Za devet mjeseci u Kliničkom centru uhljebila se još 64 suvišna radnika

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) za prvih devet mjeseci 2011. zaposlena su još 64 "nepriznata" radnika - u prosjeku sedmoro mjesečno! Podsjetimo, "nepriznati" kadar nije odobren sistematizacijom niti je za njihove plaće odgovoran Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZO KS). Upošljava ih menadžment a novac za njihove plaće izdvaja se iz drugih izvora prihoda.

Do podatka o povećanju broja nepriznatih radnika došli smo uporedivši zvaničnu informaciju ranije dobijenu iz KCUS-a, da ih je – zaključno s posljednjim danom 2010. godine - u toj zdravstvenoj ustanovi radilo 374, sa najnovijim podatkom ZZO KS, zaključno sa septembrom 2011., gdje se navodi da je "nepriznatih" danas 438.

Podsjetimo, Zlatko Vuković, ministar zdravstva Kantona Sarajevo već godinu dana vapi o potrebi da se prekine praksa zapošljavanja radnika za koje ne postoji mjesto u sistematizaciji, o čemu je u više navrata govorio za Žurnal. Tvrdi da se novac za njihove plaće namiče preusmjeravanjem sredstava namijenjenih za nabavku lijekova i medicinskih sredstava, plaćanje računa za komunalne usluge...

Dok se, ministar tvrdi, s ovakavim običajem prestalo u JU Dom zdravlja, medicinskoj ustanovi na nivou kantona – nakon što je, avgusta prošle godine, smijenjen direktor Slobodan Trninić i na njegovo mjesto došao Milan Mioković, menadžment Kliničkog centra, na čelu s Farisom Gavrankapetanovićem, očito ne haje niti namjerava podnositi račune kantonalnom ministru. Inače, Zlatko Vuković specijalista je otorinolaringolog (ORL) a prije dolaska na ministarsku poziciju bio je direktor Klinike za ORL u Kliničkom centru.

“Kod Kliničkog centra (naše, op.aut) ingerencije su manje jer je to federalna ustanova. Kanton Sarajevo je najveći finansijer, pored drugih kantona-sufinansijera. Međutim, mi iz Kantona Sarajevo smatramo da trebamo imati najviše vlasničkih prava s obzirom na to da izdvajamo najviše novaca. Ima indicija da se na Kliničkom centru pojedini ljudi i dalje primaju", izjavio je Vuković u razgovoru za Žurnal prije tri mjeseca. Pojedinac po pojedinac i eto ih šezdeset i četvoro.

 Gdje su pare za reagense?

Na plaće ukupno 3.509 uposlenika Kliničkog centra (od kojih je 3.071 "priznat" i financiran od strane ZZO KS), na regrese za njihove godišnje odmore, tople obroke, prijevoz te "ostale naknade", od januara do kraja septembra prošle godine, potrošeno je, procjenjuje ZZO KS, 68.869.000 KM - gotovo 69 miliona maraka poreskih obveznika! To znači da je, u navedenom periodu, prosječna plaća s naknadama u Kliničkom centru – od portira do generalnog direktora - iznosila 2.180 KM, dva i po puta više od skromnog bosanskohercegovačkog prosjeka. Kako ljekari specijalisti u FBiH tvrde da mjesečno primaju otprilike toliki iznos sa uračunatim dežurstvima i noćnim radom, o čemu je Žurnal već pisao, s pravom se vrijedi zapitati čije to plaće "podižu" prosjek? Znači li to da u kuolarskim pričama o tome da pojedini stručnjaci, kardiohirurzi na KCUS-u, mjesečno primaju i do 18 hiljada eura (?!) ima istine? Plaće su najveća stavka u ukupnim rashodima KCUS-a a slijede troškovi za materijal, energiju i usluge, u iznosu od 57,5 miliona maraka.

Ipak, u dopisu nedavno upućenom medijima, direktor Kliničkog centra Faris Gavrankapetanović žali se da KCUS i ove, kao i ranijih godina, ima nedostatna sredstva za finansiranje potreba...Cjenovnik, odnosno Tarifnik zdravstvenih usluga ne odražava stvarne troškove nabavljenih roba i potrošnog materijala, te po ovom osnovu nije moguće adekvatno i blagovremeno pokriti nastale troškove nabavke a obezbijediti nesmetano funkcionisanje KCUS-a".

Dopis je, pretpostavljamo, odgovor na tvrdnju Mahmuta Đape, direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (KS), iznijetu nedavno na sjednici Skupštine KS, da su "sve klinike dobile novac potreban za materijal, poput reagensa, ali da se na nekim klinikama novac potrošio a reagensi nisu nabavljeni." Poslanici su, naime, diskutovali o nagomilanim problemima u zdravstvu, između ostalog i o nestašici reagensa za laboratorijske pretrage, koja je ozbiljno zaprijetila normalnom funkcioniranju zdravstvenog sistema u kantonu, protekle zime i proljeća. Đapo je preporučio poslanicima da sva pitanja o nestašici medicinskog materijala upute direktorima klinika i menadžmentu.

Vrijedi podsjetiti da je ZZO Kantona Sarajevo je najveći pojedinačni financijer Kliničkog centra, sa gotovo 60 posto učešća, dok ostatak uplaćuju federalni ZZO i zavodi zdravstvenog osiguranja ostalih kantona. - Samo su naše uplate likvidne, svi ostali kasne s plaćanjem. Zato i dolazi do toga da se sredstva "prelivaju" iz jedne stavke u drugu – objašnjava Safeta Borovac iz ZZO KS. "Prelivanje", laički pretpostavljamo, podrazumijeva da se novac namijenjen za kupovinu lijekova i medicinskih sredstava preusmjerava na druge izdatke, između ostalog i za plaće "nepriznatih", narodski rečeno viška uposlenika.

 (zurnal.info)