S čim se suočavaju aktivisti u BiH: SLAPP tužbe, narušavanje ugleda, prijetnje, fizički napadi...

U odjeljenju Osnovnog suda Sokolac protekle sedmice održano je ročište po tužbi firme „BUK“, koja gradi hidrocentralu na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu, protiv aktivistkinja koje su javno izrazile zabrinutost zbog potencijalno nepopravljive štete po rijeku i okolni ekosistem.

Isti investitor podnio je jednu tužbu protiv Sunčice Kovačević sa odštetnim zahtjevom od 5.000 KM, te dvije tužbe protiv Sare Tuševljak sa ukupnim odštetnim zahtjevom od 10.000 KM. Obje su članice Fondacije ACT i aktivistkinje NGG Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci.

Analizom Amnesty International zaključeno je da tužbe nose obilježja strateških tužbi protiv učešće javnosti (tkz. SLAPPs), prenio je ranije Fokus.

UMJESTO ZA MJESEC, VJEŠTAČENJA URAĐENA ZA GODINU

Vještačenja u ovim predmetima, rješenjem Osnovnog suda Sokolac iz maja 2023., radio je ekspertni tim vještaka pri Centru za vještačenje i procjenjivanje „Zenit“ d.o.o. i to vještaci šumarske, hidrološke, meteorološke i građevinske struke. Ukupan iznos vještačenja iznosi 14.973,66 KM, što je vidljivo iz rješenja Osnovnog suda na Sokocu koji smo dobili na uvid. 

Žurnal je pisao „Zenitu“ i pitao, između ostalog, na osnovu čega su formirali cijenu vještačenja. Međutim, iz „Zenita“ navode da nisu ovlašteni davati tražene informacije o izvršenom timskom vještačenju i uputili su nas na nadležni sud. Također, navode da su u ovom, kao i u svakom drugom predmetu, članovi ekspertnog tima vještaka ponašali krajnje stručno, profesionalno, nezavisno i prema pravilima struke.

Iako je rok za vještačenja bio mjesec dana, kako je to navedeno u rješenju suda, ona su ipak okončana u ovoj godini. O tome svjedoči i obavijest "Zenita" sudu o završenom elaboratu sa nalazima i mišljenjem, na kojoj je datum 20.09.2024. godine. U ovoj obavijesti oni navode da se radi o složenom i običnom vještačenju, te potrebi dužeg vremenskog perioda rada ekspertnog tima.

Period u kojem su okončana vještačenja problematizirala je i na prošlosedmičnom ročištu Biljana Radulović, advokatica tužene Sunčice Kovačević. Vještaka šumarske struke Boška Despota pitala je da li vještačenje u tom slučaju može biti precizno, na šta je on odgovorio da ne vidi problem „ukoliko postoje podaci u planovima sječa i izvršenju planova sječa, te ukoliko se izvrši, kaže, kvalitetan uvid na terenu“. 

U elaboratu, koji smo također imali priliku vidjeti, navedeno je da su članovi ekspertnog tima vještaka sa predstavnicima tužitelja izlazili na lice mjesta 11. juna ove godine, te da je od tužitelja uzeta dokumentaciju koja je korištena u dokaznom postupku tokom vještačenja. Jedno od pitanja koje je advokatica Radulović postavila vještaku hidrološke struke bilo je i to da li je „uobičajeno za njihovu ustanovu da vještačenje vrše s predstavnicima tužitelja, ali ne i tuženog“, ali na to pitanje je odgovorio direktor „Zenita“ navodeći da su ispunili sve propisane opšte i posebne uslove vještačenja.

„Rukovodili smo se da vještaci izađu da teren kada su se stekli vremenski uslovi i obavijestili sud da zainteresirane strane u postupku mogu biti prisutne s vještacima na terenu da daju određene sugestije. Iz meni poznatih razloga vještaci su bili na terenu čitav dan, ali nije pristupio niko od stranaka“, odgovorio je, a što se vidi iz zapisnika o saslušanju koji je Žurnal dobio na uvid.

Ipak, u elaboratu stoji da je „nalaz sačinjen na osnovu raspoložive i prikupljene dokumentacije iz spisa suda i kod tužitelja sa terena“….

Advokatica Radulović uložila je prigovore na nalaze vještaka u dijelu koji izlazi iz okvira postavljenog zadatka vještaka hidrološke i šumarske struke, kao i u dijelu koji je suprotan navodima iz tužbe i materijalnim dokazima. Ispitivanje vještaka bit će nastavljeno sljedeće godine. 

