Sve zbog susreta na rampi: Službeni parking suda u Brčkom zabranjen i advokatima

Službeni parking pravosudnih institucija u Brčko distriktu BiH već nekoliko mjeseci mogu koristiti samo uposlenici. Oni koji automobilom dolaze po supružnike, uposlene u sudu, ne mogu ući u krug pravosudnih institucija, već samo do rampe koja se nalazi na ulazu u službeni parking.

Incident na rampi

Spornu odluku o korištenju službenog parkinga donijela je Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH u julu prošle godine. Uvidom u zapisnik sa sjednice Pravosudne komisije održane 17. jula 2020. saznajemo da je predsjednik Apelacionog suda Brčko distrikta BiH Damjan Kaurinović iznio primjedbe vezano za kontrolu korištenja parking prostora pravosudnih institucija i sugestiju da se pripremi nacrt odluke o načinu korištenja službenog parkinga.

Odluka o načinu korištenja službenog parkinga usvojena je na sjednici 27. jula 2020. Uvidom u zapisnike sa sjednica Pravosudne komisije uvidjeli smo da se način korištenja parkinga spomenuo i na sjednici 6. novembra kada je komandir sudske policije izvijestio o aktivnostima poduzetim po usvojenoj odluci o korištenju službenog parkinga.

Iz pouzdanog izvora saznajemo da je ova odluka donesena na inicijativu predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Jadranka Grčevića. A, razlog je taj što se jedne prilike na rampi kod parkinga suda susreo sa kolegom advokatom koji mu se nije htio skloniti.

„Kolega advokat je krenuo po suprugu pred zgradu suda i na rampi se susreo sa Grčevićem koji mu je automobilom dolazio u susret. Mogu se tu dva automobila mimoići, ali da se svaki pomakne maksimalno uz ivičnjak. Međutim, Jadranko se nije htio skloniti, kao ni advokat. Inače, advokat bi samo dovezao suprugu pred sud, ili bi došao po nju, i odmah bi se okrenuo i odvezao. Nije se tu parkirao”, ispričao nam je sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Nedeljko Tabaković.

Grčević je potom izdejstvovao odluku da parkingu suda niko ne može prići, pa čak ni da sudiju ili nekog od uposlenika neko drugi doveze.

Sudija Tabaković pojašnjava da je u odluci o načinu korištenja službenog parkinga prije svega sporno što se određuje koje je tačno parking mjesto za sudije, odnosno tužioce i ostale zaposlene.

„Zaposleni u sudu ne mogu se parkirati na neko od slobodnih parking mjesta već im se odlukom određuje mjesto na koje moraju da se parkiraju. Sporna je i odredba odluke koja koja propisuje da pravo upotrebe službenog parkinga imaju svi zaposleni u pravosudnim institucijama koji lično upravljaju motornim vozilom, kao i posjetilac. U prevodu to znači da oni zaposleni koji lično ne upravljaju motornim vozilom (ili koji eventualno ne posjeduju vozačku dozvolu), odnosno oni koje na posao dovoze recimo njihovi bračni supružnici ili neko drugi, ne mogu da uđu u krug pravosudnih institucija gdje se nalazi parking, već moraju da izađu iz vozila prije rampe, koja predstavlja svojevrsnu barijeru za ulazak u krug pravosudnih institucija i da onda kao pješaci prođu pored nje i tako dođu na svoje radno mjesto“, tvrdi Tabaković.

Odobrenje za parking

On naglašava da se oni koji su automobilom dolazili po supružnike koji rade u sudu nisu zadržavali u krugu pravosudnih institucija, tako da nije bilo nikakvih problema oko parkiranja i potrebe za donošenjem jedne takve odluke o korištenju parkinga.

Pristup parkingu, koji bi trebao da služi za potrebe pravosuđa u Brčko distriktu nemaju ni advokati, prije svega oni koji nisu iz Brčko distrikta, kao i stranke i njihovi zastupnici, te drugi učesnici u postupcima.

„Odlukom je, također, definisano da odobrenje za ulazak na službeni parking daje rukovodilac pravosudne institucije u koju dolazi posjetilac, međutim, ostaje nejasno u kojem roku posjetilac može ili mora tražiti da mu se omogući korištenje parkinga. Jer, šta ako trenutno nema rukovodioca ili njegovog zamjenika, ako su na godišnjem odmoru, bolovanju, ročištu... Postavlja se i pitanje, u kojem roku je rukovodilac pravosudne insitucije dužan da odgovori o zahtjevu onog ko hoće da koristi parking“, kaže Tabaković.

Dodao je da su obaveze Sudske policije propisane odlukom u suprotnosti sa Zakonom o sudskoj policiji Brčko distrikta BiH.

„Zakonom o sudskoj policiji nisu propisana ovlaštenja koja im se daju Odlukom Pravosudne komisije, koja u ovom slučaju predstavlja akt niže pravne snage u odnosu na zakon“, zaključuje Tabaković na kraju.

