Omer Hujdur za žurnal: Zbog požara na deponiji Uborak ugroženo je 120 hiljada stanovnika Mostara i regije

 “Naselje je puno dima. Ljudi ne mogu otvoriti prozore. Dim je već ušao u kuće, klima uređaje i ventilacione sisteme. Građani se žale na glavobolje, mučninu i povraćanje. Neki su već sklonili djecu iz naselja”, kaže za Žurnal Omer Hujdur, aktivista inicijative “Jer me se tiče” i stanovnik Bijelog Polja/Kotline, u neposrednoj blizini deponije Uborak.

Nakon novog požara na mostarskoj deponiji Uborak jučer, kada su gorile gume, Hujdur kaže da su problemi posljedica višegodišnjeg nepoštovanja propisa. On upozorava da je ugroženo 110.000 stanovnika Mostara i da građani već osjećaju zdravstvene posljedice zagađenja.

Novi požar na deponiji Uborak juče ponovo je uznemirio stanovnike Mostara, posebno naselja u neposrednoj blizini deponije.

Kako je došlo do novog požara (24. juna) na deponiji ?

Hujdur: Došlo je do zapaljenja guma koje su godinama lagerovane u krugu deponije, iako deponija nije predviđena za skladištenje takvog otpada. Po informacijama koje sam dobio od vatrogasaca, gume su bile udaljene nekoliko metara od glavnog požarišta i ne zapaljuju se tako lako.

Zbog toga smatram da požar nije slučajan. Postoji mogućnost da je neko iz kruga deponije ili po nalogu nadležnih odlučio da se na ovaj način riješi tih guma, što je najgore moguće rješenje.

Završili ste i u bolnici zbog problema sa disanjem?

Hujdur: Da. Požar je izazvao veliki plamen, a vatra se proširila prema drveću i naselju. Građani su morali sami uzeti naprtnjače i krenuti gasiti vatru.

Temperatura je bila izuzetno visoka jer gume razvijaju ogromnu toplotu kada gore. Dobio sam toplotni udar i probleme s disanjem, zbog čega sam završio na Hitnoj pomoći. Primio sam terapiju, kisik i nekoliko injekcija. Nakon toga sam se vratio na teren.

Požar je sada uglavnom lokalizovan i vjerujem da kućama trenutno ne prijeti neposredna opasnost.

Ko je odgovoran za stanje na deponiji?

Hujdur: Ovom deponijom se godinama upravlja mimo zakona i propisa. Posebno posljednjih godinu dana otpad se odlaže bez adekvatnog prekrivanja zemljom, što je jedan od razloga zašto je gašenje požara toliko teško.  Da su slojevi otpada i zemlje pravilno formirani, požar bi bio zaustavljen mnogo ranije. Takođe, postoji zabrana Federalnog inspektorata za odlaganje otpada na dijelu deponije gdje se to nastavilo raditi.

Grad Mostar i uprava deponije ignorisali su tu zabranu. Inspekcije su dolazile i izricale kazne, ali to nije dalo rezultate. Trenutno se vodi i sudski spor između Grada i Federalnog inspektorata.

Gradonačelnik i gradske vlasti optužili su aktiviste za nastalu situaciju. Kako to komentarišete?

Hujdur: Te optužbe su potpuno neosnovane. Udruženje građana nikada nije radilo protiv interesa stanovništva. Mi samo koristimo zakonske mogućnosti koje su dostupne svakom građaninu kako bismo zaustavili nezakonitosti.

Niko od aktivista niti stanovnika ovog naselja nikada ne bi ugrozio vlastite porodice, djecu i komšije. To jednostavno nema nikakvog smisla.

Ljudi koji se godinama bore protiv deponije sigurno ne bi izazvali ekološku katastrofu ovakvih razmjera.

Da li su vršena mjerenja zagađenja zraka i okoline?

Hujdur: Koliko znam, nisu provedena adekvatna mjerenja. Pominjalo se angažovanje stručnjaka, ali ono što se planiralo mjeriti ne pokazuje stvarnu koncentraciju najopasnijih materija koje nastaju sagorijevanjem guma, plastike i drugog otpada.

Za takva mjerenja potrebna je posebna oprema, a koliko znam, ona nije angažovana.

Da li je zatrpavanje požarišta zemljom rješenje?

Hujdur: To su tek danas počeli raditi. Međutim, problem je što se teren toliko zagrijao da postoji opasnost da kamioni i građevinske mašine propadnu u požarište.

Zbog toga je gašenje veoma složeno i teško. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da se godinama nije radilo po pravilima.

Mještani Vrapčića protestuju zbog odlaganja otpada u njihovoj blizini?

Hujdur: Da. Zbog nedostatka prostora pokušalo se odlaganje otpada u blizini jezera i rijeke. Ja sam među prvima otišao na lice mjesta i usprotivio se tome.

Stanovnici sjevernog dijela Mostara godinama trpe sve što drugi ne žele deponiju, kamenolome, šljunkare i druge problematične sadržaje. Vrijeme je da se tome stane ukraj.

Može li požar trajati još danima?

Hujdur: Može. Ako se ništa ozbiljno ne preduzme, mogao bi gorjeti sedmicama pa čak i mjesecima.

I sada, dok razgovaramo, naselje je puno dima. Ljudi ne mogu otvoriti prozore. Dim je već ušao u kuće, klima uređaje i ventilacione sisteme. Građani se žale na glavobolje, mučninu i povraćanje. Neki su već sklonili djecu iz naselja.

Postoji li organizovana pomoć stanovništvu?

Hujdur: Ne. Nije bilo organizovane evakuacije, sistematskog mjerenja zagađenja niti ozbiljnog plana djelovanja. Sve se odvija stihijski i uglavnom zahvaljujući inicijativi građana.

Kako vidite dugoročno rješenje problema?

Hujdur: Još 2019. godine iznijeli smo četiri zahtjeva koji su i danas aktuelni: zatvaranje deponije, sanacija postojećih ploha, izgradnja prečistača i pronalazak nove lokacije koja neće ugrožavati stanovništvo.

Nijedan od tih zahtjeva nije ispunjen. Nije izgrađen prečistač, nije izvršena sanacija i nijedan ozbiljan korak nije napravljen.

Jedino trajno rješenje je izmještanje deponije. Ona se na ovoj lokaciji nalazi gotovo 70 godina i krajnje je vrijeme da bude premještena.

Koliko je stanovnika ugroženo požarima?

Hujdur: Oko 10.000 stanovnika u Kotlini i Bijelom Polju je direktno izloženo posljedicama zagađenja, dok je oko 110.000 stanovnika Mostara značajno ugroženo.

Ljudi mi javljaju da se dim osjeti čak u Ljubuškom i Čitluku. Možete zamisliti kako je onda nama koji živimo neposredno uz deponiju.

Šteta nanesena prirodi, zemljištu i biljnim vrstama je ogromna. Posljedice ovog požara osjećaćemo godinama, a možda i decenijama.

Već sada bilježimo veliki porast oboljenja koja građani povezuju sa zagađenjem iz deponije, a nakon ovog požara strahujemo da će situacija biti još gora.

(zurnal.info)