TOBOŽNJA BRIGA ZA UGROŽENE: Socijalnim ustanovama pomoć u vrijednosti jednog vozila

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske zaključilo je 21.  februara ove godine ugovor sa preduzećem „Leburić komerc“ d.o.o. Prnjavor o nabavci prehrambeno-higijenskih paketa, kao pomoć  korisnicima prava iz socijalne zaštite u šezdeset opština u Republici Srpskoj.

Vrijednost potpisanog ugovora je 134.019,20 konvertibilnih maraka, bez uračunatog poreza na dodatnu vrijednost, odnosno 156.802,46 sa PDV-om.

Ministarstvo trgovine i turizma je ovu nabavku sprovelo na osnovu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, a kriterij za izbor najboljeg ponuđača bila je najniža cijena. Osim „Leburić komerca“, ponuđač je bio i „Tropik maloprodaja“ iz Banjaluke, čija je ponuda glasila na 135.100 KM, bez PDV-a, odnosno 158.067 KM sa PDV-om.

Žurnal je od Ministarstva trgovine i turizma zatražio pojašnjenje zašto je ova javna nabavka sprovedena na osnovu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, mada, prema ocjenama pojedinih vladinih službenika koje smo konsultovali, za to nije postojao nijedan razlog.

„Upravni odbor Kompenzacionog fonda zadužio je usvojenim zaključkom Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske da po hitnom postupku izvrši nabavku 3.860 prehrambeno-higijenskih paketa i iste dostavi centrima za socijalni rad i službama socijalne zaštite, a istim zaključkom centri za socijalni rad i službe socijalne zaštite zaduženi su da prehrambeno-higijenske pakete dostave korisnicima prava na novčanu pomoć na području svoje opštine“, odgovoreno je Žurnalu iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

Još je navedeno da je Upravni odbor Kompenzacionog fonda RS na sjednici održanoj 7. februara 2022. godine, usvojio Informaciju o obezbjeđenju finansijskih sredstava za pružanje pomoći korisnicima prava iz socijalne zaštite putem centara za socijalni rad u Republici Srpskoj, te odobrio isplatu novčanih sredstava u iznosu od 165.000,00 KM za pružanje pomoći korisnicima prava iz socijalne zaštite.

Nabavka, dodaje se, nije realizovana iz budžeta Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske i nije obuhvaćena Planom javnih nabavki, već je za navedenu nabavku, u skladu sa članom 17. Zakona o javnim nabavkama BiH, donesena posebna odluka na osnovu Zaključka Upravnog odbora Kompenzacionog fonda.

„Kada izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorni organ, ne mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ni u kom slučaju ne smiju se dovesti u vezu sa ugovornim organom“, naveli su iz Ministarstva trgovine i turizma.

Dodali su da je Kompenzacioni fond naložio nabavku po hitnom postupku, jer je socio-ekonomski položaj kategorija stanovništva kojoj je pomoć namijenjena, u prethodnih gotovo dvije godine otežan zbog pandemije virusa korona, sada dodatno otežan usljed rastuće inflacije i rasta cijena osnovnih životnih namirnica.

„Rokovi propisani Zakonom o javnim nabavkama BiH, koji podrazumijevaju duže vremenske periode obesmislili bi značaj pružanja pomoći i ostvarivanja prava iz socijalne zaštite, te je s tim u vezi iskorištena zakonska mogućnost data članom 21. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama BiH, kako je prethodno navedeno“, naveli su iz Ministarstva trgovine i turizma.

Ovakvo obrazloženje govori da postoji sistemska greška u pružanju pomoći socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva u Republici Srpskoj. Riječju, njihovi problemi riješavaju se ad hoc, kratkoročnim potezima, koji imaju utemeljenje u zakonu, što je nesporno, ali se isto tako mogu veoma lako zloupotrijebiti, upravo na osnovu članova Zakona o javnim nabavkama koje su apostrofirali iz Ministarstva trgovine i turizma i na osnovu kojih su djelovali. Naprimjer, izbor ponuđača koji je licitirao najnižu cijenu, ne znači i da se radi o najboljoj ponudi, jer, recimo, nije poznato kakvog kvaliteta su proizvodi sadržani u paketima. Uz to, kod direktnih pogodbi uvijek je moguća zloupotreba i namiještanje za odabrane ponuđače.

