SNIJEG U JUNU: Politika čeka da se Javni RTV servis sam sruši!

Proces digitalizacije Javnog radio-televizijskog sistema u Bosni i Hercegovini bi trebao biti završen do 17. juna 2015. godine, ali je stvarna mogućnost da tri bh. javna emitera pređu sa analognog na digitalni signal – gotovo nepostojeća. Razlog, prema mišljenju učesnika javnog dijaloga “Šta čeka Javni RTV servis u BiH”, leži u političkoj volji.

- Politika jedva čeka da se Javni RTV sistem uruši, smatra Hanka Vajzović, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za promet i komunikacije Parlamentarne skupštine BiH, i dodaje da se svi problemi rješavaju u pet do 12.

- Problemi se rješavaju kratkoročno. Takva je situacija i sa problemom naplate RTV takse. Odlukom da se taksa u visini od 7,5 KM nastavi plaćati preko računa telekom operatera samo se gasi požar. Tom naplatom se omogućava puko preživljavanje, rekla je Vajzović.

Digitalizacija Javnog RTV sistema je jedan od uslova koje BiH mora ispuniti na svom putu ka Evropskoj uniji. Prvi rok za prelazak na digitalni signal bio je kraj 2011. godine.

- Svi mogući rokovi su probijeni, naglasila je Helena Mandić, direktorica sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije.

-  Od 2006. godine su rađeni projekti strategije za prelazak na digitalno emitiranje. Prvi rok prelaska bio je 1. decembar 2011. Trebalo je nekoliko godina da se sastavi interresorna radna grupa. U kontaktima s Vijećem ministara mijenjali su s rokovi, a ono što je sasvim izvjesno jeste to da je pitanje digitalizacije kod nas političko pitanje. U novembru je dogovoren set interventnih mjera, o čemu je informiranje Vijeće ministara, o čemu se do sada niko nije očitovao.

Mandić je pesimistična u vezi sa budućnosti Javnog RTV sistema, iako, po najavama regulatora komunikacija, nakon 17. juna, umjesto programa BHT-a, FTV-a i RTRS-a, nećemo imati crn ekran.

- Ko emituje program, nastaviće da ga emituje dok ga ne prekrije signal iz susjednih zemalja. Također, svi kablovski operateri moraju nastaviti distribuirati signale javnih emitera, rekla je Helena Mandić.

SEDAM MILIONA MARAKA U SKLADIŠTU

- Nerealno je pričati o tome da možemo ispuniti tehničke pretpostavke do 17. juna, rekla je direktorica sektora za emitiranje RAK-a.

Oprema za emitovanje digitalnog signala je kupljena, a instalirana je Federaciji, dok je dio opreme namijenjen RTRS-u još uvijek u jednom od skladišta “sivog doma”. RTRS je nabavio svoju opremu, koja nije kompatibilna sa opremom nabavljenom za sve javne emitere, na koju je utrošeno sedam miliona KM, i 2009. godine počeo sa eksperimentalnim emitovanjem. RAK je tada Radio-televiziji Republike Srpske izrekao kaznu u visini 100.000 KM.

- Izgleda da je RTRS-u u interesu izlazak iz Servisa, odnosno autonoman položaj, istaknuo je Mehmed Agović iz Ministarstva za komunikacije. Ukoliko bi Vijeće ministara donijelo odluku, ta oprema bi se mogla instalirati.

Belmin Karamehmedović s BHRT-a je uvjeren da će RTRS 17. juna pustiti digitalni signal.

- Da vidimo ko će to spriječiti, rekao je Karamehmedović.

- Nakon 17. juna očekujem scenarij koji će biti na neki način nastavak ove politike protiv javnog servisa, očekujem neku vrstu autonomnog djelovanja nekih emitera, ili barem pokušaja, očekujem nesnalaženje politike ili jednostavno njeno mudro, pasivno gledanje na stvari i čekanje da se RTV sistem sam od sebe uruši, ali će biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će na sve to reagirati regulator, rekao je za Žurnal Enes Osmančević, profesor na Univerzitetu u Tuzli, učesnik tribine.

