Dok svaka druga žena trpi nasilje: Za zastupnika Lovrinovića nasilje u porodici isto je kao i kafanska tuča!

Iako svaka druga žena u Bosni i Hercegovini trpi neki oblik nasilja, za državne poslanike iz SNSD-a i HDZ BIH to ne predstavlja problem. Veći problem im je kako će biti raspoređen donirani novac nego jačanje borbe protiv nasilja nad ženama.

Tako je na tematskoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH, kada se raspravljalo o 190 hiljada maraka grant sredstava vlade Norveške namijenjenim za borbu protiv nasilja u porodici i unaprijeđenje sigurnosti žena, najveći problem bio ko će dobiti novac - državna Agencija za ravnopravnost spolova ili entitetski gender centri? Kako su donatori željeli da to bude državna Agencija, zastupnici SNSD i HDZ odlučili su da glasaju protiv prihvatanja doniranog novca.

Protiv doniranih, bespovratnih sredstava, bili su poslanici SNSD-a Miroslav Milovanović, Lazar Prodanović, Milica Marković, Dušanka Majkić i Staša Košarac. Protiv su bili i poslanik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović, poslanik DNS-a Đorđo Krčmar te samostalni poslanik Borislav Bojić. Razlog protivljenja doniranim sredstvima  bio je što je izvršni partner projekta upravo državna Agencija za ravnopravnost spolova, a ne entiteski gender centri. Bez obzira na njihovo protivljenje, na kraju sjednice donirani novac je ipak prihvaćen.

Nasilje u porodicu je poput kavanske tuče

Odbijanje doniranih sredstava od strane navedenih poslanika nije toliko zabrinjavajuće koliko  su to njihovi stavovi. 

Tokom rasprave, poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović, rekao je da sigurne kuće služe jedino za pranje novca. Do ovog zaključka došao je, kako kaže, na osnovu ličnog iskustva.

Iako Lovrinović nije boravio pet godina u sigurnoj kući, već u direktorskoj fotelji Centra za socijalni rad u Travniku, iskustvo iz direktorske fotelje jednostavno morao je podijeliti i sa ostalim poslanicima. Za tih pet godina koliko je bio ravnatelj o sigurnim kućama, naučio je sljedeće:

“To je nekada, negdje, neko, u nekim projektima, proturio na naš prostor, kao da su spas za te situacije sigurne kuće. Dakle, ima zakon kad se dvojica pobiju u kavani i prekrše javni red i mir. Privede ih policija na najmanje 48 sati i oni ne mogu dalje pravit nered. U ovom slučaju, frajer ostaje u kući, a žena luta i traži smještaj od centra za socijalnu skrb ili ne znam neke sigurne kuće, koja je potpuno nesigurna da vam odmah kažem.”

Poređenje nasilja u porodici sa "kavanskom tučom" jednako je izjednačavanju žrtve i nasilnika.

Da bi podsjetili državnog zastupnika Lovrinovića o rasprostranjenosti nasilja nad ženama i djevojčicama, koristit ćemo podatke Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine.

PODSJEĆAMO LOVRINOVIĆA

Na razini države, 52,8 posto žena od svoje 15. godine pretrpile su neki oblik nasilja. Ako mu se ne sviđaju državni podaci raspolažemo i sa entitetskim...

Prema podacima MUP-a Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2017. godine “evidentirano je 516 slučajeva nasilja u porodici, od kojih 205 krivičnih djela i 311 prekršaja koja su izvršila 523 lica nad 592 žrtve. Zbog počinjenih 205 krivičnih djela u vezi sa nasiljem u porodici, podneseno je 197 izvještaja tužilaštvu.

Primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u porodici podneseno 219 izvještaja nadležnim tužilaštvima u vezi sa počinjenim prekršajima, 227 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdato je 28 prekršajnih naloga.

Izrečeno je sedam hitnih mjera zaštite od kojih udaljavanje počinioca iz stana, kuće ili stambenog prostora, tri zabrane približavanja i kontaktiranja sa žrtvom nasilja. Izrečeno je i 46 zaštitnih mjera, 41 zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve, četiri zabrane približavanja i jedno udaljavanje iz stana ili kuće.”

U 92 posto slučajeva počinioci su bili muškarci. Ovo su samo prijavljeni slučajevi nasilja u porodici.

Tačnih podataka za Federaciju BiH nema, u prosjeku godišnje bude prijavljeno između 2.000 i 2.500 slučajeva nasilja u porodici. Žrtve su najčešće žene. Prema podacima Gender Centra Federacije BiH, od 2006. do 2014. godine, kantonalnim MUP-ovima, prijavljeno je 14.386 slučajeva nasilja u porodici.

Prema novijim podacima nevladinog sektora svaka druga žena u Bosni i Hercegovini doživjela je neki oblik nasilja među kojima su najčešće kombinacije fizičkog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog nasilja.

Navedeni podaci najbolji su pokazatelji kako se državne i entitetske vlasti bore protiv nasilja u porodici i unaprijeđenja sigurnosti žena. Očigledno je da nam ne trebaju ni sigurne kuće a ni donirani novac.

Žurnal je kontaktirao nevladine organizacije koje vode sigurne kuće na teritoriji čitave BiH za komentar na izjave Nikole Lovrinovića. Do objave ovog teksta niti jedna od njih nije odgovorila.

(zurnal.info)