Za pola godine uložen tek 51 milion KM

Za prvih pola godine BiH je uspjela privući tek mizernih 51,7 miliona maraka stranih ulaganja, što je čak za 102 miliona maraka manje nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva vanjske trgovine BiH.

Pri tome treba imati u vidu da je i prošla godina, kada se radi o privlačenju stranih investicija bila jedna od najlošijih, i svi oni koji su na kraju prošle godine vjerovali da gore ne može, pokazali su se kao loši prognozeri.

Svakodnevne medijske najave domaćih političara i samozvanih svjetskih “investitora”, o stotinama miliona maraka, najavljenih, dogovorenih, spremnih, stranih investicija tako padaju u vodu pred neumoljivim brojkama koje prikazuju stvarno stanje.

Poređenja radi, u prvih šest mjeseci 2010. ukupne strane investicije u BiH su iznosile 620 miliona maraka, 12 puta više nego u prvoj polovici ove godine.

Politika tjera investitore

Uz sve manjkavosti domaćih evidencija, pa tako i onih koje se odnose na strane investitore, očigledno je da su strani investitori prekrižili BiH kao “crnu rupu” na koju nije vrijedno trošiti ni vrijeme a kamoli pare.

Nije teško shvatiti investitore koji svoj novac drže podalje od zemlje čiji je kreditni rejting kategoriziran kao “smeće”, gdje više niko živi ne zna ni ko je vlast a ko je opozicija, da li je ministar koji sjedi u ministarskom kabinetu “pravi” ili neko ko se lažno predstavlja, da li su odluke takvih vlada i parlamenata legalne ili ne, gdje se svakih sedam dana poteže pitanje treba li ovu podijeliti, transformirati ili ostaviti kakvom jeste.

A jedina stvar koju potencijalni investitori ne podnose je upravo neizvjesnost i nepredvidivost, kako politička tako i ekonomska.

Kada se pogledaju podaci o stranim ulaganjima u BiH po kvartalima vidi se koliko je situacija alarmantna. U prva tri mjeseca ove godine strani investitori su više novca iznijeli iz BiH nego što su uložili pa je saldo u periodu januar – mart, negativan i to za pet miliona maraka, dok je u periodu april-jun taj saldo 56 miliona maraka.

Pojedinačno, najveći investitor u prvoj polovici ove godine je slovenačka Droga Kolinska sa investicijom od 13,4 miliona maraka, dok su na drugom mjestu također Slovenci, NLB banka sa ulaganjem od 10,7 miliona maraka.

I dok većina stranih investirora u BiH ulaže “na kašičicu” , milion ili dva maraka ili manje, kada strani investitori povlače novac onda to rade “na veliko” .

Hypo dao, Hypo uzeo

Austrijska Hypo Alpe Adria Bank, koja je u protekle dvije godine bila jedan od najvećih investirora, zbog ulaganja svježeg novca kojim je trebalo pokriti desetine miliona maraka nagomilanih gubitaka, u prvom polugodištu ove godine povukla je iz BiH 45 miliona maraka, što je gotovo polovica novca uloženog u prethodne dvije godine.

Među investitorima koji su od početka godinu povukli najviše novca iz BiH su i vlasnici kompanije Tipo iz Odžaka, sa 3,9 miliona maraka.

Povlačenje postojećih stranih investitora i izbjegavanje BiH kada se radi o novim ulaganju, može poslužiti kao krunski dokaz da zagovornici neoliberalnih teorija, koji siromašnim zemljama kao mantru ponavljaju da je ključ za ekonomski razvoj i čupanje iz siromaštva “niski porezi i jeftina radna snaga koji će kao magnet privući strane investicije”, debelo griješe.

Ne pomaže ni jeftina radna snaga i niski porezi

Slijedom ove teorije od stranih investitora se ne bi moglo hodati ulicom, jer BiH sa svojih 10 posto ima ubjedljivo najniži porez na dobit u Evropi, izuzimajući off shore zone. I plate radnika su među najnižim u Evropi, pa opet investitori rađe odlaze u zemlje sa daleko većim porezom i skupljom radnom snagom. Biće da ipak nije sve u niskim porezima i jeftinoj radnoj snazi.

Imajući u vidu porazne pokazatelje o stranim ulaganjima u BiH u ovoj godini, domaćim zvaničnicima je bolje da na upite stranaca o ovogodišnjim stranim investicijama, kažu da “nemaju podataka”, čisto da se ne brukamo.

(zurnal.info)