PROPISI I ZAKONI:Semir Efendić i gradnja u Novom Gradu – druga strana medalje

Analiza

PROPISI I ZAKONI: Semir Efendić i gradnja u Novom Gradu – druga strana medalje

Dok se aktuelni načelnik sarajevske općine hvali rezultatima Istinomjera, oni koji dublje analiziraju mogu ustanoviti i nekoliko spornih poteza. Tekst preuzet sa portala misbih.ba, platforme koja prikuplja istraživačke tekstove 13 neovisnih istraživačkih medija iz cijele Bosne i Hercegovine.

Semir Efendić i gradnja u Novom Gradu – druga strana medalje
Semir Efendic sa stanovnicima Dobrinje (foto Eko-akcija)

Iako se aktuelni načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić na društvenim mrežama pohvalio nalazima portala Istinomjer o aktivnostima čelnika lokalnih vlasti u protekle četiri godine, oni koji malo dublje analiziraju situaciju na području ove općine ustanovit će da postoji i druga strana medalje.

Naime, portal Istinomjer ustanovio je u svojoj analizi da je Efendić od 68 obećanja u potpunosti ispunio 22, dok je 28 njih ispunjeno većim dijelom. Sedam obećanja je djelimično ispunio, tri je ispunio manjim dijelom,a osam obećanja ostalo je neispunjeno.

Dobrinja i Hifa Oil

Efendić je u objavi na Facebooku ove nalaze protumačio tako da je “kao načelnik općine ocijenjen najbolje u Kantonu Sarajevo, sa najviše realiziranih stavki iz programa datog prije četiri godine”.

Uistinu, na području Općine Novi Grad u proteklim godinama izgrađeno je štošta, od stambenih objekata, bolnica, industrijskih hala, pa do dječijih igrališta. Druga strana medalje jeste da je izgrađeno i štošta što nije trebalo ili barem ne na način kako je izgrađeno.

Krenut ćemo od Dobrinje. Građani ovog sarajevskog naselja koji stanuju u blizini Aerodroma Sarajevo, nažalost su izgubili borbu protiv investitora koji je na ovom području uz dozvole upitne valjanosti izgradio benzinsku pumpu i kompleks za kerozin. Taj investiror se je Hifa Oil. Kompleks je izgrađen, iako se nalazi na trećoj vodozaštitnoj zoni na kojoj je, prema Zakonu o vodama Federacije, zabranjena izgradnja rezervoara za gorivo.

Kako sada stvari stoje, višemjesečni protesti, peticije, alarmiranje javnosti, izvještavanje medija, te institucionalna pravna borba nisu postigli željeni efekat. Ovaj kompleks je izgrađen i neometano je u funkciju od 8. septembra 2022. godine. Tada je poručeno da “interesi privatnika ne smiju biti važniji od zdravlja građana”. Ali desilo se upravo suprotno.

Zamršen slučaj

Amar Taso, stanovnik Dobrinje i član Neformalne grupe građana „Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju“ kaže da je ovaj kompleks i dalje problem za stanovnike Dobrinje, ali i Sarajeva općenito budući da se iz podzemnih voda sa ovog područja snabijeva izvorište Bačevo, koje je kao takvo najveće u Kantonu Sarajevo. Ukoliko bi i litar kerozina procurio, ističe, milioni litara pitke vode bili bi kontaminirani.

Ovaj slučaj je poprično zamršen i to zbog izrazito podijeljenih nadležnosti po pitanju izdavanja dozvola. Nadležna su pojedina federalno ministarstva poput okoliša i vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, dok je okolinsku dozvolu izdalo Kantonalno ministarstvo komunalne privrede. Urbanističku i građevinsku dozvolu za skladište kerozina izdala je, pak, Općina Novi Grad.

Kako je u oktobru 2021. godine izvijestio Žurnal Općina Novi Grad obratila se 2019. godine, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, ministarstvima prostornog uređenja: federalnom i kantonalnom. Ni iz jednog nisu dobili pozitivno mišljenje za gradnju.

Fokus je tada objavio i akt Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u kojem je navedeno kako su sporni vodni akti koje treba preispitati a tiču se upravo vodozaštitne zone. Također, Tužilaštvu KS podneseno je nekoliko krivičnih prijava protiv odgovornih osoba u Općini Novi Grada i u KS, koje do dans nisu doživjele pravosudni epilog.

Otoka i veliki kompleksi

Na području Otoke (Općina Novi Grad) nikli su veliki stambeni kompleksi. Uprkos činjenici da je Ured za borbu protiv korupcije KS ustanovio određene neregularnosti po pitanju naknadnih izmjena i korekcija regulacionog plana  „Alipašin most VII“ i to 2015. godine, osam godina nakon njegovog usvajanja, stanje je ostalo nepromijenjeno. O tome je svojevremeno pisao i Fokus.

Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS za Fokus su kazali kako su u avgustu 2020. Godine došli do informacije da je pogrešnim tumačenjem i primjenom odredbi Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, nepropisno izvršena izmjena i dopuna više provedbenih planova putem skraćenog postupka „korekcije plana“.

“Uvidom u prikupljene podatke i dokumentaciju, uočeno je da je Regulacioni plan „Alipašin Most VII“, nakon donošenja osnovnog plana, više puta mijenjan i dopunjavan, uključujući i korekciju plana (po starom zakonu), odnosno skraćeni postupak (po novom zakonu). O svim zapažanjima i uočenim nepravilnostima Ured je sačinio informaciju koju je u aprilu 2021. godine dostavio Skupštini Kantona Sarajevo, Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, kao i Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo”, kazali su nam iz ovog ureda.

Životni standard ili profit?

U strahu od klizišta, dodatnog zagađenja zraka, smanjenja zelenih površina, povećanja buke i drugih štetnih posljedica građani Općine Novi Grad Sarajevo su 6. februara prošle godine na usprotivili izmjenama Regulacionog plana „Hepok-Čengić Vila III“ a kojim je bila predviđena izgradnja stambeno-poslovnih objekata odnosno zgrada sa sedam, osam i devet spratova. Vlasnik ovog zemljišta je firma “Tibra Pacific” iz Kiseljaka. Za sada nije došlo do konkretnog epiloga budući da je ovo pitanje pokrenuto i u Općinskom vijeću.

Emina Voljević iz Udruženja Aarhus centar BiH, koje tada građanima u ovom slučaju pružilo podršku, za Fokus kaže da su građani postupili po njihovim pravnim savjetima.

“Nove zgrade će zasigurno još dodatno blokirati strujanje zraka u tom predjelu, a svakako uticati i na povećanje saobraćaja zbog novih stanara, koji će živjeti u tim zgradama. Jedino ako u nastavku projekta ne budu gradili tzv. zelene zgrade prosječne veličine do pet spratova po uzoru na zelene zgrade u Tajvanu i ako će novi stanari koristiti električna vozila.  Nažalost, mala vjerovatnoća je da će se to desiti,  jer ovim projektima nije cilj poboljšati život građana Sarajeva, već ostvariti profit”, istaknula je Voljević.

Tekst preuzet sa portala misbih.ba