Sunčica Kovačević za Žurnal kaže da je problematično to što ovaj elaborat ne sadrži i njihov dokazni materijal, niti fotografije koje su dostavili sudu.

"Ne sadrži neke druge dopise koje smo mi prilagali u spis i većina tog dokaznog materijala se temelji na fotografijama koje su oni sačinili u junu ove godine. Problematično je i to što su na teren izašli dvije i po godine nakon događaja o kojem smo mi govorile i zbog čega smo i tužene i nalaz su sačinili godinu dana nakon zahtjeva suda da se to vještačenje uradi. Tako da je u mnogim pogledima to vještačenje za nas problematično", navodi Sunčica Kovačević. 

Podsjeća da je po zaprimanju tužbe vjerovala je da je jedini cilj investitora da je zastraši visokim novčanim iznosila koje zahtijevaju, ali i da je kazne jer je govorila o njihovom projektu i pokretala sudske postupke protiv njihovih dozvola. Ali i zbog toga što su u borbu protiv uništavanja Kasindolske rijeke uključili i druge građane.  

„Njima ne odgovara da se išta piše o borbi za Kasindolsku rijeku“, kaže Sunčica Kovačević.

Ove tužbe nisu uplašile aktivistice. Borbu su nastavile.

„Prije mjesec ili dva podnijeli smo tužbu protiv ekološke dozvole, te zahtjev za zaštitu Kasindolske rijeke. Nisu uspjeli da nas zastraše. Karakteristično kod ovih tužbi jeste da trošite svoje vrijeme baveći se stvarima za koje nikada niste mislili da može doći do njih. Da me neko tuži za ono što smo svi vidjeli na terenu, nešto što je zabilježeno inspekcijskim nalazima, ali i fotografijama“, ističe Kovačević. 

Kompanija „BUK“ d.o.o. nalazi se u vlasništvu belgijske kompanije Green-Invest. Oni su ranije za Radio Slobodnu Evropu kazali da tužba nije usmjerena protiv slobode govora i ekološkog aktivizma već protiv kleveta i neistina koje im nanose reputacijsku štetu.

Podsjetimo da je prva hidroelektrana „Podvič“ na Kasindolskoj rijeci puštena u rad u septembru 2019. godine. Planirane su još mHE „Samar“ i „Slapi“, ali se protiv njihove gradnje već četiri godine bori neformalna grupa građana iz Istočnog Sarajeva. Prema pisanju medija, odlukom Ustavnog suda BiH i Vrhovnog suda RS obustavljena je izgradnja, ali je uprkos tome Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ponovo izdalo ekološke dozvole za gradnju. Na ovu odluku ministarstva uložene su tužbe i zahtjev za ponavljanje postupka.

SLAPP TUŽBE KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE, AKTIVISTE, ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA 

Aktivisti se u svom radu suočavaju s brojnim izazovima, uključujući i SLAPP tužbe, kampanje klevetanja, fizičke napade, prijetnje i hronični stres, kazala je za Žurnal Azra Berbić, aktivistkinja Fondacije ACT.

Uz to su, dodala je, prisutni i pritisci od pojedinaca i kompanija koje profitiraju od eksploatacije prirodnih resursa, uključujući rudarske kompanije i političke strukture koje često podržavaju ovakve projekte.

„Imali smo i slučajeve kada se na aktiviste pokušavalo utjecati i kroz pritiske na članove njihovih porodica, kroz opstrukciju njihovog rada ako su imali neke male privatne biznise, mnogima su investitori i nudili "nagrade" da odustanu od borbe ili su dobijalu "dobrinamjerne savjete" da odustanu od borbe“, kaže Berbić.

Prema njenim riječima, SLAPP tužbe se u našoj zemlji koriste i kao instrument pritiska na aktiviste, novinare i organizacije civilnog društva koji se bave osjetljivim temama poput zaštite okoliša, ljudskih prava i korupcije.

„Naša iskustva pokazuju da su ove tužbe često praćene ogromnim zahtjevima za odštetu, što dodatno zastrašuje i demotivira tužene. Posebno su ugroženi oni koji istražuju teme poput nesavjesne eksploatacije prirodnih resursa, gradnje hidroelektrana, korupcije ili kršenja ljudskih prava. Iako je najčešće riječ o tužbama za klevetu koje se rješavaju u građanskom postupku sada je rizik za aktiviste i novinare postao veći jer za klevetu kriminalizacijom iste u entitetu Republika Srpska mogu biti procesuirani i kroz krivični proces“, dodala je Berbić.