Dalje, pomoć socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva ne može biti predmet hitnih odluka, iznuđenih odluka, već se mora napraviti zakonski okvir da ona bude kontinuirana, kvalitetna u mjeri u kojoj je to moguće, kako socijalne ustanove i njihovi štićenici ne bi, kao ozeblo sunce, čekale na tih 3.680 higijensko-prehrambenih paketa. Postavlja se pitanje - koliko su ti ljudi čekali tu pomoć i na koji način su uopšte preživljavali sve prethodno vrijeme?!

Cijela priča otvara još jedno pitanje - da li bi resor zdravlja i socijalne zaštite trebalo da budu odvojeni u dva ministarstva, jer se Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite uglavnom bavi zdravstvom, mada i to radi kilavo, dok socijalna zaštita ostaje na marginama rada tog Ministarstva, što se potvrdilo mnogo puta.

U ovom slučaju postoji još jedan apsurd. Predsjednik UO Kompenzacionog fonda Radovan Višković, koji je dao nalog Ministarstvu trgovine i turizma za ovu javnu nabavku, istovremeno je i predsjednik Vlade RS. Osim Viškovića u UO Kompenzacionog fonda je još četvoro ministara, te predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić. Onda predsjednik Kompenzacinog fonda Radovan Višković daje nalog ministarstvu u Vladi RS sa premijerom Radovanom Viškovićem na čelu da po hitnom postupku izdvoji određeni novac. 

Kompenzacioni fond RS osnovan je na početku pandemije korona virusa uredbom sa zakonskom snagom, koju je 14. maja 2020. godine potpisala entitetska predsjednica Željka Cvijanović. Deklarativno, cilj osnivanja ovog fonda bio je je direktna podrška preduzetnicima i poslovnim subjektima za saniranje šteta prouzrokovanih virusom korona.

U UO ovog fonda nema predstavnika radnika i Saveza sindikata, mada su oni to striktno tražili.

„Nama je važno da znamo ko će i čiji će radnici dobiti novčanu pomoć, kao i da ne dođe do zloupotrebe od jednog manjeg dijela poslodavaca. Prema nekim našim podacima pojedini poslodavci od radnika traže da kad dobiju novac od pomoći dio vrate njima. Zato nam je važno da imamo predstavnika”, rekla je predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić za portal CAPITAL

Ona je istakla da je bitno da novac koji je namjenjen radnicima i završi u njihovim novčanicima.

Kompenzacioni fond je pravni nasljednik Fonda solidarnosti, koji je formiran nakon velikih poplava 2014. godine. Po osnovu solidarnog doprinosa od radnika, poslodavaca i penzionera u Fond solidarnosti prikupljene su desetine miliona maraka za pomoć nastradalom stanovništvu i sanaciju šteta, ali UO tog fonda, kao ni Vlada RS nikada nisu zvanično objavili podatke gdje je i na koji način utrošen taj novac. Činjenica je da je najmanji dio prikupljenog novca otišao onima koji su pretrpjeli najveće štete od poplava. 

Čak se ispostavilo da je naplata solidarnog doprinosa bila nezakonita, što je potvrdio i Ustavni sud RS svojom odlukom od 2016. godine.

Fond solidarnosti zamijenio je Kompenzacioni fond, u kojem o raspodjeli sredstava ponovo odlučuje mala grupa ljudi iz vlasti i još dvoje, bliskih vladajućim strukturama.

Koliko je ekonomsko-socijalno stanje u Republici Srpskoj loše direktno potvrduje i to što Kompenzacioni fond donosi odluku da se po hitnom postupku nabavljaju prehrambeno-higijenski paketi  namijenjeni korisnicima putem 51 centra za socijalni rad i 11 službi socijalne zaštite.

Da postoji uređen sistem i da vlast vodi računa o narodu, a posebno najugroženijim kategorijama, u entitetskom budžetu unaprijed bi bilo izdvojeno sasvim dovoljno sredstava za zbrinjavanje ljudi koji spadaju u tu kategoriju stanovništva.

Na kraju, 3.680 ljudi, koji žive na ivici bijede, dobiće pakete čija je ukupna vrijednost oko 160.000 maraka. Sa onim što dobiju možda će moći da preguraju mjesec dana. U isto vrijeme, tokom februara, „Elektrobijeljina“ je nabavila vozilo koje košta više od 95.726 KM, a Poreska uprava raspisuje tender za kupovinu putničkih vozila u vrijednosti od 249.900 KM.

(zurnal.info)