Emir Habul, generalni sekretar Upravnog odbora BHRT-a i generalni sekretar Upravnog odbora JRTV servisa, smatra da se u prvi mah neće ništa drastično dogoditi i sve zavisi u kojoj će mjeri naši javni servisi izazvati pometnje u signalima stanica sa područja Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

- Mi emitujemo na starinskoj frekvenciji radio-talasa koji prelaze granice i mogu ometati digitalno emitovanje u susjedstvu. To može izazvati probleme, jer oni imaju pravo da traže zabranu tih signala, i vjerovatno će to i tražiti, jer će im naš analogni signal ometati i kvalitet slike i tona i signal.  Može se desiti da u graničnim područjima bude jako loš ton i jako loša slika naših kanala.

Enes Osmančević smatra da je politika jako zainteresovana da se pitanje javnog servisa ne riješi na pravi način, te da mudro i strpljivo čeka da se sve samo riješi, dok su stručna i akademska javnost ostale pasivne.

HRVATSKI KANAL

- Politikama ne treba pluralizam i interakcija. Oni vode računa samo o partikularnom interesu koji, zapravo, skriva interese političkih oligarhija, rekao je Osmančević.

- Javni RTV servis ima obavezu da proizvodi demokraciju, a to mnoge političke stranke vide kao problem. Kod nas je na snazi tendencija partijske, oligarhijske svijesti. Takvoj svijesti ne treba pluralizam, otvaranje, takve politike su same sebi dovoljne. Digitalizacija koja sobom nosi standardizaciju jeste problem za oligarhijsku svijest, naveo je Osmančević.

Predstavnik HDZ-a iz Komisije za promet i komunikacije Nikola Lovrinović zapitao se o kakvom se medijskom jedinstvu govori u državi, ako se ne pita i hrvatska javnost, te poručio da će Sarajevski kanton morati čuti i one izvan njega.

- To su percepcije države o kojima možemo raspravljati. Zakon nije proveden, nelegalno se naplaćuje pretplata. Mi na ovim servisima nikada nemamo šansu da raspravimo šta, npr. znače dvije škole pod jednim krovom... Ja sam dijete ove države i hoću ovdje živjeti, ali hoću da u njoj bude i kako bih volio da bude. Stranka kojoj pripadam želi riješiti ovaj problem, rekao je Lovrinović.

Zakon o Javnom RTV servisu je usvojen 2005. godine, ali nikada nije u potpunosti implementiran. Učesnici tribine su naglasili potrebu za novim zakonom, ali i za opsežnim istraživanjem i monitoringom kvaliteta programa sva tri javna emitera koje bi moglo staviti tačku na priču o lošim sadržajima kojima se često manipulira u javnosti. Dešavalo se da čak i parlamentarni zastupnici na sjednicama pozivaju na nepoštivanje Zakona i neplaćanje RTV takse, opravdavajući to nezadovoljstvom sadržajima koji se nude na javnim emiterima.

Učesnici javne tribine su bili jednoglasni u ocjeni da je javni servis talac politike kako u organima same vlasti tako i unutar struktura Javnog servisa, ali ni predstavnici institucija vlasti ni predstavnici javnih emitera koji su bili prisutni na debati u Mediacentru, nisu prihvatili potpunu odgovornost za probleme sa kojima se suočava Javni RTV servis.

- To je ustvari na neki način i tačno jer je ovdje riječ o društvu neodgovornosti u kojem imate političare koji koče uspostavljanje institucija koje su u interesu građana, a što ne smiju raditi, imate profesionalnu, stručnu i akademsku javnost koja ne reagira blagovremeno na probleme i koja ne objašnjava u čemu je stvar i na kraju imate javni RTV servis koji nije učinio dovoljno da postane bolji. Tako da u tom začaranom krugu treba tražiti i uzrok ovog problema, ali moguće je naći rješenje, prokomentarisao je za Žurnal Enes Osmančević, profesor Univerziteta u Tuzli.

Osmančević je naglasio da postojanjem javnog servisa dobijaju svi, a njegovim gašenjem gube svi.

- To je, naprosto – činjenica. Danas je demonstrirano raskošno umijeće nerazumijevanja i nadobudnosti politike, rekao je Osmančević.