Prema njenim riječima, sve češće strane rudarske kompanije šalju i opomene pred tužbu aktivistima koji se glasno protive tzv. zelenom rudarenju u njihovim zajednicama.

„Dodatno, moćnici ne prezaju od toga da prijete i tužbama za naknadu štete prema lokalnim zajednicama pa i samim aktivistima, imali smo slučaj da su aktivisti UG Za Doljanku Jablanica bili tuženi od strane firme Mirze Teletovića za naknadu štete zbog kratkog protesta koji su organizovali i taj slučaj je rapitno riješen pred sudom dok su aktivisti svoju pravnu borbu vodili godinama kako bi dokazali da dozvole za izgradnju mHE Zlate nisu izdate u skladu sa zakonom“, ističe Berbić.

Ono kroz šta trenutno prolaze Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak ranije je prošlo još nekoliko aktivista. Jedna od njih je i Hajrija Čobo, aktivistkinja iz Kaknja, koja je primila SLAPP tužbu od britanske kompanije Adriatic Metals BH zbog njenog rada na zaštiti šuma i izvora vode u Kaknju.

„ACT je organizovao kampanju podrške za Hajriju, u kojoj su učestvovali aktivisti iz BiH, Srbije i Crne Gore, što je pokazalo važnost solidarnosti. Hajrija je također dobila pravnu podršku i pomoć u povezivanju sa međunarodnim organizacijama poput Front Line Defenders“, navodi Berbić.

Prema njenim riječima, i nedavni slučaj Sanje Vasković, novinarke portala Spin Info, protiv koje je vlasnik privatne kompanije Mraz d.o.o. podnio krivičnu prijavu za klevetu zbog njenog istraživačkog rada koji je otkrivao nepravilnosti u poslovanju i sprege s vlastima, pokazuje kako se SLAPP koristi ne samo kroz građanske tužbe već sada i kroz podnošenje krivičnih prijava, čime se dodatno otežava rad novinara i uvodi dodatni element zastrašivanja.

„SLAPP tužbe su očigledno motivisane željom za zastrašivanjem i ušutkavanjem aktivista i novinara samo dodatno opterećuju već preopterećeni pravosudni sistem i nemaju nikada za cilj da dokažu istinu niti da tuženi nadoknade navodnu štetu“, zaključuje Berbić.

Jedan od ekoloških aktivista koji je bio na meti različitih napada, pa i tužbi, jeste i Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarnog udruženja „Gotuša“ iz Fojnice.

„S obzirom da sam aktivni aktivista već duže od 15 godina susretao sam se sa različitim napadima. Od tužbi u milionskim iznosima u slučaju borbe protiv gradnje MHE Luke u Fojnici, preko prijetnji oružjem i krivičnim prijavama, pa sve do fizičkih napada. Nažalost, aktivisti su vrlo često, u ovakvim napadima, potpuno nezaštićeni i ranjivi“, ističe Robert Oroz za Žurnal.

On smatra da najčešće iza ovakvih napada stoje različiti investitori, strani i domaći, koji su, kako kaže, „najsretniji kada realiziraju svoje unosne projekte daleko od očiju javnosti“. Često se dešava, dodao je, da građani pod uticajem investitora ili političkih stranaka, napadaju aktiviste koji se bore za zajedničko dobro nazivajući ih "stranim plaćenicima" ili "onima koji koče razvoj i investicije".

„Građani vrlo često nisu svjesni ni obaviješteni o opasnosti, te su su isključeni iz javnih rasprava, a medijsko prisustvo investitora njegov projekat  čini prihvatljivim u javnosti, koja percipira da će se tako otvoriti nova radna mjesta.. Na svu sreću uvijek ima i onih koji razumiju situaciju i daju nesebičnu podršku aktivistima u njihovoj borbi. Tako da nema pravila, sve zavisi od slučaja do slučaja“, dodao je Oroz.

Što se tiče SLAPP tužbi i Robert Oroz smatra da je njihov cilj da se putem neutemeljenih tužbi, iscrpe i prepadnu aktiviste kako bi ugušili njihov angažman.

„Sudski procesi su u ovakvim slučajevima jako iscrpljujući što dodadno obeshrabruje druge ljude i aktiviste da se bore. Veoma teško je nositi se sa ovakvim problemima ukoliko aktivisti to rade sami bez podrške drugih aktivista i javnosti. Zato je jako bitno dati podršku žrtvama ovakvih tužbi, jer teško da se ijedan pojedinac može sam nositi sa silnim pritiscima i procedurama koje proživljava tokom ovakvih procesa, a na šta investitor i računa jer njemu novac nije problem da učestvuje u ovakvim postupcima. Sve u namjeri da prepadom i pritiskom na aktiviste, opravda svoj rad vlasnicima kompanija“, kazao je Oroz.

