitne činjenice. On i njegova SNSD prihvatili su i glasali za sve prenose nadležnosti sa entitetskog na državni nivo u parlamentu BiH od potpisivanju Dejtonskog sporazuma do danas, pa i za zakone kojima su na državnom nivou uspostavljeni Sipa, Tužilaštvo i Sud BiH.

I VUČIĆ I KOSOVO U PRIČI

Dodik u svojoj glavi nastoji izbrisati postdejtonske godine, u kojima, ne samo da se nije bunio zbog međunarodnog intervencionizma, već je snažno podržavao tadašnje visoke predstavnike koji su smjenjivali izabrane zvaničnike RS zbog kršenja Dejtonskog sporazuma. Upravo je policija RS, u vrijeme kada je Dodik bio entitetski premijer, iz kabineta u Banjaluci izbacila Nikolu Poplašena, koga je prehodno sa pozicije predsjednika RS smijenio visoki predstavnik Carlos Westendorp. Ma koliko se Dodik busao u prsa, najavljujući oštro protivljenje odlukama visokog predstavnika, negov rejting među građanima RS nije ni blizu onog koji je postojao 2006. godine, od kada su on i njegov SNSD u kontinuitetu na vlasti u RS. Uz to, nije siguran ni da njegova politika potpune konfrontacije sa međunarodnom zajednicom ima nepodijeljenu podršku svih iz vladajuće koalicije u RS i njegovom SNSD-u. Uostalom, znajući šta može da očekuje, nedavno je direktor Službenog glasnika RS podnio ostavku.

Bez obzira što je u svom obraćanju sa Mrakovice sebe stavio u istu ravan sa Vučićem, teško i da će mu zvanični Beograd dati otvorenu podršku za snažan obračun sa međunarodnom zajednicom, a posebno sa SAD, koje su vlastima Srbije više nego ikada potrebne za deeskalaciju stanja na Kosovu. Upravo zbog svega onoga što je na Mrakovici izgovorio Dodik i jasne poruke da RS neće primjenjivati najnovije Schmidtove odluke, izmjene Krivičnog zakona BiH na čistinu će istjerati i pravosudne institucije BiH, prije svih državno tužilaštvo, koje je do sada alibi za to što ne pokreće postupke protiv osoba koje otvoreno rade na rušenju ustavnog poretka zemlje ili otvorenom negiranju genocida u Srebrenici nalazilo u nejasno definisanim odredbama Krivičnog zakona BiH.

ŠUTNJA RUSKA AMBASADE

Jedno je sigurno, najmoćnija zapadna zemlja, SAD, a uz nju i Velika Britanija, neće ustuknuti pred nastojanjima Milorada Dodika da razvali državu BiH.

U EU postoje „komešanja“ i nema jedinstvenog i odlučnog stava kada je u pitanju odnos prema Dodikovom političkom djelovanju, prije svega zbog toga što neke članice, poput Mađarske, za to ne daju zeleno svjetlo. Ne treba zanemariti ni stalni rad Dodikovih lobista na terenu, u evropskim centrima, posebno u Briselu, gdje ima onih koji ispod radara drže Dodikovu stranu.

Jasno je i da će EU, bez obzira na sve, slijediti kurs koji joj postave SAD.

"Zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS predstavljaju direktan napad na integritet Ustavnog suda BiH i na Ustav BiH. EU žali što je bilo neizbežno da visoki predstavnik deluje kako bi ove zakone stavio van snage", naveli su u saopštenju iz Delegacije EU. Podsjetili su i da su „bonska ovlaštenja“ krajnja mjera protiv „nepopravljivih protivpravnih radnji“.

Zanimljivo je da se nakon Schmidtovih oduka nije oglasila ruska amabasada u BiH, koja je u svim ranijim slučajevima negirala njegov legitimitet i otvoreno podržavala Dodikove političke poteze.

Što se tiče reakcije iz domaćih političkih krugova, opozicija u RS je utihnula, HDZ BiH ostao na kursu „vječitog optimiste“, ističući da su hrvatski politički faktori u BiH navodno osnovni pokretači  evroatlanskih procesa zemlje, dok su stranke iz Sarajeva i po pitanju Schmidtovih odluka ostale podjeljenje. Za SDA, koja je posle prošlogodišnjih opštih izbora otišla u opoziciju, njegove odluke su „nedovoljne“, jer su očekivali da on smijeni Dodika, dok stranke „Trojke“ u odlukama visokog predstavnika vide i svoje zasluge, navodeći da su svojim odlučnim političkim potezima doveli do takvih oduka. 

Sam Christian Schmidt vrlo otvoreno je najavio da su „sve opcije i dalje na stolu“ i da je moguće da ponovo posegne za „bonskim ovlaštenima“ ako vlasti u RS ne sprovedu njegove odluke.

(zurnal.info)