IGRE SA KONCESIJAMA (2): Tri godine firma Teloptic nezakonito eksploatirala vodu pa nagrađena ugovorom!

Kanton Sarajevo prošle godine, pokrenuo je sudski spor protiv firme Teloptic zbog  trogodišnje nezakonite eksploatacije vode na izvorištu Vilenac.  Ova firma  2011. godine podnijela je zahtjev za koncesije Kantonu ali dozvolu nisu dobili. Zbog toga, odlučili su, nakon tri godine nezakonitog korištenja koncesija, tužiti Kanton. Ovakvo ponašanje Teloptic-a nije naljutilo nadležno ministarstvo. Naprotiv, Teloptic je čak i nagrađen ugovorom za koncesije na 30 godina!

TUŽBA PA PROTIVTUŽBA

Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo, na zahtjev Ministarstva privrede, prošle godine podnijelo je tužbu protiv firme Teloptic iz Sarajeva zbog duga od 438.000 maraka zbog nezakonite eksploatacije vode, od 13.6.2012. do 31.12.2015. godine, na lokalitetu izvorište “Vilenac” u Općini Ilidža.

Na pripremnom ročištu, pred Općinskim sudom u Sarajevu "Teloptic" je podnio protivtužbu tvrdeći da su 2011. godine, kada su podnijeli zahtjev za koncesijama, stekli uslove da dobiju ugovor od Kantona. Kao dokaz naveli su mnogobrojne zahtjeve Ministarstvu privrede KS da im odobri zaključivanje ugovora!

Ovakvo ponašanje Teloptica nije naljutilo nadležno ministarstvo. Naprotiv, ministar privrede KS, Muharem Šabić (SDA) polovinom juna prošle godine, "nagradio" je Teloptic ugovorom za koncesiju na 30 godina.

Tom prilikom, ministar Šabić rekao je da Vlada Kantona Sarajevo uvodi red u ovu oblast, te da se gotovo sve koncesije uredno naplaćuju. Međutim,  ministar je zaboravio reći da je upravo ova firma,  tri godine, potpuno besplatno koristila koncesije.

Ministar je zaboravio spomenuti tužbu za naplatu duga od 438.000 maraka, koju je njegovo ministarstvo podnijelo protiv Teloptica jer “društvo nije imalo zaključen ugovor o koncesiji i nije plaćalo naknadu za eksploataciju pitke vode.” Ministar Šabić nije rekao ni da li ova firma ima dugovanja za trogodišnje, nezakonito, korištenje koncesija prema Općini Ilidža, jer po Zakonu o koncesijama FBiH, 40 posto sredstava po ugovoru o koncesijama pripada Kantonu, a 60 posto Općini na čijoj teritoriji se nalazi lokalitet za koji je izdata koncesija. 

Prilikom potpisivanja ugovora sa ministrom Šabićem, direktor proizvodnje sokova u "Telopticu" Ismet Tica, istakao je važnost ugovora jer bez njega Teleoptic ne bi mogao prodavati vodu sa izvora Vilenac na tržištu Europske unije.

Voda iz bunara dolazi sa 250 metara dubine i sve domaće i strane analize su pokazale da je ona vrhunskog kvaliteta. Sama koncesija je zadnji preduslov koji je naša kompanija ispunila da se prirodna voda 'Ella' prizna u Agenciji za sigurnost hrane BiH i ovim činom ona može da se izvozi na tržište Evropske unije, istakao je Tica.

Vlasnik Teloptica je Nedim Čaušević. Pored ove firme, on je vlasnik  firmi Importanne, Agrofarma, Milkos, Klimavet i Vars. O Čauševićevim sumnjivim poslovima prodaje mobitela i optičkih kablova za BH Telecom opširno su pisali mediji. Slučajno ili ne, odmah nakon ove sumnjive saradnje sa Čauševićem, tadašnji direktori BH Telecoma postali su vlasnici stanova u zgradi Importane. Na Žurnalov upit o dugu za koncesije Nedim Čaušević nije odgovorio. I nisu jedini.

Na upite Žurnala nisu odgovorili ni iz Vlade Kantona Sarajevo koja je većinski vlasnik (67 posto) preduzeća Bags Energotehnika iz Vogošće. Ovo preduzeće najveći je dužnik za koncesije, Ministarstvo privrede KS, potražujući dug od 14 miliona maraka, protiv ovog preduzeća pokrenulo je dva sudska spora.

Bez obzira na to, u 2016. godini ovo preduzeće dobilo je 700.000 maraka od Ministarstva komunalne privrede i infrastukture KS. Direktor preduzeća je Nihad Konaković, kadar SDA. U 2016. godini preduzeće je imalo 29 zaposlenih i dug od šest miliona maraka. Zahvaljujući koncesijama, preduzeće se bavi proizvodnjom i distribucijom toplotne energije i vode za piće. Zanimljivo je da kantonalna vlada namjerava spojiti ovo preduzeće  sa  ViK-om i Toplanama Sarajevo. U međuvremenu, Ministarstvo je u budžetu za 2017. godinu planiralo 200.000 maraka za sufinansiranje rada ovog preduzeća.

