Aktuelno
Dok se građani liječe SMS porukama: Za Fond solidarnosti izdvojeno samo 18 posto novca od zakonom propisanog iznosa
Svake godine za Fond solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli izdvaja se mnogo manje od propisanih suma novca. Sve to može uticati na ishod liječenja
Ured za reviziju institucija Federacije BiH dao je mišljenje s rezervom za aktivnosti i finansijske transakcije Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH. Ovo nije prvi izvještaj u kojem se ponovo potcrtava koliko se teško i učestalo krše prava pacijenata na pravovremeno liječenje. Vrlo sličnu ocjenu revizija je izrekla i prošle godine kada je ustanovljeno da se od zakonom obavezujućeg budžeta za funkcionisanje Fonda solidarnosti izdvaja manje od 20 posto.
Zakon o zdravstvenom osiguranju obavezuje da se iz budžeta godišnje za Fond solidarnosti izdvoje sredstva u visini prihoda ostvarenih od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.
Prihodi i rashodi Zavoda u prošloj godini bili su skoro 206 miliona KM.
Iz Budžeta FBiH za 2021. godinu za Fond solidarnosti odobreno je 28,5 miliona KM, što je znatno manje od iznosa koji bi se trebao odobriti po odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (samo 18 posto od iznosa koji je po zakonu trebao biti izdvojen):
- Navedeno za posljedicu ima duge liste čekanja za pružanje zdravstvenih usluga, kao i za lijekove koji se finansiraju iz sredstava Fonda solidarnosti, a može uticati na konačan ishod liječenja zbog čekanja.
Zavod je od resornih ministarstava i federalnih institucija tražio da se osigura pripadajući iznos.
Naveli su da sredstva odobrena Budžetom FBiH za 2021. godinu neće biti dovoljna za realizaciju svih programa Fonda solidarnosti u obimu koji odražava stvarne potrebe za zdravstvenim uslugama i lijekovima, zbog čega se i dalje na listama čekanja za tretman lijekovima i pružanje zdravstvenih usluga evidentira značajan broj teško oboljelih pacijenata.
U Federalnom ministarstvu finansija u septembru prošle godine održan je sastanak kojem su prisustvovali predstavnici federalnih ministarstava zdravstva i finansija i direktorica Zavoda Vlatka Martinović. Nakon toga, Federalnoj vladi upućena je informacija o tome koliko novca je potrebno za normalno funkcionisanje Fonda. U aprilu ove godine od Vlade je traženo da sačini plan mjera, vodeći računa da za pacijente koji su uvedeni u pravo moraju biti osigurani lijekovi za nastavak liječenja, da se razmotri mogućnost sukcesivnog i kontinuiranog izdvajanja većeg iznosa finansijskih sredstava iz Budžeta FBiH, te da se prilikom izrade novog Zakona o zdravstvenom osiguranju drugačije definiše iznos finansiranja Zavoda iz Budžeta FBiH u odnosu na sredstva prikupljena po osnovu doprinosa zdravstvenog osiguranja.
Vlada je u aprilu 2022. donijela zaključak sa predloženim sadržajem, ali nije definisala rokove za obavljanje ovih zadataka.
Revizija je problematizirala i način na koji se formiraju liste čekanja. Komisije koje je formirao Zavod nisu vodile te liste na propisani način i nisu sadržavale sve potrebne podatke:
- Nije moguće utvrditi način na koji su sastavljene, odnosno da su sastavljene u skladu sa kriterijima propisanim u Uputstvu o uspostavi liste čekanja za lijekove sa Liste lijekova Fonda solidarnosti FBiH – navedeno je u izvještaju.
Komisije za utvrđivanje prava korištenja lijekova trebaju jednom mjesečno obavljati procjenu pojedinačnih zahtjeva. Ali tokom prošle godine većina komisija sastajala se tri do šest umjesto 12 puta, daleko manje nego što to pravilnici i ostali akti propisuju.
Revizori su skrenuli pažnju i na neadekvatno planiranje javnih nabavki. Predloženi plan rashoda za određene grupe lijekova kao što su citostatici ne predstavlja realne potrebe, jer su one znatno veće u odnosu na raspoloživa sredstva:
- U toku revizije nije prezentirana dokumentacija na koji način se vrši planiranje iznosa sredstava za lijekove (citostatike) kada su realne potrebe daleko veće od raspoloživih finansijskih sredstava. Prema mišljenju Agencije za javne nabavke od 18. 2. 2022. godine, postupku javne nabavke prethodi adekvatno i realno planiranje. Stoga je za plan javnih nabavki od značaja da sadrži predmet nabavke, njenu planiranu procijenjenu vrijednost, vrstu postupka nabavke, planirano vrijeme pokretanja postupka, izbor finansiranja…
Sačinjavanjem Plana javnih nabavki bez jasnog definisanja predmeta nabavke i procijenjene vrijednosti nabavke nije osigurano potpuno transparentno provođenje javnih nabavki, što nije u skladu s članom 3. Zakona o javnim nabavkama.
(zurnal.info)
