KAKO SDA I HDZ DIJELE SREDSTVA ZA ZDRAVSTVO: Vječnom HDZ-ovom direktoru 63 miliona KM, kazne za većinu koji posluju pozitivno

Opća bolnica prim dr Abdulah Nakaš jedina je bolnica u Federaciji BiH kojoj je Federalna vlada uskratila finansijska sredstva u okviru programa za pomoć zdravstvenim ustanovama u tom entitetu. Praktično je izbačena iz prošlogodišnjeg plana, kada je za nju bilo namijenjeno 1,9 miliona KM. Prijedlog zakona tada nije usvojen i to zbog inicijative premijera Fadila Novalića da se prijedlog povuče iz parlamentarne procedure zbog izmijenjenih okolnosti uslijed pandemije Covid-19. U Općoj bolnici nisu dobili nikakvo obrazloženje iz Vlade zbog čega neće biti finansijski podržani u naredne tri godine. 

-Bahata vlada i pojedinci unutar vlade predvođena premijerom Novalićem može uraditi takvu stvar a to je da samo jednu bolnicu u cijeloj Federaciji izostavi iz programa konsolidacije, pomoći od strane budžeta u naredne tri godine. To do sada nije viđeno, takva bahatost pojedinaca i vlastodržaca – kaže za Žurnal Rifat Rijad Zaid iz Opće bolnice: 

-To je čista politika, mi smo kolateralna šteta - radi se o trgovačkom dogovoru između HDZ-a i SDA, pri čemu se HDZ-ovoj perjanici, njihovom direktoru (SKB Mostar, op. B.M.R.) daje 63 miliona KM, kako bi HDZ vjerovatno podržao nekakav set nekih drugih zakona koji su u interesu SDA ili možda uhljebili nekoga od strane SDA na neku poziciju. 

Zbog čega novim prijedlogom Zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova nisu predviđena sredstva za Opću bolnicu prim. dr. Abdulah Nakaš u Sarajevu? – pitali smo Federalnu vladu i premijera Fadila Novalića.  

Nismo dobili odgovor. 

Nismo dobili odgovor ni iz Kliničkog centra UNSA na pitanje o tome koliko trenutno duguju i po kom osnovu. Iako je direktorica Sebija Izetbegović bila odsutna zbog privatnih razloga, pres služba i dalje radi.

Prethodnih godina prečesto smo slušali o tome kako je vješti menadžment KCUS-a uspio da sanira dugovanja i dovede KCUS do pozitivnog poslovanja, da bi sadašnjih 30 miliona KM za restrukturiranje i vraćanje dugova prošlo bez obrazloženja.

KAZNA ZA POZITIVNO POSLOVANJE

Opća bolnica u Sarajevu posluje pozitivno i nema dugova. To ne znači da joj ne treba podrška. Baš kao i drugima koji su se prema ustanovi koju vode ponašali domaćinski ali su sada zbog toga – kažnjeni. 

Jedan od primjera je Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik. Do sada ih Federalna vlada uopće nije prepoznavala kao nekoga kome treba finansijska podrška. Sada su im namijenili – jedan million KM tokom naredne tri godine. Ova bolnica bila je prva na udaru kada je riječ o prilivu covid pacijenata u Srednjobosanskom kantonu. S obzirom da se u prijedlogu zakona navodi da se uglavnom saniraju štete i troškovi nastali uslijed pandemije, nejasno je kako je Vlada odredila tek million KM za ovu ustanovu. Broj pacijenata u ovoj bolnici od 2019. godine uvećan je skoro duplo, kaže za Žurnal direktor Emir Abdulović, i navodi konkretne podatke:

- U 2020. godini zbrinuli smo 67 posto hospitaliziranih u Kantonu. U 2021. oko 50 posto a ove godine taj trend pokazuje barem toliko ili više. U tom smislu mi smo bili i još smo na prvoj liniji, najveći broj ambulantih pacijenata prolazi kroz ovu bolnicu. Troškovi su ogromni, teško je izdržati. 

