REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE: U BiH se kontracepcija koristi manje nego u najnerazvijenijim zemljama svijeta

Milenijumski razvojni ciljevi uspostavljeni su nakon Milenijumskog samita Ujedinjenih nacija koji je održan 2000 godine, a nakon usvajanja Milenijumske deklaracije UN-a.

Ovi Ciljevi se tiču razvoja u osam oblasti: istrebljivanje ekstremnog siromaštva i gladi, sveobuhvatno osnovno obrazovanje, jednakost polova i osnaživanje žena, smanjenje smrtnosti djece, unapređenje zdravog materinstva, suzbijanje HIV-a/AIDS-a, malarije i drugih bolesti, obezbjeđivanje održivosti okoliša i uspostavljanje globalnog partnerstva za razvoj.

Razvojni ciljevi su trebali biti ispunjeni do 2015. Na to su se obavezale sve zemlje koje su 2000. godine bile članice UN-a, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, i više od 20 međunarodnih organizacija.

- Uopšteno govoreći, bilo je mjerljivog napretka u svim aspektima koje obuhvataju Milenijumski razvojni ciljevi. Ipak, aspekt u kojem se najviše zaostaje, na globalnom nivou je takozvani MDG 5, odnosno Milenijumski razvojni cilj koji se tiče smrtnosti porodilja. Također, još uvijek postoji značajan jaz kada su u pitanju jednakost polova, klimatske promjene i zaštita okoliša, ali se ipak najviše zaostaje u implementaciji indikatora smrtnosti porodilja, rekla je u razgovoru za Žurnal Doina Bologa, predstavnica Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u BiH i direktorica UNFPA za Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Kosovo i Srbiju.

Postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva (MRC) je od posebnog značaja za BiH i njene građane, prvenstveno zbog posljedica rata i aktivnosti koje su potom uslijedile da osiguraju održivi razvoj. BiH je 2003. godine MRC indikatore uključila u Srednjoročnu strategiju razvoja za period 2004-2007, a UNDP je 2004. pripremio „Kratki osvrt na status Milenijumskih razvojnih ciljeva u BiH, PRSP, Evropa i dalje perspektive“ koji je predstavljao korak ka povezivanju MRC u BiH sa procesom evropskih integracija.

Izvještaj o analizi napretka ostvarenog na postizanju ovih ciljeva iz 2010. godine dodatno je povezao MRC sa razvojnom agendom zemlje, kroz prizmu pristupanja EU. Izvještaj za 2013. godinu ističe napredak ostvaren na realizaciji MRC u poređenju sa globalnim, regionalnim i EU trendovima.
Izvještaj o napretku u realizaciji Milenijumskih razvojnih ciljeva u BiH za 2013. godinu zajednički su pripremili Ministarstvo finansija i trezora BiH, Sektor za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći i Tim Ujedinjenih nacija u BiH.

U ovom se Izvještaju navodi da je BiH danas zemlja u razvoju koja pripada grupi zemalja sa visokim humanim razvojem. Ipak, izvještaj upozorava da se, prema UNDP-ovom izvještaju o humanom razvoju za 2013. godinu BiH, prema indikatorima koji čine indeks humanog razvoja (HDI) nalazi na 81. mjestu. HDI nudi komparativno mjerenje kvalitete života u smislu očekivanog životnog vijeka, pismenosti, obrazovanja i životnog standarda za zemlje širom svijeta.

Iako zauzima 81. mjesto na listi od ukupno 186 zemalja BiH ipak, mjereno kroz HDI, zaostaje za zemljama u regionu: Hrvatskom koja se nalazi na 47. (i pripada grupi zemalja sa veoma visokim humanim razvojem), Crnom Gorom na 52., Srbijom na 64., Albanijom na 70. i BJR Makedonijom na 78. mjestu.

I u drugim međunarodnim poređenjima BiH ne zauzima dobre pozicije: BiH je na 98. mjestu od 167 zemalja u pogledu demokratije, 126. od 185 zemalja u smislu lakoće poslovanja, te 72. mjestu od 176. zemalja prema percepciji korupcije. Time je BiH smještena iza svake od trenutnih i potencijalnih budućih zemalja članica EU i to po svakom od indikatora s izuzetkom korupcije, gdje zauzima bolje mjesto nego Srbija i Albanija, ali je i dalje za 30% lošija od prosjeka u EU.

