Tramp iz našeg sokaka: Zašto se Dodik okomio na novinare i „strane plaćenike“?

Osokoljen odlukom Ilona Maska i Donalda Trampa da „potope“ Američku agenciju za međunarodni razvoj USAID, Milorad Dodik je najavio „istragu“ protiv USAID-a i svih koji su u RS sarađivali sa ovom agencijom.

Promptno se oglasio MUP RS, navodeći da su već počeli „preduzimati mjere i radnje“.

Dodik je pompezno najavio i  donošenje „zakona o stranim agentima“, koji će, kako reče, biti mnogo rigorozniji nego onaj koji je, pod pritiskom EU, u maju prošle godine, povučen iz procedure.

Samo dan nakon te izjave, Vlada RS je utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kako se zvanično zove ovaj kontroverzni propis.

Sve su prilike da će uskrsnuti i famozni spisak „neprijatelja“ Republike Srpske, koji je prije 11 godina objavio miljenik vladajućeg  SNSD Stefan Karganović. Podsjećamo, Karganović je pobjegao iz BiH i za njim je raspisana potjernica jer je budžet RS oštetio za 100.000 KM.

Usputne Dodikove bravure, poput nazivanja odlazećeg ambasadora SAD Majkla Marfija „seronjom“ i spominjanja „sivih, žutih i podmuklih revolucija“, teško je i pobrojati.

Sve u svemu, Dodik je zapeo da bude Tramp u svom sokaku i da Republiku Srpsku „ponovo učini velikom“. Naravno, spasavajući je od stranih plaćenika i domaćih izdajnika.

Hajka koja već danima potresa Republiku Srpsku, nije nimalo bezazlena. Dodikove javno izrečene prijetnje ozbiljan su pritisak na civilni sektor, koji je već žestoko pogođen obustavljanjem donacija USAID-a.

Pod najvećim pritiskom su mediji i organizacije koje su razotkrile mnoge korupcijske afere i podstakle pravosuđe da pokrene postupke protiv „krupnih riba“, poput direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejana Kusturića i bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo RS Branislava Zeljkovića.

Dodik, kojem je u posljednje vrijeme politička karijera prilično uzdrmana, vraća se u sedlo igrajući ulogu “Trampovog čovjeka u BiH”, iako je pod američkim sankcijama.

To je prvenstveno “predstava za domaću javnost”, a da se javnost „primila“ na Dodikovu priču, pokazuju i sve češći maliciozni komentari na portalima i društvenim mrežama.

Da li Tramp uopšte zna da ima “obožavaoca i podržavaoca” u Republici Srpskoj i da li to stvarno Dodiku može biti od koristi?

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je to nebitno: pobjeda Donalda Trampa je, smatra ona, dala vjetar u leđa mnogim „trampićima“ diljem Evrope, koji su se osilili, jer smatraju da su, tamo gdje vladaju, gospodari života i smrti.

-Oni u domaćim javnostima sebe predstavljaju kao „Trampove ljude“, koji se sa predsjednikom SAD čuju, maltene, svaki dan. Pri tome je nebitno da li Tramp uopšte zna razliku između Baltika i Balkana – kaže Tanja Topić za Impuls portal.

Dodaje da ovi protagonisti trampizma sa Trampom dijele stavove o različitostima, ljudskim pravima, klimatskim promjenama. Lov na vještice i javno političko spaljivanje onih koje su Tramp i Mask proglasili kriminalcima, obavezni su dio tog paketa (ne)vrijednosti.

-Isti taj Tramp, na koga se oni ugledaju, oslobađa ubice i nasilnike koji su napali ustavni poredak SAD, a u ambasadorske fotelje postavlja osobe koje su godinama bile u zatvoru zbog korupcije. Ako je to novi vrijednosni okvir, onda je svijet otišao bestraga -kategorična je Tanja Topić.

  Tanja Topić

Ona dodaje da su politički spinovi, koji se u RS i BiH stvaraju uz gašenje USAID, opasni i manipulativni.

-Bezobrazno je okrivljavati samo one organizacije koje su na drugačijim ideološkim pozicijama da su “uhljebi”, strani agenti i plaćenici, jer ne misle glavom vođe i nisu poklonici njegovog kulta – kaže Tanja Topić.

Podsjeća da su javne institucije, ministarstva, sudovi, poljoprivrednici, izbjegli i raseljeni ljudi, upravo zahvaljujući USAID-u, dobili brojne programe podrške, stanove, strategije razvoja turizma, puteve i vodovode.

-Kakvi smo mi to sugrađani, ako se radujemo što bi usluge, koje su plaćane kroz te programe, mogle biti zaustavljane i što će ljudi koji su te programe provodili ostati bez posla – pita se Topićeva dodajući da je to, nažalost samo još jedna potvrda opšte zaostalosti, i političke indoktrinacije.