Abdulović kaže da je sve, kao i ostalim zdravstvenim ustanovama, izuzetno poskupjelo  - kisik više od 200 posto, lijekovi, materijal. Ali i pored toga, ova bolnica je održala pozitivno poslovanje:

- Gledano finansijski, mi nismo u dugu. Ali u zdravstvu govoriti o pozitivnom poslovanju znači da imate dobru uslugu, lijekove, dobru dijagnostiku i ulažete u kadar. Ako se gleda završni račun – nismo u minusu, ali smatram da treba podržati takve ustanove koje nisu pravile minus. To je način ulaganja. 

Abdulović nije jedini koji je u raspodjeli sredstava Federalne vlade iščitao i nagrađivanje onih koji posluju sa velikim minusom. U medijima su to navodili i direktori drugih bolnica iz Federacije BiH. Rifat Rijad Zaid Vladin prijedlog naziva klasičnom trgovinom. Referišući se na izostanak sredstava za Opću bolnicu, za Žurnal kaže:

- U pitanju je klasična trgovina, pri čemu su se neke štetočine sjetile da samo jednu bolnicu koja, gle čuda, nije pod kontrolom SDA i HDZ-a, nagrade sa 0 km u naredne tri godine. Opća bolnica neće nestati zbog Fadilove sadake ali to govori o bahatosti jednog premijera koji svojom odlukom uz pomoć ostalih ministara u vladi donese takvu raspodjelu kojom se izostavi jedna od najvećih bolnica u državi. 

Iako Opća bolnica može opstati i bez tih sredstava, to bi ipak omogućilo ulaganje u proširenje i poboljšanje kapaciteta same bolnice:

- To je nešto što se finansira iz budžeta a ne Zavoda. Sredstva Zavoda se koriste za liječenje i lijekove, plate uposlenika. Kapaciteti, oprema, takve stvari koje uvijek znače napredak zdravstvene ustanove, realizuju se iz budžeta. Zašto budžet nije prepoznao našu bolnicu kad je prepoznao sve ostale? Sjetili su se da ovu trgovinu iskoriste na način da napakoste jednoj bolnici.  Indikativno je da je u pitanju hitna procedura - nema amandmana. Ipak, očekujemo da će Parlament pokazati pravdoljubivost i vratiti na doradu vladi taj zakon na način ne samo da se uvrsti jedina preostala bolnica koja nije uvrštena nego da se možda na polju restrukturiranja poboljša. Da se daju zadaci menadžerima zdravstvenih ustanova da kreiraju okruženje koje neće dalje gomilati gubitke. 

SKB MOSTAR SA 18 NA 63 MILIONA KM

Brojke su početkom 2021. i u tadašnjem prijedlogu zakona koji nije usvojen bile značajno drugačije. 

Osim što je za Opću bolnicu bilo predloženo izdvajanje million i 900 hiljada KM, za tri najveća klinička centra bila su planirana znatno niža sredstva. Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar tada je bilo namijenjeno 18 miliona KM, a KCUS-u i Tuzlanskom UKC-u po 12 miliona KM. Godinu dana kasnije Mostarski klinički centar dobija skoro 63 miliona KM, Tuzla 30, KCUS 32 miliona.

Rastu i sume za ostale kantonalne bolnice i domove zdravlja. U Prijedlogu zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH navodi se da su iznosi povećani i zbog pandemije i povećanih troškova. Ali neke od bolnica kojima su značajno povećane sume u toku pandemije uopće nisu imale covid odjele. 

Najviše novca u ovoj raspodjeli dobila je Sveučilišna klinička bolnica Mostar – 63 miliona KM. Ujedno, ona je i najveći dužnik. Samo za porez krajem 9. mjeseca 2021. dugovala je blizu 70 miliona KM. 