Prijave UDT-u

Saznajemo da je advokat (koji se sa Grčevićem susreo na rampi) zbog ovakve odluke Pravosudne komisije podnio prijavu protiv Grčevića Uredu disciplinskog tužioca, a obraćao se i OHR-u, OSCE-u i ombudsmenima.

Iz UDT-a nam nisu konkretno odgovorili da li imaju formiran predmet po ovoj prijavi, ali su naveli da protiv Grčevića u radu imaju više registrovanih pritužbi.

Međutim, više informacija o sadržaju navedenih pritužbi nisu mogli otkrivati do donošenja konačnih odluka.

“Što znači da u navedenim otvorenim predmetima nisu donesene odluke, pa tako ni podnesena disciplinska tužba”, odgovorili su iz UDT-a na naš upit koliko tačno imaju prijava podnesenih protiv Grčevića, te da li ima prijava koje su pokrenute po službenoj dužnosti.

Žurnal je iz svojih izvora na uvid dobio neke od prijave koje su posljednjih godina podnesene UDT-u protiv Grčevića.

Jedna od njih podnesena je u januaru 2017. zbog zloupotrebe sudske vlasti. Naime, A. F. iz Gradačca podnio je prijavu jer se pravomoćna sudska presuda o izvršenju duga od 2.500 eura, godinama ne provodi protiv izvršenika jer je dobar prijatelj sa predsjednikom Osnovnog suda u Brčkom.

Zbog istog prekršaja prijava je protiv Grčevića otišla i 2015. Prijavitelj A. B. navodi da je podnio tužbu u upravnom sporu radi poništenja upravnog akta, ali da je nakon toga, postupajući suda dostavio tužbu na odgovor, navodno zainteresiranom licu u upravnom sporu, odnosno Jadranku Grčeviću.

Na uvid smo dobili i dokumente iz slučaja  “Glamur” s.p. Brčko, koji je podnio zahtjev za izgradnju stambeno-poslovnog objekta za kolektivno stanovanje. Gradnja na predmetnoj parceli je blokirana, što se vidi iz dokumenata, od Grčevića još od maja 2017.

Naime, Grčević je u ovom slučaju tužitelj, dok je tuženi Apelaciona komisija Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta BiH, a “Glamur” s.p. Brčko je zainteresirano lice.

Interesantno je da se ova tužba vodi pred Osnovnim sudom Brčko distrikta, gdje je Grčević predsjednik. Tako je Osnovni sud Brčko distrikta u novembru 2020. donio presudu kojom uvažava tužbu tužitelja Grčevića, te poništava rješenje Apelacione komisije i Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Vlade Brčko distrikta za izdavanje lokacijskih uslova podnosiocu zahtjeva Glamur za izgradnjus tambeno-poslovnog objekta za kolektivno stanovanje.

U žalbi koju je punoćnik zainteresiranog lica podnio Apelacionom sudu protiv rješenja Osnovnog suda Brčko distrikta, navodi se između ostalog sljedeće: „Dio sudske vlasti, koja je po našoj ocjeni pod kontrolom Grčević Jadranka, zapravo derogira nadležnost Skupštine Brčko distrikta za donošenje regulacionih planova“. Dalje pojašnjavaju u čemu se sastoji derogiranje nadležnosti, pa navode da Skupština donese regulacioni plan, a Grčević blokira njegovo izvršenje putem suda u kojem je on predsjednik.

50-ak prijava

„Izvršna vlast, Odjel za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove izdaje lokacijske uslove,a onda Grčević kao predsjednik suda blokira izvršenje urpavnog akta, putem „svog suda“, u kojem je predsjednik. U takvoj situaciji imamo školski primjer zarobljavanja države od uposlenog dužnosnika-predsjednika suda. Također ćemo po mandatu žalitelja obavijestiti sve nadležne institucije s ciljemd a procijene da li je ovjde u pitanju zarobljavanje države od predsjednika suda, te da li se radi o „bijelim ovratnicima“ u pravosuđu“, navedeno je u žalbi koju potpisuje punomoćnik zainteresiranog lica advokat Osman Mulahalilović.

Ovo su samo neke od prijava koje su posljednjih godina proslijeđene UDT-u. Mediji su u 2017. pisali da je u UDT-u oko 50-ak prijava protiv Grčeviće, od kojih većina nije rezultirala i disciplinskom tužbom.

Odgovor VSTV-a

Pitali smo VSTV da li su u momentu imenovanja predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH znali da je protiv Jadranka Grčevića u UDT-u u tom momentu bilo podneseno nekoliko disciplinskih prijava na šta su odgovorili da su "imali u vidu sve relevantne okolnosti". 

"Pritužbe podnesene pred UDT-om razmatra ovaj Ured kao nezavisan organ u okviru Vijeća, te Vijeće u tom smislu poštuje princip presumpcije nevinosti osobe protiv koje je podnesena pritužba, a prije nego što je podnesena disciplinska tužba", naveli su u odgovoru.