Kako kaže, za političare na vlasti, ova kriza je prilika za prebacivanje bitke na tuđi teren, da se ne priča o njihovom bogaćenju na račun sve siromašnijih poreskih obveznika, te o milionskim korupcijskim  aferama i propasti javnih preduzeća.

Govoreći o javnom prozivanju navodnih „neprijatelja“, Tanja Topić kaže da zalaganje za bolje i pravednije društvo i za demokratske vrijednosti nije protivustavno djelovanje, koje se pojedincima imputira.

-Protivustavan je ovakav odnos vlasti, zastrašivanje neistomišljenika i optužbe za neprijateljsko djelovanje – zaključuje Tanja Topić.

I Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka, smatra da je Dodikovo targetiranje NVO i medija kao „neprijatelja“ RS, čista besmislica.

-Nema većeg neprijatelja Republike Srpske od Dodikove vlasti. Oni su uništili sve čega su se dotakli – kaže Trifunović.

On dodaje da se Dodik huškački odnosi prema NVO, koje on i njegova vlast ne kontrolišu i ne finansiraju, dajući im novac poreskih obveznika RS na krajnje netransparentan način.

-Dodik poziva na linč i najavljuje diskriminatorni zakon sa elementima fašizma, a Evropska unija to mirno posmatra, iako su na udaru upravo oni koji se bore za evropske vrijednosti – kaže Trifunović za Impuls portal.

Aleksandar Trifunović, foto: buka

Smatra da je kriza ozbiljna i da ona najviše pogađa medije koji razotkrivaju korupciju, uz pomoć međunarodnih projekata.

-Mislim da je vrijeme da nas podrži publika, da nas čitaoci i gledaoci finansijski podrže – smatra Trifunović.

Čak i kada bi nezavisni mediji postali „plaćenici“ svoje publike, pitanje je da li bi se „izvukli“ od stigme „stranih agenata“. Branioci ljudskih prava će biti u još težoj situaciji, ako vlast u Republici Srpskoj usvoji takozvani „zakon o strnim agentima“.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, smatra da je taj zakon zamišljen tako da „direktno udara na slobode izražavanja i udruživanja, kao i na demokratske forme poboljšavanja propisa i prakse“.

-Nažalost, zakon sadrži mnoge nejasne „kaučuk norme“, koje se mogu rastezati i tumačiti kako kome padne na pamet – kaže Lučka.

Oni koji guraju „zakon o stranim agentima“ svjesno obmanjuju javnost, tvrdeći da im je cilj transparentnost i da će se novim zakonom regulisati neregulisani nevladin sektor, tvrdi Lučka.

-I prema postojećim propisima udruženja su dužna da podnose različite izvještaje institucijama Republike Srpske. Nova izvještavanja i dostavljanja dokumenata na više strana, koja su predviđena „zakonom o stranim agentima“, samo su bespotrebno nametanje novih obaveza, za koje ne postoji nikakvo uporište: ni u standardima vezanim za praktikovanje slobode udruživanja, ni u praksi – kaže Lučka.

Podsjeća da slični zakoni već postoje u autoritarnim režimima, gdje služe za targetiranje nevladinih organizacija i medija kao neprijatelja države.

-U aktuelnoj situaciji USAID i slične organizacije su savršeni „neprijatelji“ za mobilizaciju i rasplamsavanje huškačke retorike, ali i za skretanje pažnje javnosti sa ekonomskih problema i političke krize – kaže Lučka.

Kao i drugi sagovornici Impuls portala, i Lučka podsjeća da su najviše novca od USAID-a dobili javna vlast, odnosno institucije.

-Bilo bi zanimljivo vidjeti šta bi otkrio neki nezavisni organ, ako bi ispitao da li je taj novac potrošen na pravilan i zakonit način – kaže Dejan Lučka.

Srđan Blagovčanin iz Transparensi Internešnela u BiH ističe da bi usvajanje takozvanog „zakona o stranim agentima“ dovelo do dodatnog urušavanja ionako slabašnog pluralizma u RS.

– Taj je zakon usmjeren na ograničavanje ljudskih prava i sloboda, jer je izrazito restriktivan i diskriminatoran – smatra Blagovčanin.

  Srđan Blagovčanin

On dodaje da bi se, ako on bude usvojen, na udaru „zakona o stranim agentima“ našli i pojedini mediji, i to upravo oni koji su „trn u oku“ vlastima.

-Međunarodna podrška, uključujući i onu od USAID, važna je medijima, koji se bave istraživačkim novinarstvom. Kada vidimo ko likuje zbog prestanka te podrške, jasno je koliko je važno da imamo medije, koji se bave istraživanjem i objavljivanjem onog što vlastima ne odgovara – zaključuje Blagovčanin.

(zurnal.info)