Više od 100 hiljada za stručnu literaturu

Sumorna priča o usvajanju i raspodjeli budžeta u Mostaru može se, sasvim neprilično, započeti anegdotom sa “javne rasprave” o utrošku novca. Zainteresovani građani i dio NVO sektora pojavio se na zakazanoj javnoj raspravi sa pitanjima i analizama u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić raspravu je otvorio riječima:

- Nismo tu da odgovaramo na vaša pitanja zato nemojte očekivati nikakve odgovore. Mi smo tu da slušamo vas.

Nakon manje od pola sata gradonačelnik je raspravu napustio bez objašnjenja i obraćanja skupu. Kristina Ćorić iz OKC-a Abrašević, koji je analizirao raspodjelu budžeta za 2012. godinu, kaže da su prisutni na raspravi uglavnom iznosili svoje slučajeve i upućivali molbe za veća izdvajanja. No, na ta pitanja niko nije odgovorio:

- Usvajanje budžeta se još neko vrijeme nakon toga odlagalo i blokiralo u Gradskom vijeću dok nije došao krajnji rok za njegovo usvajanje, kada je i usvojen bez promjena.

Mostar, po ocjeni OKC Abrašević nakon analiza budžeta, od početka funkcionisanja kao ujedinjeni grad 2004. ima probleme sa budžetom. Iako je iznos budžeta veći od onih u nekim durgim gradovima (budžet za 2012. je blizu 56 miliona KM) on ni izdaleka ne pokriva sve potrebe lokalne sredine, kažu u Abraševiću:

- Budžet Grada Mostara ni na koji način nije razvojan već godinama, po riječima samih gradskih vijećnika i gradonačelnika, preživljavajući.

110 hiljada za stručnu literaturu

Kao najkrupnije probleme u raspodjeli budžeta detektovali su finansiranje paralelnih institucija – četiri komunalna preduzeća, paralelne kulturne institucije, podijeljene škole, dva univerziteta..., troškove glomazne administracije, nedostatak novca za socijalne i kulturne potrebe... U tekstualnom dijelu budžeta koji je bio dostupan građanima nije bilo podataka o broju zaposlenih, bruto i neto izdacima za plate, kome se i za šta isplaćuju posebne naknade za učešće u upravnim i nadzornim odborima i komisijama. Više od 12 i po miliona KM izdvojeno je za plate administracije:

- Stavke su podijeljene prema odjelima, a u svakom se spominju vozila, nabavka opreme, materijalni troškovi, stručna literatura, troškovi reprezentacije te u ponekim odjelima i manji diskrecioni budžet kojim raspolaže načelnik odjela. Nabavka stručne literaure po različitim odjelima u totalu iznosi više od 110.000 KM a tu je i zanimljiva stavka za leasing vozila.

U odnosu na prethodne godine izdvaja se manje sredstava za kulturu i socijalne potrebe. Obustavljene su kulturne manifestacije, proslave novih godina na otvorenom a nema novca ni za ukrašavanje grada. Manje je novca i za brojne druge potrebe:

-Gorska služba spašavanja koja je odgirala najveću ulogu upravo u ovim kriznim situacijama kao što su sniježna kriza u februaru ili požati tokom ljeta, nije dovoljno potpomognuta gradskim budžetom a dokazali su da djeluju efikasno, nesebično i hrabro upravo u ovakvim kriznim situacijama, kada službe civilne zaštite ne djeluju dovoljno efikasno i pravovremeno. Isto vrijedi i za vatrogasnu službu a Mostar je pun upravo takvih primjera, gdje se budžetska sredstva dodjeljuju nekom drugom logikom a ne u odnosu na učinjeno.

Grad nadalje, navode, povlači i druge nepromišljene poteze koji utiču na stanje gradskog budžeta:

-Od trenutno četiri postojeća komunalna poduzeća na gradskom budžetu, osnovano je i peto, J.P. Mo Parking, koje već dvije godine ne radi a prima redovno platu sa gradskog budžeta. Mo parking je sporan upravo zbog tenderskih procedura i koraka koji su trebali biti učinjeni prije uspostave petog poduzeća, kao što je ujedinjenje postojećih komunalnih u jedno, tako da odluka o početku rada nikada nije prošla gradsko vijeće.