Žurnal je više puta u prethodnim godinama pisao o poslovanju bolnice na čijem je čelu skoro tri decenije Ante Kvesić. Da li će u ipak doći trenutak kada će Federalna vlada, kada već novčano izdašno podržava ovu bolnicu, preispitati odgovornost direktora Kvesića za stanje u kojem se ustanova nalazi? Pisali smo o brojnim sumnjivim nabavkama, poslovnim partnerima ujedno i prijateljima kojima Kvesić pogoduje kada im daje novac bolnice i građana, ali i visokoj plati koju prima. 

U godinama iza nas i revizija je upozoravala na brojne nepravilnosti, gubitke bolnice, negativno finansijsko poslovanje… U isto vrijeme, upozoravali su i da plata direktora Kvesića prema odluci Upravnog vijeća iz 2011. iznosi pet hiljada KM. Upravo se direktor Kvesić našao i na listi 100 najviših primanja u javnom sektoru koji je Porezna uprava Federacije BiH dostavila Parlamentu FBiH u decembru 2013. godine – njegova plata tada je iznosila 5.539 KM. Za sve to vrijeme dugovi su se gomilali, i sada bi ipak trebalo postaviti pitanje odgovornosti za tri decenije takvog rukovođenja bolnicom.

Osim toga, bolnica koju Kvesić vodI svake godine dobija i novac od Vlade Republike Hrvatske – nedavno je najavljeno da će ove godine dobiti oko 10 miliona KM, što je redovna godišnja tranša Hrvatske vlade. 

Poreska dugovanja

Naši sagovornici smatraju da zdravstvene ustanove svakako treba podržati ali da mora postojati i odgovornost: 

-Tvrdim da SKB Mostar treba da dobije značajan iznos sredstava kako bi se poboljšala usluga građanima, ali prethodno je potrebno ispuniti neke uslove u smislu pravljenja mreže ustanova u Federaciji a i restruktuiranja, koje će učiniti da više ne dolazi do poreskih dugova, kao ni dugova prema uposlenicima – kaže Rifat Rijad Zaid.  

Upravo je temeljitije rješavanje gomilanja dugovanja i restrukturiranje zdravstvenih ustanova bio jedan od ciljeva Programa ekonomskih reformi za 2020-2022. i Programa rada Vlade Federacije BiH za 2021.  Nosilac reforme zdravstvenog sistema trebalo je, po tim dokumentima, biti Federalno ministarstvo zdravstva. Između ostalih brojnih ciljeva za koje je izdvojen novac, nalazi se i sljedeći:

- Provođenje sanacija bolnica i velikih dugova kroz različite modalitete - za planiranje su zadužena dva sektora Ministarstva, a samo planiranje koštalo je 60 hiljada KM. 

Posebna tema je koliko zacrtanog u dokumentu Vlade (ni)je i ostvareno (transplantacijska medicina, revizija listi lijekova, kadrovsko i infrastrukturno jačanje zdravstvenih ustanova…):

- Federalno ministarstvo zdravstva već godinama služi samo sebi i nisam siguran koliko mogu odgovoriti na ovaj zadatak – kratko komentariše Rifat Rijad Zaid. 

Za porez mnogo duguju i u Opštoj bolnici Konjic - skoro 13 miliona KM. Bolnica Safet Mujić Mostar – 7 miliona, Bolnica Livno 6, Dom zdravlja Livno 1,5, Dom zdravlja Konjic 5,6 miliona… Dom zdravlja Drvar skoro 4 miliona KM.  

Osim pobrojanih, Vlada će, ukoliko Prijedlog zakona bude usvojen u Federalnom parlamentu, novac rasporediti Kantonalnoj bolnici Dr. Safet Mujić Mostar (15 miliona KM), Kantonalnoj bolnici Zenica (25 miliona KM), Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijankić Bihać (18 miliona KM), Kantonalnoj bolnici Goražde (1,5 miliona KM), Županijskoj bolnici Orašje (2 miliona KM), a općim bolnicama u Federaciji ukupno oko 35 miliona KM.

(zurnal.info)