VJEROVALI ILI NE: Građani BiH u banke svakog dana ulože 1,7 miliona KM! KAKO?

Građani BiH nesumnjivo svaki dan postaju sve bogatiji. Od početka ove godine pa do kraja marta, građani su svakog dana  u domaćim bankama oročavali, u prosjeku, 1,7 miliona maraka.

Tako je za tri mjeseca oročena štednja  građana porasla za 152 miliona maraka dostigavši rekordnih 4,9 milijardi maraka, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Suma novca koju građani drže oročenu na štednim knjižicama u domaćim bankama raste sve brže. U prošloj godini je štednja rasla u prosjeku  za 1,3 miliona maraka dnevno, dok je u 2011. godini taj rast iznosio 1,2 miliona maraka dnevno.
Ukupna oročena štednja u BiH je u prošloj godini porasla za 492 miliona KM na 4,7 milijardi KM, dok je tokom 2011. godine  povećana za 439 miliona maraka, pa je na kraju  2011. godine na oročenoj štednji bilo pohranjeno 4,26 milijardi maraka.

Kada se doda i štednja po viđenju, koja je na kraju marta iznosila 1,4 milijarde maraka, onda se ukupan iznos novca koji građani drže na štednim knjižicama u domaćim bankama povećava na 5,6 milijardi maraka.

Za razliku od oročene štednje, štednja po viđenju u domaćim bankama se značajnije ne mijenja, uz povremene oscilacije i periodične padove i rast.

U prosjeku svaka porodica  na oročenoj štednji ima 5.110 KM

Kod oročene štednje ubjedljivo prednjače dugoročni depoziti koji su na kraju marta iznosili 4,13 milijardi maraka, dok su oročenja na period kraći od godine dana iznosila znatno manje, 767 miliona maraka.

Oročenih 4,9 milijardi maraka  na štednim knjižicima građana je značajna suma, pogotovu u siromašnoj zemlji sa 3,8 miliona stanovnika.

Tako proizilazi da je svaki građanin BiH na kraju marta u prosjeku u banci imao oročenih 1.278 maraka, što je jedna i po prosječna plata, dok bi za prosječnu četvoročlanu porodicu ta suma iznosila 5.110 KM, odnosno nešto više od šest prosječnih plata.



Sigurno je samo da ovaj statistički prosjek i nema baš puno veze sa realnim stanjem, te da je na jednoj strani ogromna većina penzionera, nezaposlenih, radnika sa minimalnim primanjima, koji nemaju nikakvu ušteđevinu, dok je na drugoj strani manji broj “štediša”  na čijim knjižicama je daleko više novca od statističkog prosjeka.

Koliko “štediša” u svojim rukama drži 4,9 milijardi maraka niko sa sigurnošću ne može reći. Banke samo znaju koliko imaju štednih računa, ali to ne govori puno, jer je praksa da oni koji imaju značajnije iznose svoju ušteđevinu drže raspoređenu u više banaka, dok se dio novca obično drži i na štednim knjižicama djece, te supružnika. 

Misterija stalnog rasta štednje

Konstantan rast oročene štednje u BiH je jedan od teško objašnjivih fenomena, jer iako se iz godine u godinu ekonomska situacija pogoršava, a nominalna vrijednost plata i penzija stagnira, dok se realna kupovna moć smanjuje iz dana u dan. Ipak, štedni ulozi kontinuirano rastu.

Može se samo nagađati odakle dolazi ovaj višak novca, koji se uredno svaki dan oročava u domaćim bankama, jer pouzdan odgovor niko nema.

Dio novca moguće je da  potiče od naše dijaspore, pogotovu ako je riječ o korisnicima “socijale” u zemljama gdje trenutno borave i gdje bi ih posjedovanje ušteđevine u tamošnjim bankama automatski diskvalifikovalo za primanje socijalne naknade.

Ipak teško je povjerovati da se gotovo pet milijardi maraka sakupilo samo od “viška prihoda” naše dijaspore koja iz praktičnih razloga preferira bh. banke u odnosu na banke u zemljama gdje trenutno žive, u  Zapadnoj Evropi, SAD ili Australiji.



Siromašna zemlja sa bogatim štedišama

Jedino logično objašnjenje je da je u BiH podjela na ekstremno bogatu manjinu i još siromašniju većinu građana, puno drastičnija nego što mislimo, jer oročava se samo novac koji vam sigurno neće zatrebati za svakodnevne troškove života.

Ono što je puno lakše utvrditi je ko ne ulazi u kategoriju štediša, stotine hiljada nezaposlenih te velika većina zaposlenih čije su plate, kada ih dobiju, daleko ispod prosjeka, te ogromna većina penzionera čije je golo preživljanje sa simboličnim penzijama čudo za sebe.

Ukoliko se trend iz prvog tromjesečja nastavi i u narednim mjesecima,  oročena štednja građana mogla bi  u ovoj godini porasti za dodatnih 600 miliona maraka i na kraju decembra dosegnuti sumu od rekordnih 5,3 milijarde maraka.

A gdje bi nam bio kraj da nismo u dubokoj ekonomskoj krizi sa ekonomijom na izdisaju!

(zurnal.info)