23 miliona za elektronske knjižice: Tužilaštvo pet mjeseci provjerava navode

Ni gotovo pet mjeseci od kako je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo izvještaj o istrazi u vezi sa tenderom za izradu elektronskih zdravstvenih knjižica i kartona, teškim 23 miliona KM, Okružno tužilaštvo Banjaluka nije uradilo ništa. Nakon što je dokumentacija Fonda zdravstvenog osiguranja RS pompezno izuzeta još u februaru, tužioci ćute, a milionsko rasipanje već je počelo.

Sve što imaju da poruče je da i dalje provjeravaju detalje prijave.

„Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je 12. jula od Uprave kriminalističke policije MUP-a RS zaprimilo izvještaj o preduzetim mjerama, a po prethodno podnesenoj prijavi grupe 'Anonimusi RS' u vezi sa međunarodnim tenderom za nabavku integrisanog zdravstvenog sistema RS (IZIS). Dokumentacija je obimna, a trenutno se provjeravaju navodi iz prijave“, stoji u šturom odgovoru Žurnalu.

Čini se da ni ova 23 miliona maraka građana Republike Srpske ne brinu nadležne institucije. O ozbiljnosti istrage i želji da se sazna zašto kroz kredite i iz rupama izbušenog budžeta odlazi javni novac dovoljno govori i podatak da MUP RS ne zna da su prijavu podnijeli „Anonimusi RS“. Jer, inspektori su ipak postupali po anonimnoj prijavi. Što se UPK-a tiče, posao je završen.

„Postupajući po anonimnoj prijavi MUP RS podnio je Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama u vezi sa navedenim slučajem“, kažu u MUP-u.

Kusturića istraga ne brine, radi punom parom

Dejan Kusturić sa čela Fonda zdravstvenog osiguranja RS ne gubi vrijeme. Milionski posao odavno je dodijelio firmama bliskim vladajućoj garnituri – „MMSCODE“-u  Slavka Bojića, „Lanacu“ Nebojše Ninića, ali i zagrebačkom „Ericsson Nikola Tesla“, koji se s tamošnjim istovjetnim sistemom nije proslavio. Za uvođenje IZIS-a imaju rok od dvije godine, a ugovorom je definisano i trogodišnje održavanje.

Istina, sistema još nema, ali Kusturić „postavlja temelje“ za život ovog „najkompleksnijeg projekta RS“.

„U protekla tri mjeseca sprovedene su brojne aktivnosti kojima su postavljeni temelji za uvođenje integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, a sve u cilju da ovaj najkompleksniji projekat u RS što prije zaživi u praksi i zdravstveni sistem učini efikasnijim. Do sada su, između ostalog, imenovani projektni timovi i nadzorni odbor za implementaciju IZIS-a, definisana je radna verzija uputstva za funkcionisanje IZIS-a i radna verzija pravilnika o izgledu, obliku i sadržaju elektronskih kartica. FZO RS je formirao  posebno Odjeljenje za razmjenu zdravstvenih podataka, a novim Statutom je definisano da FZO obavlja i poslove organizovanja i razvijanja IZIS-a. Potpisan je ugovor za kontrolu kvaliteta sistema, a pokrenute su i procedure za integraciju i razmjenu podataka sa IDEEAA, Agencijom za lijekove BiH i drugim. Usvojena su i uputstva koja se odnose na administraciju, funkcionisanje, upravljanje rizikom, te bezbjednost IZIS-a“, ističu u FZO ne želeći da govore o policijsko-tužilačkoj istrazi.

Vlasnik „MMSCODE“-a Slavko Bojić prije nešto više od pola godine kazao da žali što je ova vrhunska milionski vrijedna ideja u javnosti dočekana „na nož“. Za njega je budalaština to što se javnost bavi vrijednošću tendera, a ne i programom koji će, kako je najavio, koristiti svim građanima RS.

„Na android aplikaciji imaćete i nalaze i kartone, ali će biti praćena i potrošnja novca u zdravstvu. IZIS bi, prema studiji opravdanosti, trebalo da bude isplativ već kroz 11 mjeseci. Mi nemamo registre bolesnika, a ovaj sistem će biti idealan alat za preventivno djelovanje“, rekao je tada.

„Deloittu“ pola miliona KM

Da iskontroliše napredne ideje IT stručnjaka zadatak je dobila firma „Deloitte“ Banjaluka, koja odavno posluje sa ovdašnjim javnim preduzećima i institucijama. IZIS će pod njenom lupom biti po cijeni od 555.750 KM sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost.

„Neke od najvažnijih aktivnosti koje će kontrola obuhvatiti su: kontrola i ocjena kvaliteta izrade dokumenta glavnog projekta, realizovanih aktivnosti i izrada izvještaja na kraju svake od faza (podfaza) implementacije, plana i dokumentacije za obuku, tehničke dokumentacije i korisničkih uputstava, sigurnosnih podešavanja na cjelokupnom sistemu, te kontrola i ocjena kvaliteta finalnog korisničkog testiranja i prihvatanja IZIS-a…“, saopštili su, po potpisivanju ugovora, iz FZO.

Stanić: Šta plaćamo?

Milionska javna nabavka finansira se iz milionskog kredita. Konzorcijum „Unicredit banka“ Mostar, „Unikredit banka“ Banjaluka i „Nova banka“ Banjaluka FZO RS kreditira sa 163,8 miliona KM, a Fond ovim novcem, uz izmirenje velikih dugovanja, 12 miliona KM troši na prvu fazu IZIS-a. FZO ovaj kredit je uzeo na 10 godina sa uključenih 12 mjeseci grejs perioda.

Iako Bojić tvrdi da Srbija nema ni „i“ od IZIS-a, činjenica je da je komšijska država isti ovakav projekat za 6,8 miliona osiguranika platila četiri puta jeftinije, odnosno 5,8 miliona KM. Nekadašnji ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Slobodan Stanić pita šta konkretno plaćamo sa 23 miliona KM.

„Na primjer, već imamo neke od ideja elektronskog sistema. Elektronske uputnice i recepti odavno funkcionišu. Da li sada plaćamo nešto što nećemo dobiti ili kupujemo nešto što već imamo? Do 2013. godine u informatizaciju zdravstva je potrošeno 6,5 miliona KM“, navodi Stanić.

Efikasniji devastirani zdravstveni sistem

Kusturić i dalje pokušava da proda priču o ne tako lošem stanju u zdravstvu, iako je sistem odavno potpuno devastiran. Sada govori da čini sve da IZIS što prije zaživi i zdravstvo učini „dodatno efikasnijim“.

Međutim, činjenice su mu odavno omča oko vrata. Poslovanje Fonda, na čijem je čelu, značajno opterećuju dugovanja za doprinose koja iznose oko 280 miliona KM, a gotovo polovina tog duga nije naplativa jer su preduzeća u stečaju ili likvidaciji.

Obaveze FZO u februaru ove godine iznosile su 431 milion KM, milionskim kreditom reprogramirano je 95 miliona KM indirektnih zaduženja bolnica i domova zdravlja.