Pod okupacijom
U INTERNACIONALNOJ ŠKOLI ZABORAVILI MAHIRA: Gdje ima insana, ima i problema!
Odgovor na pitanje zašto tek sada, skoro dva mjeseca nakon Mahirove smrti, ova institucija poziva novinare, izbjegao je govoreći o međunarodnim uspjesima učenika. Mahirovo ime nije niti jednom izgovorio
Prvi put nakon smrti Mahira Rakovca, Bosna Sema obrazovne institucije su pozvale novinare u svoje prostore. Ipak, tema nije trebao biti Mahir i njegova sudbina, niti odgovornost škole.
- Bosna Sema je jako otvorena prema svima. Pozvali smo vas da vidite kako funkcioniše Bosna Sema obrazovna ustanova, naš obrazovni sestem, da predstavimo naše uspjehe i da vidite kakav je odnos nastavnika i učenika, rekao je Mehmet Karsli iz odjela za odnose s javnošću Bosna Seme.
Odgovor na pitanje zašto tek sada, skoro dva mjeseca nakon Mahirove smrti, ova institucija poziva novinare, izbjegao je govoreći o međunarodnim uspjesima učenika. Mahirovo ime nije niti jednom izgovorio.
- Ovaj slučaj 100% odbijamo. To se nije desilo. Ovdje nema prostora ni za verbalno, ni za fizičko nasilje, kategoričan je Karsli i priznaje da u školi ponekad ima problema, ali da postoji sistem kojim se ti problemi rješavaju.
- Ne trebamo špekulisati. Gdje ima insana, ima i problema, kaže Karsli, naglašavajući da je nemoguće da ijedan nastavnik u bilo kojoj Bosna Sema školi dozvoli makar i verbalno nasilje među vršnjacima.
Po njegovim riječima, Bosna Sema jedva čeka da istražni organi završe svoj posao, te da su nakon Mahirove smrti školu posjetili iz Pedagoškog zavoda i Ministarstva rada.
- Ponovo su sve prekontrolisali i ustanovili da je sve uredu, tvrdi Karsli.
Direktor Međunarodne srednje škole, Ali Oğe, nije očekivao pitanja o Mahiru Rakovcu.
- Mahirov slučaj više nije u centru pažnje. Društvo zaboravlja na to. Mi želimo da vas informišemo o našem sistemu obrazovanja, rekao je Oğe.
Obrazovne institucije Bosna Sema su osnovane u okviru pokreta Hizmet. Ovaj je pokret od 2013. godine na listi terorističkih organizacija u Turskoj, nakon što je otkriveno da su pristalice Hizmeta, navodno, prisluškivale predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana. Pokret je osnovao škole u više od 50 zemalja u svijetu, uključujući i SAD, gdje živi osnivač pokreta, Fetulah Gulen. U decembru prošle godine je u Pensilvaniji pokrenuta tužba protiv Gulena zbog krijumčarenja ljudi. Prema riječima predstavnika međunarodne advokatske firme Amsterdam & Partners koja je podigla optužnicu, Roberta Amsterdama, taj pokret je u škole širom Sjedinjenih Američkih Država dovodio nastavnike koji nisu zadovoljavali potrebne kriterije, a na taj način su dolazili do američkih viza.
Oğe za Žurnal kaže da se nastavnici koji dolaze iz Turske se biraju preko njihovog biroa za zapošljavanje i javnih oglasa koji se raspisuju. Prema njegovim riječima, da bi nastavnici iz Turske mogli predavati u Bosna Sema školama u BiH, potrebno je odobrenje ministarstva za rad, a zatim se svi nastavnici registruju.
- Potrebno je da svi nastavnici dostave prepis diploma, diplome i da ih nostrifikuju i sve se to dostavlja lokalnom nadležnom ministarstvu, kaže Oğe.
- Postoje navodi u javnosti da često mijenjamo svoje uposlenike, ali to nije istina. Mi uglavnom mijenjamo lokalno osoblje, ali na način da ih premiještamo iz jedne naše škole u drugu. Na primjer, neko može otići raditi u školi u Tuzli, Bihaću ili Mostaru, dodaje Oğe i kaže da ukoliko moraju zamijeniti nekog od stranih nastavnika, nastoje to uraditi tokom ljeta.
- Ovi nastavnici rijetko kada ostaju u našim školama na samo godinu dana. Imamo nastavnika koji ovdje predaju 15 i više godina. Nije logično često mijenjati osoblje, jer u BiH nije lako dobiti dozvolu da živiš i radiš, a ni učenici se ne mogu navikavati na nove nastavnike svaki čas, kaže Ali Oğe, direktor Međunarodne srednje škole.
Tvrdi da se kvalitet nastavnika stalno kontroliše.
- Svi nastavnici se moraju dodatno usavršavati, a ja kao direktor obilazim nastavu. Radimo i monitoring i na osnovu tog monitoringa odlučujemo da li će nastavnik ostati ili ne. U obzir također uzimamo mišljenja učenika i njihovih roditelja, kaže Ali Oğe.
Roditeljski sastanci se održavaju dva puta godišnje, a po potrebi zamjenik direktora poziva roditelje. Roditelji također mogu razgovarati sa predmetnim nastavnicima ukoliko za to ima potrebe, objašnjava direktor Međunarodne srednje škole.
- Uskoro ćemo održati treći roditeljski sastanak ove godine, a planiramo još jedan u aprilu ili maju. Povećali smo broj roditeljskih sastanaka zbog Mahirovog slučaja. Željeli smo informisati naše roditelje tokom raspusta, kaže Oğe.
Na kraju susreta sa novinarima, Ali Oğe je istakao da su u novom polugodištu dobili dva ili tri nova učenika.
- Niko nije ispisan i to je za mene najveći indikator.
(Žurnal.ba)
