KRIMINALIZACIJA KLEVETE U REPUBLICI SRPSKOJ (2): Represivni zakoni po uzoru na Rusiju, Bjelorusiju i Gruziju

Prije nekoliko dana predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je donošenje novog zakona o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj. Ova najava stigla je ubrzo nakon što je Vlada RS-a utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se, između ostalog, uvodi odredba za uvredu i klevetu.
Obrazlažući razloge za ovaj potez, Dodik je rekao:
- To podrazumijeva da prijavite svaku vrstu transakcije, to je fer i transparentno, zašto bi to bio problem? – upitat će čovjek za čiji novac porijeklo i tokove ne može/ne želi utvrditi ni državno tužilaštvo.
 
Sa druge strane, pod krinkom progona „stranih agenata“ želi kontrolisati rad nevladinih organizacija jer je, osim medija, dio njih posljednji atom otpora u Republici Srpskoj. 
U kombinaciji sa zakonom kojim se vraća kleveta kao krivično djelo, o čemu smo ranije pisali, Milorad Dodik i vlast u Republici Srpskoj imat će potpunu kontrolu nad slobodom govora. 

KRIMINALIZACIJA KLEVETE U REPUBLICI SRPSKOJ (1)Dodikov zakon za disciplinovanje medija i građana

ČIJE ĆE ZAKONE PREPISATI DODIK

Iako je najavio da će zakon biti prepisan iz zakona Sjedinjenih Američkih Država, te upitao „šta će onda Amerikanci reći na to“, ovi potezi mnogo više asociraju na diktaturu koju odavno uvode njegovi politički učitelji. 
Krajem februara predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je izmjene zakona kojima sve strane riječi definiše kao neprihvatljive, osim onih koje su uobičajene i nemaju analog u ruskom jeziku:

- Prilikom govora ruskim jezikom kao državnim jezikom Ruske Federacije nije dopuštena upotreba riječi i izraza koji ne odgovaraju normama savremenog ruskog jezika, osim stranih riječi koje nemaju odgovarajuće ekvivalente u širokoj upotrebi u ruskom jeziku – navodi se u tekstu. 

U zakonu su navedene i oblasti gdje se ruski jezik može koristiti kao državni – obrazovanje, državni sistemi, servisne informacije. Naknadno će biti objavljen popis prihvatljivih stranih riječi. 
Od ruske invazije na Ukrajinu, mediji u Rusiji ne koriste riječi „rat“ i „invazija“ već „vojna operacija“. Roskomnadzor, Ruska agencija za kontrolu komunikacija, na samom početku napada na Ukrajinu, u februaru prošle godine, upozorila je medije da su tokom izvještavanja dužni koristiti informacije i podatke dobijene „isključivo iz ruskih zvaničnih izvora“. U slučaju da mediji ne ispune zahtjeve Agencije, kako je navedeno, pristup resursima biće ograničen, a prijeti im i kazna do pet miliona rubalja. U maju prošle godine, ruski parlament usvojio je zakon koji tužiocima omogućava zatvaranje dopisništava stranih medija ako je riječ o „neprijateljskim“ zemljama. 

BJELORUSKO ISKUSTVO

U maju 2021. predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potpisao je zakon kojim se ograničava rad medija i omogućava njihovo gašenje bez sudske odluke. Prema zakonu, mediji ne smiju izvještavati sa nedozvoljenih masovnih okupljanja, a Ministarstvo informacija može narediti gašenje medija. Zabranjeno je i objavljivanje rezultata istraživanja javnog mnijenja, osim ako ga je odobrila bjeloruska vlada. Komentarišući zakon, predsjednik Bjeloruske asocijacije novinara Andrej Bastunets, tada je rekao da se radi o najrepresivnijem zakonu o medijima u Evropi, koji rad novinara pretvara u „minsko polje“. Mediji koji su izvještavali sa protesta kada je Lukašenko osvojio šesti mandat, kada su uhapšene desetine hiljada osoba, nazvani su ekstremističkim. Novinari su hapšeni iako su radili svoj posao, sa jasnim oznakama da su na dužnosti. 