U Izvještaju se navodi da je od 2000. godine BiH ostvarila značajan napredak u smislu razvoja pravnih i institucionalnih okvira neophodnih za ostvarivanje jednakosti polova i osnaživanje žena. Prema podacima, ostvaren je cilj jednakog pristupa obrazovanju za djevojčice i dječake, broj pismenih žena od 15-24 godine u odnosu na broj pismenih dječaka, smanjenje broja nezaposlenih žena, povećan je udio žena u populaciji zaposlenih, kao u učešće žena u izvršnoj vlasti.

Na implementaciji Milenijumskih razvojnih ciljeva u BiH rade agencije UN-a, institucije vlasti na svim nivoima, ali i nevladine organizacije od kojih je među najznačajnijima Asocijacija XY, nevladina organizacija koja djeluje u Sarajevu i Banjoj Luci, a koja svojim aktivnostima nastoji riješiti probleme u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem.

- Dosta smo radili sa Asocijacijom XY, jer je ta Asocijacija članica Inetrnational Planned Parenthood Federaction, međunarodne federacije udruženja za planiranje roditeljstva. Ova Federacija je uspostavljena kako bi upotpunila mandat UNFPA u pozicioniranju pružanju usluga planiranja roditeljstva. Asocijacija XY ima mandat koji je komplementaran sa mandatom UNFPA. Osim toga, njihov program ovdje ima jako dobru reputaciju, a njihov regionalni ured podržava saradnju sa UNFPA i jako su zainteresovani da sarađuju sa nama na ostvarivanju zajedničkih ciljeva u zemlji, rekla je  Doina Bologa, predstavnica Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u BiH i direktorica UNFPA za Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Kosovo i Srbiju.

Asocijacija XY je intenzivno radila na ispunjavanju ciljeva koji se tiču jednakosti i osnaživanja žena, smanjenja smrtnosti djece, poboljšanja materinskog zdravlja i borbe protiv HIV-a/AIDS-a i tuberkuloze.

Doina Bologa ističe da, kada je u pitanju smrtnost porodilja, zvanični podaci pokazuju da je veoma mali broj žena koje su umrle pri porodu, ali istovremeno ukazuje da ovi podaci nisu sasvim pouzdani. Jedan od ciljeva ovog indikatora Milenijumskih razvojnih ciljeva jeste postići univerzalni pristup uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja, što je obavezni preduslov za smanjenje smrtnosti porodilja. To uključuje uspostavljanje službi za obezbjeđivanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja, informacije, obrazovanje i usluge uključuju i druge komponente na kojima je neophodno jako mnogo rada.

- Na primjer, tu je veliki broj abortusa i nizak nivo korištenja modernih metoda kontraceptivne zaštite. Zastupljenost korištenja modernih kontraceptivnih sredstava, kao što su pilula, spirala i kondomi, u BiH iznosi oko 12%, što je niže od prosjeka u najnerazvijenijim zemljama svijeta. Ako je zastupljenost modernih kontraceptiva niska, niska je i stopa plodnosti, naglasila je Doina Bologa i dodala da je posebno zabrinjavajući nizak stepen korištenja kondoma.

- Kondomi su zapravo dvostruka zaštita – oni štite i od neželjene trudnoće, ali i od seksualno prenosivih bolesti. Rekla bih da je ovo značajan problem u BiH, rekla je  predstavnica UNFPA u BiH i direktorica za Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Kosovo i Srbiju.

Doina Bologa je u razgovoru za Žurnal rekla da ima napretka kada je upitanju ostvarivanje ICPD akcionog plana i MDG, ali da još uvijek postoje jazovi.

- Ne znam da li su postignuća u ostvarivanju planiranog “pogurana” ICPD planom i implementacijom MDG, jer ICPD je usvojen 1994, a BiH tada nije bila funkcionalna država. Činjenica da je smrtnost porodilja u BiH jako niska, je postignuće same zemlje. Progres ka ostvarivanju jednakopravnosti polova se može kvantificirati. Radili smo na utvrđivanju osnovnih informacija istraživanjem o učestalosti polnog nasilja i kroz druge aktivnosti kojima smo željeli popraviti status žena.

Dakle, pomaka ima, ali je teško ocijeniti uspjehe u odnosu na ICPD jer nemamo dovoljno početnih informacija. BiH ima obrazovano stanovništvo, tako da je lako, ili bi barem trebalo biti lako izgraditi koherentan edukacijski program. Još uvijek ima dosta posla, naglašava predstavnica UNFPA za BiH.
- Govoreći iz perspektive UNFPA, BiH je rangirana kao “ružičasta zemlja”, što znači da ova zemlja ima sve što je potrebno. Moramo obezbijediti podršku u smislu zagovaranja i savjetovanja o politikama. Sistemi su uspostavljeni, rekla je Doina Bologa.

(zurnal.info)