Osnovni sud Brčko distrikta: Sudski postupak protiv Vanje Oršulić je irelevantan za Pravosudnu komisiju

Žurnal je prvi pokrenuo priču o uposlenicima Osnovnog suda u Brčko distriktu BiH koji su uslovno osuđivani, a na osnovu čega je UDT formirao predmet protiv predsjednika tog suda Jadranka Grčevića. Istovremeno, i Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH je na posljednjoj sjednici razmatrala radno-pravni status tih osoba što je rezultiralo s tim da je jedna od njih otpuštena, dok za dvije osobe nisu pronađene nepravilnosti.

Odgovor Pravosudne komisije

Za razliku od Branka Pančića, kojem je s jučerašnjim danom prestao radni odnos u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH jer je utvrđeno da u vrijeme prijema u radni odnos nije ispunjavao opšti uslov za zasnivanje radnog odnosa koji se odnosi na nevođenje krivičnog postupka. Iz Pravosudne komisije navode da im te činjenice ranije nisu bile poznate.

Što se tiče druga dva uposlenika, za Vanju Oršulić i Marka Vukovića nisu pronađene nepravilnosti. Oršulić je, podsjetimo, presudom Osnovnog suda Brčko distrikta BiH 28. septembra 2010. osuđena na uslovnu kaznu zbog optužbe da je kao porto blagajnica u Vladi Brčko distrikta BiH, u Odjeljenju za stručne i administrativne poslove, počinila krivično djelo pronevjera u službi i falsifikovanje isprave.

Iz Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH dodatno su za Žurnal pojasnili da je za pitanje pravilnosti prijema Oršulić u radni odnos u Osnovni sud, a imajući u vidu da je otpuštena iz državne službe, relevantna odredba jeste ona Zakona o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta BiH.

Ta odredba glasi da “u posljednje tri godine počev od dana objavljivanja javnog konkursa ili internog oglasa za popunjavanje upražnjenje pozicije, nije otpušteno iz državne službe u institucijama BiH, entiteta u BiH ili Distrikta, usljed pravosnažno izrečene disciplinske mjere”.

“Dvije su činjenice koje su relevantne za ocjenu ispunjenosti ovog uslova i koje je Pravosudna komisija ispitala, a to su dan otpuštanja iz državne službe (prestanak radnog odnosa) i dan objavljivanja javnog konkursa. Ukoliko je period između ove dvije tačke u vremenu duži od tri godine, nema prepreke da lice koje je otpušteno iz državne službe redovno konkuriše na novu poziciju”, odgovorili su nam iz Pravosudne komisije.

Dalje navode da je odlukom gradonačelnika, Vanji Oršulić radni odnos prestao 15. augusta 2008.  i zaključno s tim datumom ona ostvaruje pravo na platu. Za realizaciju te odluke zaduženo je Odjeljenje za stručne i administrativne poslove i Direkcija za finansije.

“Odluka je realizovana i imenovanoj je radni odnos u Odjeljenju za stručne i administrativne poslove na radnom mjestu sekretarica - operater i faktički prestao sa 15. augustom 2008.. Ona je s tim datumom “odjavljena””, naglašavaju iz Pravosudne komisije, dodavši da je taj datum upisan kao dan prestanka radnog odnosa i u radnoj knjižici Oršulić. 

Javni konkurs po kojem je Oršulić primljena u Osnovni sud raspisan je 21. decembra 2011., a objavljen je nekoliko dana kasnije od dana donošenja odluke o raspisivanju.

“Kada pođemo od ovako utvrđene obje relevantne činjenice, da je imenovanoj radni odnos prestao 15. augusta 2008., a da je odluka o raspisivanju javnog konkursa donesena 21. decembra 2011., pri čemu je konkurs objavljen još i kasnije, onda je evidentno da je od prestanka radnog odnosa (prva relevantna činjenica) do objave konkursa (druga relevantna činjenica) proteklo više od tri godine. To znači da je imenovana mogla redovno ući u konkursnu proceduru”, navode iz Pravosudne komisije. 

Ranije smo objavili da je Disciplinska komisija Brčko distrikta BiH Oršulić kaznila sa prestankom radnog odnosa, da bi ona potom pred Osnovnim sudom pokrenula upravni spor. Njena tužba je odbijena kao neosnovana u maju 2011.

Izvor Žurnala istakao je rješenje o otkazu iz 2008. nije moglo biti pravosnažno prije okončanja ovog upravnog spora. Međutim, sudski postupak i pitanje pravosnažnosti odluke gradonačelnika o prestanku radnog odnosa za Pravosudnu komisiju je irelevantno.

“Imenovanoj je radni odnos prestao sa 15. augustom 2008. i svi postupci koji slijede korištenjem pravnih lijekova i sredstava, vode se da bi dali odgovor na pitanje da li je pravilno donesena odluka o tome da imenovanoj prestaje radni odnos. Međutim, to ne mijenja činjenicu da je odluka gradonačelnika izvršena tako da je radni odnos imenovanoj prestao dana 15. augusta 2008.”, kažu u Pravosudnoj komisiji, naglašavajući  da se ovdje ustvari radi o pravnom pitanju. 

Nisu čuli za aferu o kojoj su svi pisali

Nezadovoljan odlukom Pravosudne komisije, sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Nedeljko Tabaković, odlučio je uputiti dopis Uredu disciplinskog tužioca. On u tom dopisu navodi da je za navedena zapošljavanja odgovoran Jadranko Grčević kao predsjednik suda, te da je teško povjerovati da nije bio upoznat s predmetom o kojem su pisali svi mediji. 

Naime, Pančić je, podsjetimo, presudom Okružnog suda u Banjoj Luci, kojoj je prethodio sporazum sa Tužilaštvoml, osuđen na uslovnu kaznu u predmetu za zloupotrebe u Balkan Investmen Bank. 

"Branko Pančić je morao donijeti potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak, a o aferi Balkan Investmen banka pisali su svi mediji, pa je teško povjerovati da neko ko obavlja dužnost predsjednika suda ne bude upoznat s tim", navodi sudija Tabaković. 

Dalje se osvrnuo i na zaposlenje Vanje Oršulić tvrdeći da je po istom osnovu Pravosudna komisija Brčko distrikta trebala donijeti odluku da i njoj prestane radni odnos. On smatra da treba imati u vidu da rješenje koje se pobija u upravnom sporu, a koje se sudskom odlukom ne poništava, postaje pravosnažno od dana pravosnažnosti sudske odluke kojom je odlučeno o zakonitosti rješenja. 

Podsjeća da je presuda Osnovnog suda u odnosu na Vanju Oršulić postala pravosnažna 23. juna 2011.

"Sasvim je jasno da nisu mogle proteći tri godine od pravosnažnosti te odluke pa do dana objavljivanja konkursa ili oglasa za popunjavanje upražnjene pozicije, odnosno da Oršulić nije ispunjavala uslove za zasnivanje radnog odnosa, s obzirom na to da je u isti radni odnos stupila u 2012. Dakle, za pravilnost je upravo bitna pravosnažnost presude u upravnom sporu, jer rješenje gradonačelnika, odnosno Apelacione komisije nisu bila pravosnažna, sve dok nije donesene pravosnažna presuda Osnovog suda Brčko distrikta BiH od 23. maja 2011. Rješenje gradonačelnika, odnosno Apelacione komisije od kojeg Pravosudna komisija računa pravosnažnost nije pravosnažan, već konačan upravni akt što su dva različita pojma", zaključuje sudija Tabaković. 

(zurnal.info)