POSLJEDICE RUSKE AGRESIJE:Ukrajinski rat izazvaće nestašicu hrane na svjetskom nivou

Pod okupacijom

POSLJEDICE RUSKE AGRESIJE: Ukrajinski rat izazvaće nestašicu hrane na svjetskom nivou

Tekst Natalije Dateskevych, novinarke nezavinskog ukrajinskog medija The Kyiv Independenta, o utjecaju rata u Ukrajini na globalno tržište hrane.

Ukrajinski rat izazvaće nestašicu hrane na svjetskom nivou
Foto: Marcus Yam / Los Angeles Times

 

Proljeće. Kako zima odmiče, ukrajinski farmeri odlazili su na svoja polja, sijali pšenicu, suncokret i heljdu, te se brinuli o farmama peradi čiji se prinosi šalju širom svijeta. Ove godine sadnja je postala luksuz, napuštena su mnoga polja. Milioni hektara bit će prazni ili preplavljeni tenkovima „ukrašenim“ slovom Z, piše The Kyiv Independent.

Dok svijet prati jednu humanitarnu krizu, dolazi druga koju donosi ruski rat. Ništa manji gubitak je sve veći utjecaj na hranu kojom Ukrajina opskrbljuje svijet. Kada je riječ o globalnim zalihama hrane, ukrajinska pšenica, kukuruz, suncokretovo ulje, soja i ječam, te perad i jaja, čini 15% globalnog tržišta hrane. Indija, Kina, Egipat, Turska, Poljska i Njemačka su među najvećim uvoznicima. Ove sezone motor ukrajinske opskrbe hranom se zaustavio.

„Ovo će biti problem ne samo za Ukrajinu već i za cijeli svijet“, rekao je Dykun. „Glad u svijetu mogla bi se dramatično pogoršati.“

Andriy Yarmak, ekonomist i poljoprivredni stručnjak, ima sličnu prognozu. Vjeruje da bi ruska invazija mogla dovesti do mnogih smrtnih slučajeva zbog pothranjenosti širom svijeta.

„Ukrajini već nedostaje kampanja sadnje na jugu, gdje Rusi uništavaju polja svojim tenkovima i nasumično pucaju na civile“, kaže Yarmak.

On procjenjuje da Ukrajina neće moći ništa izvoziti još dugo i kaže da će trebati godine da dostigne nivo prijeratne proizvodnje. Prema Kijevskoj školi ekonomije, u svijetu bi moglo biti pogođeno čak 400 miliona ljudi.

 

DOMAĆE NESTAŠICE

 

Velik dio poljoprivredno najplodnije zemlje u Ukrajini, poput oblasti Herson i Mikolajv, nalaze se na istočnim područjima gdje su borbe najintenzivnije. Ove godine je jasno da poljoprivrednici neće moći zasijati svoja polja kao u prošlim godinama.

Alex Lissitsa, voditelj ukrajinskog agrobiznis kluba, procjenjuje da ove godine neće biti zasađeno ukupno više od polovine ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta, odnosno 10 miliona hektara.

Kako bi se zadovoljile očekivane nestašice, vanredno stanje uvedeno ubrzo nakon početka ruske ofanzive uključivalo je zabranu izvoza ključnih poljoprivrednih proizvoda.

„Moramo Ukrajini pružiti sve što joj treba“, rekao je premijer Denys Shmyhal.

Zabrana uključuje zob, heljdu, raž, proso, govedinu, šećer i sol. Brojni drugi proizvodi, uključujući pšenicu, suncokretovo ulje, kukuruz, perad i jaja, sada zahtijevaju posebne dozvole Ministarstva poljoprivrede za izvoz. Cijene su već porasle. Nakon prve sedmice rata, cijena pšenice u Ukrajini skočila je za 25%, dosegnuvši 290 dolara po toni.

Najgore pogođeni gradovi poput Harkova, Hersona i Sumija ostaju bez hrane i vode i na rubu su humanitarne katastrofe. Kijev je već hitno dobio dodatnu hranu iz drugih oblasti jer su zalihe smanjene.

„Tamo smo donijeli hiljade tona žita“, rekao je Dykun za Kyiv Independent. „Ogromna je rezerva.“

Andriy Dykun, čelnik Sveukrajinskog poljoprivrednog vijeća, kaže da će ova žetva biti dovoljna samo da zadovolji domaću potražnju. Za sada je ukrajinski poljoprivredni izvoz stvar prošlosti.

 

DRUGI FRONT

 

Ova tragedija koja prijeti poljoprivrednom sektoru predstavlja drugu frontu protiv ruske agresije – onu koja bi zapravo mogla prikupiti globalnu podršku, pomažući da se zaustavi rat, smatra Dykun. Stavovi će se promijeniti čim zemlje koje uvoze ukrajinske prehrambene proizvode shvate koliki će gubitak manjak opskrbe imati na njihov narod, kaže on.

Dok su očekivane nestašice već odjeknule na globalnim tržištima, takve nestašice još uvijek nisu na dnevnom redu nekih od vodećih svjetskih prehrambenih organizacija. Naime, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) ignorirala je krizu.

„FAO mora oglasiti alarm širom svijeta u vezi s globalnim problemom opskrbe hranom“, kaže Dykun. „Ali ne daju nikakve velike izjave koje bi ukazivale da je Putin izazvao glad.“

Za sada, čelnik za Evropu i središnju Aziju u FAO-u ostaje dugogodišnji ruski diplomat Vladimir Rakhmanin.

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 3. marta velikom većinom glasala za osudu ruske invazije na Ukrajinu, pozivajući na hitno povlačenje ruskih vojnih snaga. Neke su zemlje bile suzdržane, uključujući dva vodeća ukrajinska uvoznika: Indiju i Kinu. Na kraju dana, zemlje koje nisu glasale za podršku Ukrajini također će patiti zbog ruskog rata, kaže Dykun.

„Ako svijet želi nešto jesti, zaustavite rat ovdje kako bi poljoprivrednici mogli raditi.“

(zurnal.info)