Analiza
Miljenik BH pravosuđa: Tužioci su Dodiku decenijama opraštali milionske afere
Brojne su krivične prijave podnesene protiv Dodika, otvoreno je niz istraga, od napada na ustavni poredak BiH do organizovanog kriminala i pranja novca. Gotovo sve su formalno obavljane, a potom većinom bivale obustavljane. Tužioci i kada su imali dokaze nisu imali hrabrosti podići optužnicu. Sumnju u Dodikove koruptivne radnje nisu imale Sjedinjene američke države koje mu uvode sankcije sa obrazloženjem da službeni položaj koristi za akumuliranje ličnog bogatstva podmićivanjem, primanjem mita i drugim oblicima korupcije.

Silnu je snagu potrošio Milorad Dodik upučujući nove prijetnje destrukcijom Bosne i Hercegovine ukoliko bude prvostepeno osuđen u trenutnom procesu pred državnim sudom. Najavljuje planove kodnih naziva A,B,C,D kojima će tobože braniti entitet koji niko ne napada. Pozadina njegovog političkog djelovanja posljednjih 15 godina, koliko otvoreno prijeti osamostaljenjem entiteta Republika Srpska, iniciran je prije svega zataškavanjem brojnih sumnjivih radnji koje su mogle rezultirati optužnicama, a od kojih je aktuelni proces za djela nepoštivanja odluka Visokog predstavnika realno najbenigniji.
Na njegovoj su meti u secesionističkim govorima posebno bili državni sud i tužilaštvo. Njihovim ukidanjem i stavljanjem pravosuđa u isključivu nadležnost eniteta, imao bi potpunu kontrolu nad možebitnim istraga protiv njega i bliskog mu vjernog okruženja.
PREDMET VILA
Kakav god bio epilog prvostepene presude, kako saznaje Žurnal, u toku su ozbiljna promišljanja unutar državnog tužilaštva o skorom podizanju nove optužnice protiv Dodika i to u predmetu zvanom „Vila“, odnosno načinu sticanja vile u Beogradu, u naselju Dedinje. Ako će je bazirati na fiktivnom podizanju kredita iz Pavlović banke i istrazi ko je bio prethodni vlasnik, možda i budu uspješni. Žurnal je to davno objasnio.
16. maja 2007 Dodik je potpisao dva dokumenta. Prvo je u Beogradu sa Komerijalnom bankom potpisao ugovor o navodnoj kupovini troetažnog stana sa garažom površine 400 m2 u naselju Dedinje. Isti dan helikopterom odlazi u Gacko gdje potpisuje sporazum sa Češkom elektroprivredom o formiranju zajedničkog preduzeća Nove elektrane Republike Srpske, odnosno izgradnji drugog bloka Termoelektrane Gacko. Posao vrijedan više od dvije i pol milijarde maraka biće naknadno obustavljen. Republiku Srpsku će sudski spor zbog kršenja ugovora koštati desetine miliona KM. ČEZ je u svemu profitirao. Dodik je na Dedinju u stvari kupio polovinu vile. Vlasnik druge polovine je Aleksandar Obradović, tadašnji direktor ČEZ-a za Srbiju i nesuđeni direktor Novih elektrana Republike Srpske.
BIZNIS SA RUSIJOM
Naftnu industriju Republike Srpske u potpunosti je preuzela ruska kompanija NeftGazinKor koja je 40% u vlasništvu ruske državne kompanije Zarubežnjeft. Preostalih 60% vlasništva imala su 3 pravna lica, od kojih je jedno registrovano u “offshore zoni”. Sumnju da je jedna od tih osoba Milorad Dodik svojevremeno je potvrdio Gordan Milinić bivši ambasador BiH u Rusiji.
Ruskom biznismenu Rašidu Serdarovu Dodik je 2013. godine obezbjedio dobijanje koncesije za eksploataciju uglja nadomak Teroelektrane Ugljevik. Ugovor sa kompanijom Serdarova “Comsar Energy Srpska” proglašen je tajnom, kao što je tajnovito i vlasništvo nad firmom prethodno osnovane na Kipru.
Svi tragovi u mutnim poslovima sa Rusijom i ruskim tajkunima vodili su ka Dodiku.
PRODAJA OBVEZNICA RS
Krajem aprila 2021. godine Republika Srpska je putem berze u Londonu prodala obveznice u vrijednosti od 300 miliona eura sa visokim kamatama od 70 miliona eura. Prodaja je izvršena direktnom pogodbom sa nepoznatim kupcem. Nepoznat je bio i kupac prethodne prodaje 168 miliona eura obveznica putem berze u Beču. Trag prema kupcima obveznica vodio je spram Rusije.
