MIRZA DREŽNJAK, VIJEĆNIK U GV MOSTARA: Deponija Uborak mora biti zatvorena, ne znamo smijemo li konzumirati hranu sa imanja

Građanska inicijativa „Jer nas se tiče“ uputila je poziv za novo protestno okupljanje kod deponije Uborak u petak, 3. jula u 20 sati. Oni su putem društvenih mreža pozvali „sve građane, bez obzira na vjeru i nacionalnost, da podrže i učestvuju u borbi za zatvaranje deponije na Uborku“. „Mostar je grad svih nas“, poručili su, „Ujedinjeni danas, za zdrav Mostar sutra!“

"Otvorenog plamena na deponiji Uborak trenutno nema. Kiša koja je u noći s 30. juna na 1. juli padala oko pola sata donekle je ublažila posljedice požara, ali iz dubine deponije i dalje izlazi dim", kaže u intervjuu za Žurnal Mirza Drežnjak, vijećnik Koalicije za Mostar u Gradskom vijeću Mostara i stanovnik naselja Vrapčići.

Prema njegovim riječima, u naselju Vrapčići i dalje se osjeća neugodan miris dima koji dolazi s deponije, dok je u samom Mostaru taj problem znatno manje izražen.

-G. Drežnjak, gdje se sada odvozi otpad iz Mostara?

Trenutno se otpad iz grada Mostara dovozi na dvije pretovarne stanice koje je odredio Štab civilne zaštite Grada Mostara, u dva reciklažna dvorišta kojima upravlja Javno preduzeće Komunalno Mostar. Otpad se na tim lokacijama privremeno pretovara i istog dana velikim kamionima transportuje na druge deponije u Bosni i Hercegovini s kojima je Grad Mostar sklopio kratkoročne ugovore o prijemu i odlaganju otpada. To će trajati dok se ne pronađe rješenje za zbrinjavanje otpada u samom Mostaru.

-Prije dva dana građani su poručili da više neće dozvoliti dovoz otpada na Uborak?

Stanovnici Vrapčića i Bijelog Polja ostaju pri tom stavu. Ovoga puta dobili su i podršku dijela građana Mostara, jer su posljedice požara osjetili i stanovnici mnogo udaljenijih dijelova grada. Dim se širio i više od 20 kilometara od deponije. Ja živim na tom području i smatram da se na ovu lokaciju više ne bi smio odlagati komunalni otpad. Deponija više nema ni minimum infrastrukturnih uslova za normalan rad i sigurno odlaganje otpada.

-Da li su svi objekti na deponiji uništeni tokom dva velika požara?

Da. Većina objekata je izgorjela. Ostale su upravna zgrada, jedna garaža i rezervoar za gorivo. Sve ostalo je uništeno u požaru. Izgorio je i dio na kojem su bile odložene stare automobilske gume. Upravo na tom prostoru planirana je nova ploha za odlaganje otpada.

-Građani traže ostavke direktora JP Deponija Mirhada Grebovića i gradonačelnika Mostara Marija Kordića, kao i da Tužilaštvo HNŽ formira predmet zbog požara i njegovih posljedica po zdravlje ljudi i imovinu. Je li ijedan od tih zahtjeva ispunjen?

Teško je u ovom trenutku govoriti o odgovornosti. Deponija jeste ograđena, ima videonadzor i ulaznu kapiju, ali riječ je o prostoru od više desetina hektara koji nije moguće u potpunosti pokriti kamerama niti spriječiti svaki neovlašteni ulazak. Ono što znamo jeste da otpad na tijelu deponije nije bio adekvatno održavan. Nije vršeno redovno prekrivanje inertnim materijalom. U trenutku kada se pokvario bager koji je radio na prekrivanju otpada, radnici su otišli po majstore da otklone kvar. Upravo tada izbio je požar.

 -Da li je utvrđeno kako je došlo do požara?

Još nemamo konačan izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova. Na terenu su bili inspektori zaštite od požara, ali njihov izvještaj još nije objavljen. Postoji opravdana sumnja da je požar podmetnut. Požar koji je zahvatio stare automobilske gume bio je udaljen od glavnog požarišta i otvoreni plamen nije mogao sam doći do tog dijela. Postoje informacije da su pojedine osobe viđene kako se kreću u tom dijelu deponije neposredno prije požara. Međutim, sve to tek treba utvrditi zvaničnom istragom.