U intervjuu za Al Jazeeru Balkans iz 2020. godine, bjeloruska novinarka Marina Zolotova, upozorila je da se novinari u ovoj zemlji hapse i zlostavljaju jer rade svoj posao.
Dvanaest novinara kuće TUT.BY je zatvarano ukupno 19 puta od maja do septembra 2020. godine. Većinom su puštani nakon 3-4 sata u policijskoj stanici, ali je jedan freelance dopisnik dobio 11-dnevni pritvor. Optužen je za učešće u protestima iako je tamo bio da medijski pokrije dešavanje:

- Ranije sam govorila, ponovit ću još jednom - uhapšeni su jer rade svoj posao, jer izvještavaju sa protesta! Naši novinari su imali oznake, plave prsluke, snimali su i pravili fotografije cijelo vrijeme ili slali nama poruke, ali je sud presudio da su bili učesnici protesta! Bila sam na sudu i to je bila užasna scena. „Svjedoci“ su nosili maske, njihova imena su izmijenjena, svjedočili su preko videolinka, nisu imali konkretne dokaze niti mogli ponuditi mjesta i slogane protesta. Nadalje, saslušanje je prekinuto jer je „svjedok“ ukazao na pogrešnu lokaciju djelovanja na početku svjedočenja. Naravno da sam sigurna da je riječ o ciljanom progonu novinara. Više od 200 novinara nezavisnih medija je pritvoreno od početka izborne kampanje. Akreditacije mnogih novinara koji rade za strane medije su povučene. Pristup mnogim internetskim portalima u Bjelorusiji je blokiran (nn.by, svaboda.org. naviny.by, belsat.eu i drugi) – rekla je u intervjuu za Al Jazeeru Balkans Zolotova. 

Ideja da novinari mogu biti uhapšeni za nju je najteža:
- To je jako stresno. Imate osjećaj da ih ne možete zaštititi jer zakona nema. Tu je i osjećaj da pristup portalu može biti blokiran svakog trena, kao i osjećaj smanjenja prihoda, a vi morate sačuvati održivost projekta.

REPUBLIKA SRPSKA KAO GRUZIJA

U kreiranju zakona o stranim agentima Miloradu Dodiku može poslužiti i svježe gruzijsko iskustvo. Prijedlog zakona koji je trebao biti uveden u Gruziji predviđao je da organizacije koje primaju novac iz inostranstva (više od 20 posto sredstava) budu registrovane kao strani agenti ili će biti novčano kažnjene. Nakon demonstracija, vladajuća partija Gruzijski san povukla je nacrt zakona jer nije dobio podršku zastupnika. 

Gruzijska vlast kritikovana je zbog bliskosti sa Moskvom, a evropski zvaničnici osudili su nacrt zakona. 
Upravo se na izvore finansiranja organizacija poziva i Milorad Dodik kada govori o namjeri uvođenja sličnog zakona u Republici Srpskoj:

- Sjedinjene Američke države u svom zakonu te organizacije ili one koje se finansiraju od stranaca nazivaju stranima agentima na prostoru SAD-a. Mi ćemo svu tu terminologiju preuzeti - najavio je.

Na sličnost sa gruzijskim zakonom upozorili su i iz Transparency Internationala:
- Dodikova najava podsjeća, kao i raniji nacrt zakona, na sličan zakon u Rusiji, koji se pokušao donijeti i u Gruziji, zbog čega su protestvovali građani Gruzije – rekla je u izjavi za Radio Slobodna Evropa Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH. 
Za Korajlić bi usvajanje sličnog zakona u RS značilo “uspostavljanje nadzora i potpune kontrole nad radom organizacija civilnog društva”.

AMBASADA SAD-A: REPRESIVNI I NEDEMOKRATSKI ZAKONI

Na najave novih zakonski rješenja u RS-u reagovala je i Ambasada SAD-a u BiH:

- Posljednjih dana, vlasti u Republici Srpskoj najavile su planove za usvajanje dva represivna, nedemokratska zakona koji bi ako se provedu, drastično narušili prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Ovi zakoni koristili bi samo vladajućoj koaliciji u njezinim naporima da konsoliduje svoju vlast, a išli bi na štetu svih ostalih – navode. 

Uz podršku pravima ljudi širom svijeta, iz Ambasade SAD-a naglašavaju da bi predloženi zakoni stigmatizirali i ušutkali nezavisne glasove u RS-u:
- Predloženi zakoni otežali bi građanima pozivanje na odgovornost vlade RS-a i omogućili nesmetano bujanje korupcije. Napadi predloženih zakona na temeljne slobode obeshrabrili bi legitimne kompanije da ulažu u Republiku Srpsku.

U svijetu, Iran je vodeći po broju zatvorenih novinara u 2022., a u vrhu liste su i Kina i Mianmar. U prošloj godini, Reporteri bez granica dokumentovali su 533 privedena novinara 57 ubijenih.

(zurnal.info)