Istražujemo
IZETBEGOVIĆEV KABINET PREUZEO UNIVERZITET: Supruga Sebija u Savjet za nauku, savjetnik Cikotić u Fond za razvoj
U Savjet za nauku imenovana je Sebija Izetbegović na prijedlog Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu, kojim predsjedava Mevludin Mekić, inače uposlenik Kliničkog centra Sarajevo, na čijem je čelu – Sebija Izetbegović
“Neću dozvoliti politiku na fakultetima”, glasila je izjava Rifata Škrijelja, objavljena u neslužbenom stranačkom glasilu dvadesetak dana nakon što je izabran za rektora Univerziteta u Sarajevu.
Pola godine kasnije, na prijedlog Upravnog odbora Univerziteta, Senat, kojim predsjedava rektor Škrijelj donosi odluku kojom za člana Savjeta za nauku imenuje – Sebiju Izetbegović. Osim supruge predsjednika SDA u Savjet ulaze profesori Dejan Milošević, Muris Čičić, Branislava Peruničić, Elijas Tauber, Ivan Čavlović, Semir Vranić, Izet Rađo, te studentica Lejla Lasić. Imena svih članova Savjeta za nauku objavljena su na službenoj stranici. Odnosno, skoro svih. Jer samo pod rednim brojem sedam nije navedeno ime i prezime člana Savjeta. A baš pod tim rednim brojem imenovana je profesorica, doktorica i direktorica Sebija Izetbegović .
Članovi Savjeta za nauku su, prema nepisanim akademskim pravilima, oni profesori koji u svojim naučnim oblastima imaju vrhunska dostignuća. Tako je, recimo, najveća referenca broj citatiranja u naučnim radovima. Član Savjeta, inače profesor fizike Dejan Milošević, prema zvaničnim izvorima, u naučnim radovima citiran je 6647 puta. Profesorica Branislava Peruničić citirana je 2144 puta, a profesor sa Ekonomskog fakulteta Muris Čičić je citiran skoro 1500 puta. Semir Vranić, profesor na Medicinskom fakultetu, ima 789 citata. Prva dama države, zdravstva i odskora nauke, profesorica Izetbegović, dakle, u naučnim je krugovima citirana svega 47 puta. Što je daleko najmanje od svih članova Savjeta, ali i skoro svih redovnih profesora na Univerzitetu u Sarajevu. No, to što je naučnici ne citiraju, ne znači mnogo za njenu naučnu karijetu. U Savjet za nauku imenovana je na prijedlog Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu, kojim predsjedava Mevludin Mekić, inače uposlenik Kliničkog centra Sarajevo, na čijem je čelu – Sebija Izetbegović.
Za razliku od nje, Selmo Cikotić nema problema sa brojem citata. U ozbiljnim naučnim krugovima, prema zvaničnim podacima, niko ga nikad nije ni citirao. Ali je zato citiran na drugim, ne tako uglednim mjestima. Recimo u predmetu Slobodan Tešić i drugi, u okviru kojeg su pod istragom bili međunarodni trgovci oružjem, Selmo Cikotić je citiran u transkriptima presretnutih razgovora. I to uglavnom kao saradnik Slobodana Tešića, trgovca oružjem koji je godinama bio na crnoj listi UN-a. Cikotić je danas univerzitetski profesor i savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Na prijedlog apolitičnog rektora Rifata Škrijelja, Selmo Cikotić je imenovan za predstavnika Univerziteta u Odboru Fonda za razvoj Univerziteta u Sarajevu. Jednoglasno.
No, posljednja imenovanja na Univerzitetu u Sarajevu, već su izazvala negodovanje pojedinih dekana. Tako je dekan Fakulteta političkih nauka Šaćir Filandra napustio posljednju sjednicu Senata, iako je bio izvjestilac po jednoj od tačaka dnevnog reda. Sve je to izazvalo oštru reakciju rektora Škrijelja koji je pojedine dekane optužio da podrivaju njegov rad.
No, nezadoljstvo zbog politiziranja na Univerzitetu ne jenjava. Među prvima ga je iskazao i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu, profesor Salih Fočo, koji je u nekoliko navrata tražio da se Senat izjasni o eventualnim političkim uticajima. Rektor Škrijelj, međutim, zasada ima većinu u Senatu koju mu obezbjeđuje Haris Zahiragić, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu. Ljubav između rektora Škrijelja i studenta Zahiragića nastala je u Centrali SDA, a kulminirala je donošenjem odluke da se za vrijeme džuma namaza obustavi nastava i sve druge aktivnosti na svim fakultetima Univerziteta u Sarajevu.
(zurnal.info)