-Dakle, sada se čekaju rezultati istrage MUP-a?

Da. Tužilaštvo će voditi postupak i utvrditi eventualnu odgovornost. Ne bih želio prejudicirati rezultate istrage.

-Gradonačelnik Mario Kordić je rekao da je Grad Mostar angažovao Zavod za agropedologiju kako bi se ispitalo tlo na području oko deponije. Kada očekujete te informacije i ima li stanovništvo jasne upute Civilne zaštite kako se nositi sa ovim stanjem nakon velikog požara?

Na sastanku prije dva dana građani su izrazili veliku zabrinutost zbog svojih poljoprivrednih imanja. Ispod deponije nalaze se velike poljoprivredne površine koje se prostiru sve do ulaza u Mostar. Mnogi proizvođači će vjerovatno angažovati vlastite stručnjake kako bi analizirali svoje proizvode. Grad Mostar je, na zahtjev građana, zatražio od Federalnog agropedološkog zavoda analizu zemljišta. Volio bih da se u ovaj posao uključe i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet i druge stručne institucije kako bi građanima jasno rekli da li su voće i povrće sigurni za konzumaciju i da li će zemljište biti potrebno dekontaminirati.

-Da li građani trenutno koriste voće i povrće iz svojih bašta?

Ne. U ovom periodu dozrijevaju smokve, ali većina građana ih ne bere niti konzumira. Ljudi ne žele rizikovati svoje zdravlje i zdravlje svojih porodica. Neko eventualno opere ili oguli voće pa ga pojede, ali velika većina ga ne koristi.

-Odnosi li se to i na Vrapčiće i Bijelo Polje?

Da. Dim je najviše zahvatio područje Vrapčića jer je vjetar puhao prema tom naselju. Bijelo Polje je bilo manje izloženo dimu.

-Vaši pojedini sugrađani zatražili su i ljekarsku pomoć nakon požara. Kakva je sada situacija?

Nemamo informacije da je bilo težih zdravstvenih posljedica niti da je neko završio na bolničkom liječenju. U ambulanti u Vrapčićima bilo je više intervencija zbog respiratornih tegoba, dok ozbiljnijih slučajeva, prema informacijama kojima raspolažemo, nije bilo.

-Šta očekujete od institucija u narednom periodu?

Moguće je da će Gradsko vijeće Mostara održati vanrednu sjednicu posvećenu pitanju zbrinjavanja otpada. Grad i dalje ima ozbiljan problem, a ulice su prepune smeća. Nadam se da će biti pripremljeni kvalitetni materijali kako bi vijećnici mogli donijeti ozbiljne odluke o daljem postupanju i trajnom rješavanju pitanja otpada u Mostaru. 

-Rekli ste da su ulice i dalje prepune otpada?

Nažalost, jesu. Mostar nema razvijen sistem odvojenog prikupljanja otpada. Sav otpad iz domaćinstava, uključujući i kabasti otpad, završava na istom mjestu. Iako je Civilna zaštita apelovala da građani privremeno ne iznose kabasti otpad pored kontejnera, to se i dalje dešava. Grad svakodnevno proizvede više od 120 tona otpada. Trenutno se iz Mostara odvozi oko 150 tona dnevno, jer se u međuvremenu nagomilala velika količina otpada. Komunalno preduzeće i transportne firme jednostavno ne mogu dovoljno brzo prikupiti i odvesti sav otpad.

-Koji su, po vama, sada prioriteti kako bi se sanirale posljedice i riješio problem?

Nadam se da će Grad Mostar zajedno sa građanima pronaći trajno rješenje problema otpada. Sada je najvažnije spriječiti širenje zaraza zbog velikih količina otpada koje su ostale na ulicama. Međutim, dugoročno se mora pronaći nova lokacija za zbrinjavanje otpada, jer je postojeća deponija Uborak okružena naseljima, velikim poljoprivrednim površinama, poslovnom zonom i budućom trasom autoceste. Ta lokacija više nije pogodna ni za kakvo odlaganje otpada.

(zurnal.info)