NEGIRANJE GENOCIDA
Odlukom Visokog predstavnika od 23. jula 2021. godine o dopuni Krivičnog zakona BiH, negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina te veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca kažnjivo je zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina. Od osobe koja je javno priznala počinjenje genocida u Srebrenici evoluirao je u gorljivog negatora, što je više puta izrekao i nakon dopuna krivičnog zakona. Tužioci na ovo nisu reagovali.
ZGRADA VLADE RS
Istrazi o kupovini vile prethodila je jedna obimnija, o legalnosti troškova na izgradnji zgrade Vlade RS u Banja Luci, RTV doma te autoputa Banjaluka-Gradiška. Prema izvještaju državne Agencije za istrage i zaštitu Milorad Dodik, Slobodan Stanković i još 13 osoba osumnjičeni su da su prali novac i vršili poreske utaje te tako omogućili sticanje imovinske koristi u iznosu od oko 115 miliona KM. Plaćane su fiktivne narudžbe na račune u inostranstvu milionske vrijednosti. Slijedio je transfer tog novca u legalni biznis, dionice, udjele, nekretnine i pokretne stvari na teritoriji Republike Srpske i država u regionu.
Tražeći izlaznu strategiju Milorad Dodik tada pokreće priču o referendumu o odlukama visokog predstavnika iz oblasti pravosuđa. Kao ustupak za odustajanje dobio je okončanje mandata stranih sudija i tužilaca koji su vodili istragu o pranju novca na izgradnji zgrade Vlade RS.
ZLATO I IKONA
Zataškan je i slučaj Ikona. Milorad Dodik je ruskom ministru vanjskih poslvoa Segeju Lavrovu prilikom posjete BiH poklonio ikonu. Spoznaće se da ikona pripada nacionalnoj baštini Ukrajine i da je bila na teritoriji Luganjska, području okupiranom od Rusije. Ukrajina je diplomatskom potom uzalud tražila objašnjenje. Opravdano se sumnjalo da je ikona bila ratni plijen pojedinaca sa ratšta koji su je poklonili Dodiku.
„Jedan ruski biznismen je donio lijepo upakovano, kilogram zlata, znate nije to neka veličina, to je kao veličina čokolade, elegantno upakovano sa svim oznakama koje pravo zlato ima i to je dao premijeru (Dodiku). Ja sam mislio da će to premijer našem trezoru RS dati. Međutim on se zahvalio i rekao - odlično ovo ću pokloniti svom unuku, u to vrijeme je bio dobio unuka. To je tako prošlo, bilo je tu još ljudi i nije niko insistirao na procedurama vezano za to. Kasnije se saznalo da on taj novac, odnosno novčani iznos vrijednosti kilograma zlata nije položio u RS“, govorio je 2019. godine Gordan Milinić, bivši ambasador BiH u Rusiji.
Istraga protiv Dodika i u ovom je predmetu zatvorena.
PRISLUŠKIVANJE OPOZICIJE
„Pitaj ove iz SDS-a evo ja im slušam telefone pa znam, svi su protiv tebe. Pa znam, imaš pravo da slušam. Kada ti budeš predsjednik i ti ćeš imati“.
Izrekao je ovo Milorad Dodik maja 2020. za govornicom entitetske skupštine. Kada bi bilo gdje i bilo koji političar priznao da učestvuje u nelegalnom prisluškivanju političkih protivnika bio bi to razlog za ostavku, ali i krivičnu odgovornost. Prijava tadašnjeg lidera PDP-a Branislava Borenovića Tužilaštvu BiH ovim povodom praktično ne postoji.
REFERENDUM, RUŠENJE USTAVNOG PORETKA
Zbog organiziranja protuustavnog referenduma o 9. januaru kao danu RS, protiv Dodika je 2016. bila otvorena i istraga u Tužilaštvu BiH, ali ja ona godinu kasnije i obustavljena. Referendum o 9. januaru održan je 25. septembra 2016, iako je Ustavni sud BiH izrekao mjeru njegove zabrane.
Još jedna istraga, o rušenju ustavnog poretka u kojoj je Dodik jedan od osumnjičenih otvorena je krajem 2021 godine, nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zaključke kojima se ulazi u proces povlačenja saglasnosti tog entiteta na državne zakone o odbrani i sigurnosti, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, sistemu prikupljanja poreza i carina.
ZAKLJUČAK:
Koliko god im se suprostavljao, Milorad Dodik u stvari voli ovakvo bosanskohercegovačko pravosuđe jer u suprotnom, kao i njegovi politički partneri iz državne vlasti, odavno ne bi bio na slobodi. Istovremeno, i njegovi glasači, koliko god loše živjeli, spremni su sve da mu oproste, pa i eventualni kriminal.
(zurnal.info)