Vlada FBiH tražila 30, prikupila jedva 17 miliona KM

Pokušaj Vlade FBiH da izdavanjem petogodišnjih obveznica pozajmi novih 30 miliona miliona maraka, neslavno je propao, jer je prikupljeno tek 17,1 milion maraka i to uz godišnju kamatu od 6,1 posto. Tako će tokom narednih pet godina na pozajmljenih 17,1 milion maraka, Vlada FBiH morati  vratiti kreditorima ukupno 22,3 miliona maraka, jer petogodišnja kamata na ovu pozajmicu iznosi 5,2 miliona maraka.

Za razliku od ranijih aukcija, kada je Vlada FBiH išla na kratkoročno pozajmljivanje, na šest mjeseci, odnosno na trogodišnje obveznice, kada je ponuda novca nadmašivala potražnju, na aukciji krajem juna potencijalni kreditori ponudili su samo 23 miliona KM.

Istovremeno je tražena kamata prelazila i 6,5 posto na godišnjem nivou, pa se za Vlada FBiH na kraju morala zadovoljiti samo sa 17,1 milion maraka.

Između februara i aprila ove godine Vlada FBiH je emisijom trezorskih zapisa preko Sarajevske berze, čiji je rok vraćanja šest mjeseci, pozajmila 60 miliona maraka, uz maksimalnu kamatu od 2,45 posto godišnje.

U maju, Vlada FBiH je po prvi put ponudila i obveznice, sa rokom vraćanja od tri godine, i pozajmila dodatnih 80 miliona maraka, ali je ovog puta i kamata skočila na 5,26 posto godišnje, tako da samo kamate ukupno iznose dodatnih 12,6 miliona maraka.

Jedna vlada troši, druga vraća dug

Kod obveznica Vlade FBiH, tokom trogodišnjeg ili petogodišnjeg perioda, kreditorima se isplaćuje samo kamata, dok cjelokupan iznos prispjeva na naplatu na kraju perioda.

Praktično, to znači da će u oba slučaja problem vraćanja ovog duga biti elegantno proslijeđen narednoj Vladi FBiH, pa nek a oni gledaju šta će i kako će. Važno je da se nekako izgura do oktobra ove godine i lokalnih izbora, a poslije šta bude neka bude. Koliko je ovaj recept dobar, najbolje na svojoj koži sada osjećaju Grci.

Postaje očigledno da Vlada FBiH ne djeluje kreditorima kao pouzdan dužnik. Kako rok vraćanja pozajmljenog novca postaje sve duži, kreditori postaju sve sumnjičaviji i nepovjerljiviji, pa tako traže i sve više kamate za svoj novac, kao svojevrsnu "naknadu za pretrpljeni strah".

Kako se vidi iz visine kamate i ponuđenog novca, pozajmljivati novac FBiH na šest mjeseci kreditori ne smatraju previše rizičnim. Pozajmica na tri godine već je problematičnija. ali izgleda kao prihvatljiv rizik, dok pozajmica na pet godina zahtjeva kockarski gen i sklonost riziku.

Ponuda sve manja, kamate sve veće

Loše iskustvo sa prvom emisijom petogodišnjih obveznica za Vladu FBiH je razlog za dvostruku zabrinutost. prvi i osnovni problem je nedostatak interesa među potencijalnim kreditorima.

Za ovu godinu Vlada FBiH je planirala da se ukupno zaduži za 290 miliona maraka, od čega kroz izdavanje dugoročnih obveznica 230 miliona maraka, i 60 miliona maraka kroz kratkoročne pozajmice. Plan za kratkoročno zaduživanje u ovoj godini već je ispunjen ali je od planiranih 230 miliona dugoročnog zaduživanja do sada Vlada FBiH uspjela prikupiti tek 97,1 milion maraka.

Drugi, puno veći problem je visina kamate. U normalnim državama kada godišnja kamata na dugoročne državne obveznice pređe šest posto na godišnjem nivou, oglašava se zvono za uzbunu, a kada ova kamata dosegne sedam posto, država prelazi pod "prinudnu upravu" Evropske komisije, MMF-a i Evropske centralne banke. Naravno, ukoliko je riječ o državi članici EU.

Ako je država izvan EU onda postaje pacijent MMF-a. Kako izgleda ta "prinudna uprava" vidi se na primjeru Grčke, Portugala, Irske, Španije. Šta se dešava kad kamata na državne obveznice dosegne kritičnih šest posto godišnje, pokazuju budžetska kresanja u Italiji, Francuskoj i većini drugih zemalja EU.

Grčka, stižemo

FBiH još nije ni pokušala sa emisijom desetogodišnjih obveznica, čija se kamatna stopa uzima kao referentan pokazatelj povjerenja kreditora i zdravlja javnih finansija.

Sudeći po kamatama na trogodišnje i petogodišnje obveznice FBiH, kamata na desetogodišnje obveznice daleko bi nadmašila kritičnih sedam posto godišnje, dok je nepoznanica i koliko bi i u tom slučaju uopšte bilo zainteresovanih kreditora voljnih da preuzmu na sebe takav rizik.

Ključni problem sa ubrzanim zaduživanjem FBiH je da se novac pozajmljuje kako bi se pokrile rupe u ovogodišnjem budžetu, dok se teret vraćanja ove ovogodišnje potrošnje prebacuje na naredne godine. Pri tome nema ni najmanjih naznaka da će u narednim godinama budžetski prihodi značajnije porasti kako bi se omogućilo vraćanje ovih dugova zajedno sa ekstremno visokim kamatama.

(zurnal.info)