 TREBA NAM ZAKON O GRAĐANSKOJ INICIJATIVI ZAŠTITE GRAĐANA I AKTIVISTA 

Azra Berbić ističe da prepoznavanje i rješavanje problema SLAPP tužbi u Bosni i Hercegovini zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju, posebno kroz usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa EU anti-SLAPP direktivom i preporukama Vijeća Evrope. Ovi koraci su, pojašnjava, ključni kako bi se osigurala zaštita prava aktivista i novinara na slobodu izražavanja te kako bi sudovi imali pravni okvir za prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi.

„Implementacijom ovih mjera, ne samo da bismo spriječili zloupotrebu pravosuđa kao sredstva za ušutkavanje onih koji iznose važne društvene i ekološke probleme, već bismo i rasteretili već preopterećeni sudski sistem“, ističe.

Prema njenim riječima, pored zakonske regulative, neophodno je osnažiti svijest o problemu SLAPP tužbi kako bi se bolje razumjeli njihovi štetni efekti na demokratsko društvo. Bosna i Hercegovina se nalazi u specifičnoj situaciji gdje su SLAPP tužbe često usmjerene prema onima koji se bore za očuvanje prirodnih resursa ili javnih dobara, vladavine prava i osnovnih ljudskih prava, što dodatno ističe potrebu za hitnom akcijom kako bi se omogućio nesmetan rad aktivista i novinara bez straha od pravnog progona.

„Zaštita aktivista od SLAPP tužbi zahtijeva sveobuhvatan pristup. Prvo, neophodno je obezbijediti pravnu podršku kroz saradnju s ekspertima, ali važna je i izgradnja mreža solidarnosti i podrške, kao što je ACT radio kroz kampanju porške za Hajriju Čobo. Na kraju, ključno je jačanje otpornosti aktivista kroz treninge, psihološku podršku i osiguravanje njihove kako fizičke tako i digitalne sigurnosti“, zaključuje Azra Berbić.

Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi zaštite građana i aktivista u FBiH usvojen je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u junu, kazala je za Žurnal Emina Veljović iz Udruženja Aarhus centar u BiH koji je i pripremio ovaj nacrt.

„Naša vizija je da prođe i Dom naroda. Ako bi imali taj zakon u Federaciji bi bilo mnogo teže na ovaj način maltretirati novinare i građane“, ističe Veljović.

Ona pojašnjava da ukoliko bi imali ANTI - SLAPP Zakon ili odredbu unutar nekog zakona kao što je Zakon o građanskoj inicijativi onda „tjerate“ sud prije nego što pokrene samu proceduru odlučivanja u meritumu da sam procijeni na osnovu priloženih dokaza tužitelja da li to zaista znači da je tužitelj oštećen ili da iz samo spisa može vidjeti da tu nešto nije regularno.

„Znači, dajete sudu mogućnost da odbaci tužbu i prebacujete teret dokazivanja postojanja određene štete na samog tužioca, što je trenutno u našem pravnom sistemu, kad tužite druga strana se mora braniti, što je i normalan tok slijeda. Ali, u okviru antiSLAPP odredbe vi sudu kažete da bude pažljiv u određenoj situaciji i da obrati pažnju da li je zaista, parafraziram, multimilionski investitor oštećen na tom nivou od jedne studentice, da li je to moguće“, ilustrativno pojašnjava naša sagovornica.

Sud bi, dodala je, onda imao veću odgovornost, slobodu i investitorima ili drugim osobama bilo bi mnogo teže na ovaj način zastrašivati aktiviste i druge građane.

U izvještaju „SLAPPs in Europe: Mapping Trends and Cases“, koji je izdala CASE European ANTI. SLAPP koalicija, a koji je objavljen prije nekoliko dana, navodi se, između ostalog, da je od 2010. do 2023. godine podneseno 1049 SLAPP tužbi. Samo u 2023. podneseno je 166 SLAPP tužbi.

U izvještaju je naglašeno da su na meti najčešće novinari, urednici, aktivisti i nevladine organizacije, te da se u 2023. godini pitanje javnog interesa odnosilo u 36,1 posto slučajeva na korupciju, a zatim 16,3 posto na ekološka pitanja.

(zurnal.info)