Multietnički koncesioni kriminal

Firme AB Bosnaputevi i Bosnaputevi duguju više od 530.000 maraka. Zbog eksploatacije
mineralnih sirovina bez odobrenja, Kantonalni rudarski inspektorat donio je Rješenje o prinudnom oduzimanju imovinske koristi od firme AB Bosnaputevi u iznosu od 677.000 maraka. Naplata duga nije moguća- svi računi firme su blokirani.

Direktor AB Bosnaputeva, Đemal Mulaosmanović nedavno je uhapšen u Istočnom Sarajevu upravo zbog malverzacija oko koncesija. U odgovoru na Žurnalov upit iz Okružno javnog Tužilaštva u Istočnom Sarajevu kažu da se Mulaosmanović tereti za više krivičnih djela.

- Tereti se za krivično djelo falsifikovanje ili uništenje poslovnih i trgovačkih knjiga i pomoć počiniocu poslije izvršenog krivičnog djela- navedeno je u odgovoru.

Vlasnici firme “XXX”, Aleksandar i Zoran Šljivić, uhapšeni su sa Mulaosmanovićem zbog nezakonite eksploatacije i prodaje kamena. U međuvremenu, Tužilaštvu su prijavljeni i načelnik Opštine Istočni Stari Grad, Bojo Gašanović i njegov savjetnik Malko Koroman, zbog osnovane sumnje da su zloupotijebili službeni položaj tako što su firmi “XXX” omogućili protupravnu imovinsku korist preko pola miliona maraka.

Firma Kunovac Company, prema posljednjim objavljenim podacima, dugovala je  preko 145.000 maraka Kantonu Sarajevo za naknade po koncesijama. Vlasnici firme su Enes i Almira Kunovac. Kako saznaje Žurnal, oni su vlasnici i firme Entea iz Sarajeva koja se bavi izgradnjom autocesta. Samo u 2016. godini, ova firma dobila je poslove na izgradnji tunela u vrijednosti oko 20 miliona maraka. Prihodi firme Entea u 2016. godini iznosili su oko 14 miliona, a dobit firme 3,5 miliona maraka.

Bez registra nema ni dugova

Općina Ilidža, najveći je koncesor na području Kantona Sarajevo, u razgovoru za Žurnal vijećnici Općinskog vijeća Ilidža, Samir Avdić (SDP) i Nedžad Tinjak (DF) kažu da su malverzacije sa koncesijama u ovoj općini više nego očigledne. Kako tvrde vijećnici koncesije se dodjeljuju bez javnih poziva i bankovnih garancija, bez kojih je nemoguća naplata dugova.

- Postupak dobijanja koncesija se odvija netransparentno, zato se dešava da firme koje su dužnici za koncesije, osnuju nove firme, pošalju smoinicijativnu ponudu općini i vrlo brzo dobiju koncesiju- kažu vijećnici.

I to nije sve. Veliki broj firmi, koncesije koristi bez potpisanih ugovora ili imaju raskinute ugovore zbog dugovanja.

- Terme Ilidža imaju raskinut ugovor ali i dalje koriste izvore termalne vode i to nikome ne smeta- kaže Avdić.

Direktor Termi Ilidža, Ebrahim Rabari na upit Žurnala kratko je odgovorio da ne zna ništa o nikakvom dugu.

- Zašto vi to mene pitate, ja sam direktor, nemam ja pojma o tome, to pitajte sekretaricu- kaže direktor Rabari.

Ni sekretarica ne zna ništa o dugu jer kaže kako“ to nije njen posao”, ali da će na upit Žurnala neko odgovoriti. Vlasnik Termi Ilidža je Alija Budnjo, dugogodišnji donator SDA. Do objavljivanja ovog teksta niko iz Termi Ilidža nije odgovorio na Žurnalov upit.

Kako tvrde vijećnici, najveći problem je nepostojanje Registra koncesija. Vijećnici su, prošle godine, tražili od Ministarstva privrede da im se dostavi spisak svih dužnika za koncesije, međutim Registar do danas nije dostavljen.

U revizorskim izvještajima Budžeta KS, revizori su do sada upozoravali da registra nema. Otkrili su da se korisnicima koncesija računi i ne ispostavljaju, dok informacija o dugu za koncesijske naknade prema općinama nema. Ministarstvo privrede, Općina Ilidža, kantonalno Pravobranilaštvo i Vlada Kantona Sarajevo do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili na Žurnalova pitanja niti dostavili spisak dužnika.

Dok Vlada Kantona, kako kaže ministar Šabić, uvodi red u ovu oblast, prirodna bogatstva Kantona Sarajevo ostaju rezervisana samo za odabrane.

(zurnal.info)