Politika u teatru

Gradska administracija svage godine potroši veliki dio budžetskog novca. Skoro 13 miliona troši se samo na plate i naknade bez obračunatih naknada za rad komisija i naknada za rad uposlenih, koje se mjere milionskim iznosima. U isto vrijeme, zbog kašnjenja sa usvajanjem budžeta ispaštaju građani. Već nekoliko godina budžet se donosi sa više od pola godine kašnjenja:

-Osim toga trenutni statut daje prevelike i isključive ovlasti gradonačelniku tako da je blokadom izbora gradonačelnika prije nekoliko godina grad bio 14 mjeseci bez uprave, samim tim ni pitanje budžeta i njegove dodjele korisnicima nije bilo moguće riješiti, pa su time pogođeni mnogi budžetski korisnici koji su izašli na ulice i pokrenuli višednevne proteste i blokade prometnica – kaže Kristina Ćorić.

Prije nekoliko godina, Grad je dodjeljivao 200.000 KM u vidu grantova neprofitnim organizacijama, institucijama i pojedincima. Jedne godine ova sredstva su prenesena u narednu ali, s obzirom na deficit u budžetu, nisu naknadno isplaćena, barem ne u javnoj i transparentnoj proceduri, navode u Abraševiću:

-Abrašević je 2010. godine dobio obavijest Grada Mostara, Službe za kulturu o podršci četiri događaja koje bismo uradili sa mladima u toku godine (demo festival, filmski susreti, pozorišne predstave) no sredstva te, ali ni naredne godine, nisu dodijeljena. Abrašević, koji je već godinama centralno mjesto okupljanja i generiranja kulture mladih i koji je godinama obavljao i neke od funkcija grada kao što su kinoprojekcije ili sklonište za ugrožene u sniježnom nevremenu od strane Grada je podržan samo dijelom u materijalnim troškovima, dok se njegov program novčano ne podržava ni u kakvom omjeru.

Sredstva namijenjena za kulturu dijelom se raspoređuju i za rad paralelnih teatarskih kuća:

-Kod samih institucija postoji velika diskrepancija, npr. Dva lutkarska pozorišta/kazališta funkcioniraju dovoljno stabilno i kontinuirano nude program mlađoj populaciji, dok, recimo, institucije poput Narodnog pozorišta/kazališta ne djeluju na zadovoljstvo svojih građana. Obje institucije su pred kolapsom već niz godina a repertoar koji nude sporadičan i niske kvalitete.

Dva kulturna centra, smatraju, Centar za kulturi i Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača služe kao resursni objekti za organizaciju raznih aktivnosti u organizaciji trećih lica. HDHS Kosača ove godine iz budžeta je dobio 314 a Centar za kulturu 220 hiljada KM, ali imaju i dodatni priliv novca od subjekata smještenih u ovim zgradama. Ono što u Abraševiću smatraju problematičnim jeste činjenica da obje ustanove “udomljuju” i političke stranke, pa se u HD HS Kosača održavaju stranački skupovi i sabori HDZ-a a zgrada je okićena jumbo plakatima HDZ-a u predizbornom periodu:

-Na taj način te dvije institucije su u znatno povlaštenom položaju finansijski iako ne proizvode značajan vlastiti program i u minimalnoj mjeri su u funkciji građana i korisnika.

Skupe sjednice Gradskog vijeća

Svaka sjednica koju Gradsko vijeće Grada Mostara održi poreske obveznike dodatno košta, upozoravaju iz Abraševića:

- Gradska vijećnica gradi se na mjestu bivše 3. osnovne škole, na bivšoj liniji razdvajanja – Bulevar. Po mišljenju mnogih građana škola je trebala ostati u svojoj prvobitnoj namjeni (postojala je odluka OHR-a u vezi sa objektima u centralnoj gradskoj zoni koja je kasnije ukinuta, pa je na mjestu nekadašnje škole sagrađena ni danas useljiva gradska vijećnica). Pitanje useljenja u vijećnicu je zakomplicirano postavljanjem spomen obilježja ispred iste, prvo od hrvatske strane, zatim i bošnjačke, u znak protesta. Dok se odvija ova priča oko vijećnice, svaka sjednica Gradskog vijeća košta poreske obveznike, s obzirom da se odvijaju u zgradi Vlade Federacije, kojoj se plaća naknada.

(zurnal.info)