Pripreme za za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, koji će se održati od 1. do 15. oktobra, u završnoj su fazi - izjavio je danas Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
Milinović je bio jedan od uvodničara na redovnoj sesiji nezavisne Asocijacije intelektualaca "Krug 99" na kojoj se razgovaralo o temi "Popis stanovništva između statističke činjenice i društvenih i političkih konsekvenci".
Milinović je dodao da je popisni materijal distribuiran ili se distruibuira u skoro sve općine u BiH. Napomenuo je da su imali velikih problema u vezi sa odustajanjem popisivača i da je od dana imenovanja do danas odustalo nekih 18 posto popisivača.
-Taj dio se trenutno nadomještava iz rezervi kojih imamo i taj proces je u toku. Možda ćemo morati organizirati, zavisno od situacije u pojedinim općinama, dodatne obuke za nove popisivače koji će doći sa rezervne liste, odnosno liste prijavljenih kandidata u pojedinim općinama - izjavio je Milinović novinarima prije sesije.
Popisivači vjerovatno odustaju zbog privatnih razloga, kazao je Milinović dodajući da se to ne može obrazložiti bez detaljne analize. Što se tiče plaćanja popisivača u BiH, Milinović je dodao da to ne bi trebao razlog zbog kojeg odustaju jer su bolje plaćeni od popisivača u susjednim zemljama.
-Naša cijena po popisnici je jača nego u Srbiji i Hrvatskoj - kazao je Milinović.
Popisnica za stan i kućanstvo, prokomentirao je Milinović, jeste „malo kompliciranija“, ali popisivači su imali adekvatnu obuku gdje su im se objasnile i te stvari - kako će postavljati pitanja, a imaju i mogućnost da ta pitanja o samom kućanstvu pojasne.
Milinović je istakao da je popisnica rađena na posebnom papiru, te da svaka popisnica ima vodeni žig sa logotipom popisa u BiH i jedinstven bar kod.
U svojoj uvodnoj riječi prof. dr. Mirko Pejanović je podsjetio da je ovo šesti popis od Drugog svjetskog rata u BiH, pa da prema tome, domaće državne institucije i struka imaju akumulirana znanja i iskustvo u vezi sa ovakvim projektima.
- Popis stanovništva u svakoj državi, pa i u našoj sa toliko zakašnjenja, ima veliki značaj. To je prije svega složen stručni projekt, a neminovno politički i državni projekt kojim se ustanovljava realnost jednog društva u socijalnoj, kulturnoj sferi i posebno u pogledu stanja demografije - izjavio je Pejanović.
Ovaj popis stanovništva, po njegovim riječima, ima posebnu važnost u tome što će omogućiti državi BiH da ispuni nekoliko uslova za odvijanje procesa integracija u EU. Ti uslovi su najprije planiranje razvoja, zatim uslov formiranja statističkih teritorijalnih jedinica, te uslov planiranja populacione politike.
- Nakon popisa imat ćemo elemente i instrumenete da se u BiH svi nivoi vlasti bave valjano razvojnom politikom BiH - dodao je Pejanović.
Napomenuo je da treba nadići neke ekstremne pristupe popisu stanovništva, neke negativne politizacije, te da ova asocijacija građana, intelektualaca i svih nacija zagovara nekoliko važnih momenata. Posebno je važno, smatra Pejanović, da se u BiH stvori pozitivni društveni kontekst da građani sarađuju sa popisivačima i da pruže sve one informacije od kojih će ovisiti kvalitet popisa.
- Mislim da nema mjesta strahovima da će neko oduzeti pravo građaninu da se izjasni onako kako je njegova volja, a mi pozivamo sve građane i institucije da omoguće da građani imaju punu slobodu u izvršavanju svoje uloge u popisu stanovništva u BiH - istakao je Pejanović.
Kao uvodničar govorio je i prof. dr. Jusuf Žiga koji je istakao da se u svakom društvu i zemlji "koja iole drži do sebe", popis smatra krucijalnom činjenicom jer se na bazi utvrđenog činjeničnog stanja i informacija o tome posjeduju li ljudi kuću, stan, jesu li zaposleni, od čega žive itd., vrše odgovarajuće znanstvene i stručne analize i prave strategije razvoja, programi anuliranja onoga što nije dobro i planiranje onoga što je realno ostvarivo.
-To i jeste temeljni smisao popisa, da se na bazi dobijenih podataka krene u osmišljavanje onoga što nedostaje ili daljnjeg razvijanja onoga što je optimalno da se ostvari - rekao je Žiga.
Govoreći o načinu popisa bh. dijaspore, Žiga je rekao da se treba krenuti od svakog pojedinačnog čovjeka čija temeljna ljudska prava ničim ne smiju biti ugrožena, a u koja spada i pravo da se identificira i popiše na način na koji hoće.
- Posve je neprihvatljivo, ma kakav instrumentarij se koristio u tome, da se iko razasipa ili fragmentira po tom principu da li živi u BiH, nekoj susjednoj zemlji ili dalekoj dijaspori. S druge strane, to ima i druge reperkusije o kojima bismo mogli naširoko govoriti - kazao je Žiga.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Pročitajte još