THE KYIV INDEPENDENT: Putinova agresija i opasnost od ekološke katastrofe u Evropi

Podmukli napad Rusije na Ukrajinu šokirao je cijeli civilizirani svijet. Planirani Blitzkrieg (munjeviti rat) koji nije uspio, doveo je do sloma ruskih trupa i njihovog prijelaza na terorističke metode ratovanja, kršeći zakone i običaje ratovanja.

Prvog dana okupacije saznalo se da su Rusi zauzeli Černobil. Ne radi se samo o nuklearnoj elektrani Černobil (95% radioaktivnog otpada u Ukrajini nastalo je tokom katastrofe 1986.) ili objektu skloništa, već i o cijeloj zoni isključenja u radijusu od 32 km. Zaplijenjena su najveća odlagališta radioaktivnog otpada: Buryakivka, Pidlisny, kompleks Vector za dugoročno skladištenje radioaktivnog otpada, skladišta istrošenog goriva SVYAP-1 i SVYAP-2.

Oni sadrže 22.000 korištenih sklopova nuklearnog goriva iz nuklearnih elektrana. S obzirom na lokaciju ovog itekako opasnog objekta (čuvanog od strane 130 pripadnika Nacionalne garde), žestoke borbe, najvjerovatnije, nije bilo. Puno je alarmantnija situacija s osobljem koje opslužuje postojeću infrastrukturu, jer je u trenutku zapljene ostalo samo 90-ak osoba koje su dežurale. Logistika je osigurana za tranzit vozom od grada Slavutycha do nuklearne elektrane Černobil, preko Bjelorusije, što trenutno nije moguće.

Osim što je njegova zemlja platforma za rusku intervenciju, diktator Aleksandar Lukašenko također blokira mogućnost rotacije, ugrožavajući potporu za održavanje objekata. Prema riječima Oksane Ananyeve, stručnjaka za energetsku politiku u Centru za ekološke inicijative Ekodiya, u zoni isključenja zabilježeno je povećanje razine gama zračenja, što se može pratiti i online. Razlog bi mogao biti prolazak teške vojne opreme koja je podigla radioaktivnu prašinu sa tla ili curenje. Istovremeno, trenutni pokazatelji gama zračenja ne predstavljaju opasnost za zdravlje. Opasan je i faktor stalnog leta iznad područja vojnih aviona koji idu ka Kijevu.

Uz to, Rusi napadaju i Energodar i pokušavaju provaliti u Zaporizhzhya nuklearnu elektranu. To pokušavaju učiniti kako bi izbjegli vatru ukrajinske vojske, navodi ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Trenutno rade tri od njegovih šest blokova koji proizvode gotovo 3.000 megavata električne energije – normalan rad nuklearnih elektrana, čak i u vanrednom stanju, važan je kako bi se izbjegla ozbiljna energetska, a time i humanitarna katastrofa.

Teoretski, zaštita jedinica elektrana omogućava otpornost na ljudske, te prirodne prijetnje, pa čak i na moguće padove aviona. No, rizici uzrokovani projektilima, posebice balističkim, značajno rastu, čemu intervencionisti pribjegavaju širom Ukrajine. Stabilnost opskrbe energijom u području rada elektrane, koja je zakomplikovana sukobom, neophodna je za hlađenje šipki u reaktorima (u slučaju krize, dizel generatori su dostupni u stanicama). Ne treba zaboraviti na ljudski faktor i stres neprestanog rada radnika pod paljbom ruskih jedinica.

Oksana Ananyeva naglašava da je IAEA već obaviještena o okupaciji nuklearne elektrane u Černobilu. To je bila tema vanrednog sastanka Grupe europskih regulatora za nuklearnu sigurnost (ENSREG). EU bi također mogla zahtijevati pristup skupini nezavisnih stručnjaka za praćenje situacije. Istovremeno, sada je iznimno teško garantovati njihovu ličnu sigurnost zbog stalnog sukoba.

Ukrajinski Energoatom poduzima sve moguće mjere i apelirao je na međunarodnu zajednicu da uspostavi sigurnosnu zonu od 30 kilometara oko svih ukrajinskih nuklearnih elektrana. Nuklearne elektrane, drugi nuklearni i radijacijski objekti u Ukrajini, objekti su miroljubive upotrebe nuklearne energije, te stoga nisu namijenjeni za upotrebu u sukobima i ne bi ih trebalo napadati u skladu s člankom 56. Dodatnog protokola Ženevske konvencije od 12. augusta 1949. po zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, kaže državni regulator.

Ovakvim kaznenim djelima agresor zapravo krši i načela UN-a, pozivajući se na odluke Generalne konferencije IAEA 2009. godine. Zauzimanjem nuklearne elektrane okupator ne dopušta državi da u potpunosti djeluje na nuklearnu sigurnosti, kako to zahtijeva Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala i nuklearnih postrojenja od 3. marta 1980. Ne može se garantovati ni da nuklearni materijal neće pasti u ruke terorista.

Ova situacija je posebno napeta s obzirom na činjenicu da agresor pribjegava ciničnim i agresivnim napadima na civile i civilnu infrastrukturu. Štaviše, Vladimir Putin već prijeti svijetu nuklearnim oružjem. Dakle, ovo što se događa na ukrajinskom teritoriju nije samo tragedija za ukrajinski narod, već i potencijalna katastrofa za cijelu Evropu, koja se mora izbjeći.

(zurnal.info)