Izvan svake neumske sumnje: Sud BiH potvrdio Branka Petrića za predsjednika CIK-a

Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je žalbu Novaka Božičkovića, te potvrdilo odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je Branko Petrić imenovan za predsjednika CIK-a, saznaje Žurnal.

"Pobijana odluka Centralne izborne komisije BiH je pravilna i zakonita, a žalba neosnovana, pa je istu valjalo odbiti" navedeno je u obrazloženju Rješenje Suda BiH u predmetu CIK. 

Time su, faktički, sudije Suda BiH derogirale svoju odluku iz 2009. godine kada je u identičnom slučaju presuđeno da je Centralna izborna komisija nezakonito postupala kada je, kao i danas, za predsjednika CIK-a imenovala Branka Petrića.

Sve je počelo prošle sedmice kada je CMS sistem odredio da žalba ide na razmatranje Branku Moraitu, sudiji koji je i te 2009. godine presudio da je Branko Petrić nezakonito izabran za predsjednika CIK-a, navevši u obrazloženju da svaki član CIK-a „samo jedanput tokom mandata može biti predsjednik Centralne izborne komisije BiH“. 

No, sredinom ove sedmice naprasno je promijenjeno sudsko vijeće koje je trebalo razmotriti slučaj, pa su tako umjesto sudije Moraita predmetom CIK zadužene sutkinje Dinka Bešlagić Čovrk, Zvjezdana Antonović i Mirsada Džindo. Iako se Božičković u svojoj žalbi pozvao na presudu iz 2009. godine, novo Vijeće je zaključilo da situacija nije identična onoj od prije 9 godina. 

Sudija Suda BiH Branko Morait, koji je sada „skinut“ sa predmeta, u obrazloženju svoje odluke od 21. 12. 2009. godine je naveo da „prema odredbi člana 2.6 Izbornog zakona BiH predsjednik Centralne izborne komisije BiH se  bira iz reda člnova CIK-a BiH po principu rotacije po jedanput u 5 godina po jedan član CIK-a iz reda Hrata, Bošnjaka, Srba i ostalih“. 

„Jezički i logički smisao navedene odredbe je da Centralna izborna komisija BiH po principu rotacije bira za predsjednika, po jednog njenog člana iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih u trajanju od po 15 mjeseci SAMO JEDANPUT u pet godina“, naveo je tada u obrazloženju sudija Morait. 

Ali „logički i jezički“ smisao odredaba Izbornog zakona nije isti.  Naročito za pravosudne radnike koji su, sa Milanom Tegeltijom na čelu, po ko zna koji put sedmicu proveli u Neumu.

Naime, prema informacijama Žurnala, još prošle sedmice preko čelnika VSTV-a bliskih HDZ-u i SNSD-u započelo je pripremanje ovakvog scenarija, jer bi zadržavanje Branka Petrića na mjestu predsjednika CIK-a moglo biti presudno da Dragan Čović i Milorad Dodik pobijede na izborima. Tako legalizacijom imenovanja Branka Petrića, Dodik i Čović nastavljaju sa apsolutnom kontrolom Centralne izborne komisije BiH čiji su članovi u ovoj godini umiješani u nekoliko afera u vezi sa provedbom izbornog procesa. 

Osim CIK-a, Dodik i Čović potpuno kontrolišu i VSTV sa Milanom Tegeltijom i Ružicom Jukić na čelu, što je dokazano u nekoliko slučajeva. Prvo, VSTV nikad nije sankcionisao niti pronašao krivca koji je odgovoran za nestanak dokumentacije iz krivičnog predmeta protiv Dragana Čovića. Predsjednik HDZ-a BiH je, nakon nestanka dokaza, oslobođen. 

Drugo, iako je Ustavni sud BiH zabranio prevođenje referenduma u RS-u, Tužilaštvo BiH sa Gordanom Tadić na čelu nikad nije podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika i Željke Cvijanović koji su organizovali i proveli zabranjeni referendum. Štaviše, istraga protiv Dodika i Cvijanovićeve je formalno obustavljena, a Sud BiH nije potvrdio čak ni optužnicu koja je podignuta protiv članova komisije za provođenje referenduma. 

Treće, vd glavne državne tužiteljice Gordana Tadić nije poduzela nijednu mjeru i radnju u vezi sa krađom identiteta najmanje 500 bh građana koji su uz posredstvo SNSD-a i HDZ-a BiH fiktivno prijavljeni u Srbiji i Hrvatskoj kako bi glasli poštom. I, na kraju, Tužilaštvo BiH je obznanilo da želi preuzeti slučaj Dženana Memića, dok u potpunosti ignoriše slučaj Davida Dragičevića. I sve to pod pokroviteljstvom predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. 

(zurnal.info)