Zbog budžetskog deficita smanjuju se plate "pohlepnih" spremačica

Kako bi izbjegla "grčki scenario", Vlada Tuzlanskog kantona odlučila se, prošlog novembra, na mjere štednje – smanjene su plate svih budžetskih korisnika za dva posto. Budžet je, naime, u deficitu od oko 20 miliona maraka pa je odlučeno da se troškovi moraju rezati a kaiši stezati.

Međutim, plate premijera, ministara, kantonalnih pravobranilaca i njihovih zamjenika umanjene su za tih dva posto tek četiri mjeseca kasnije, na vanrednoj sjednici vlade. Tu nije kraj jer je Nacrtom budžeta za 2012. predviđeno još jedno umanjenje plata, ovog puta od 6,5 posto.

Ne morate biti financijski ekspert da bi ste zaključili kako dodatno umanjenje plate ne bi jednako teško "palo", recimo, nekom s premijerskom platom višom od tri hiljade maraka kao nekome s nastavničkom platom od osamsto i nešto maraka. O platama nižekvalificiranih radnika da i ne govorimo.

- Spremni smo da podnesemo dio tereta izazvanog finansijskom situacijom u kojoj se nalazimo – govori za Žurnal Admir Terzić, predsjednik Sindikata srednjoškolskog obrazovanja TK, čiji su članovi, skupa s kolegama iz sindikata osnovnih škola stupili u generalni štrajk petog marta ali i dodaje:- Ipak, troškovi života su porasli za više od dvadeset posto. Prosvjetni radnici, poput svih građana, otplaćuju kredite, školuju djecu, plaćaju račune, s osnovnom platom od 846 KM. Ukoliko dođe do dodatnog smanjenja, osnovni mjesečni dohodak srednjoškolskog profesora iznosit će 882 KM dok će, recimo, jedna spremačica umjesto sadašnjih 382 KM dobijati 364 KM. To je manje od sume zagarantovane kolektivnim ugovorom.

I dok su u Tuzli na korak do još jednog smanjenja plata budžetskih korisnika, štrajkove najavljuju i prosvjetni radnici diljem FBiH – rascjepkane, znamo, na deset kantonalnih ministarstava obrazovanja.

Borba za dostojanstvo

Do skora se štrajkovalo u Livnu a polusatni štrajk upozorenja sindikata osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja održan je, prije nekoliko dana, u još osam kantona. Uštedama na račun pojedinih kategorija budžetskih korisnika ogorčen je i Dževad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture FBiH:

- U isto to vrijeme, izvršna i zakonodavna vlast sebi povećava naknade i privilegije i ne libe se to objavljivati u Službenom glasniku. Na sceni je laž, demagogija o uštedama u ovoj napaćenoj državi – objašnjava za Žurnal.

Potporu u "borbi za dostojanstvo struke" kolegama upućuje i Zoran Gojković, predsjednik Samostalnog sindikata srednjih škola Republici Srpskoj: - Podržavam kolege iz FBiH u njihovim zahtjevima i nadam se da će se izboriti za svoje zahtjeve te uopšte, za bolji položaj obrazovanja u društvu, kaže za Žurnal. Dodaje da su prosvjetni radnici na dnu ljestvice primanja budžetskih korisnika. Ipak, osnovna plata nastavnika u ovom entitetu značajno je veća u odnosu na kolege iz Federacije i iznosi 1.000 KM. Tako će nastavnik u RS-u, uz dodatni minuli rad, prijevoz i topli obrok, zaraditi između 1.100 – 1.200 KM, objašnjava Gojković.

Kako vrijeme prolazi a siromaštvo i svekolika nesigurnost rastu li rastu, građani uzajamno počinju da se dijele na "budžetlije" sa redovnim, sigurnim i visokim primanjima i svekolikim privilegijama, te one koji to nisu. Tako su ovi potonji s nevjericom dočekali štrajk službenika i namještenika na federalnom nivou početkom godine, nakon što su plate budžetskim korisnicima smanjene za četiri i po posto – a sve kako bi se Međunarodnom monetarnom fondu pokazala "dobru volja" za smanjenjem javne potrošnje.

Za Žurnal je, tada, Vjekoslav Tomas, predsjednik Koordinacionog odbora Sindikata državnih službenika i namještenika, pojasnio kako se njihove plate kreću u rasponu od 800 KM pa do 2 - 3 hiljade maraka.

- U prosjeku uposlenici u organima državne uprave primaju oko 1.400 KM mjesečno. Možda bi se i moglo pričati o tome da li neki pojedinac zasluži platu, ali mi imamo pravo boriti se za ono što nam je zagarantirano zakonima i kolektivnim ugovorom, kazao je tom prilikom.

Ipak, predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika Općine Goražde, Hasena Zec, za Žurnal je tada izjavila da nisu bili skloni javnom pravdanju poteza kolega "federalaca" jer su, kazala je, policajci i prosvjetni radnici u Goraždu u mnogo težoj poziciji nego uposlenici u organima državne uprave.

- Prosječna plata službenika u Općini Goražde, bez toplog obroka iznosi oko 1.200 KM, a namještenika oko 750 KM. Prosvjetni radnici, dakle, ljudi sa visokim obrazovanjem, u prosjeku imaju plate oko 900 KM. Apsurd je da imamo takav nesrazmjer, objasnila je.

Apsurdno je, dodaćemo, i to što su, prema podacima stranice capital.ba, plate u javnoj upravi za 40 posto veće od prosječne plate u BiH, što našu državu čini neslavnim prvakom u regiji – u Srbiji su plate veće za 22 posto, u Makedoniji za 20 posto, u Sloveniji za 16 posto a u Crnoj Gori za četiri posto.

(zurnal.info)