ŠPEDITERI TRLJAJU RUKE: Zbog sporosti carinika internet kupci plaćaju dvostruku cijenu!

Stotine kupaca u Bosni i Hercegovini koji su naručili nešto sa interneta kažnjeni su od početka godine dodatnim troškovima angažovanja špediterskih firmi jer Uprava za indirektno oporezivanje nije na vrijeme počela koristiti programe potrebne za carinjenje više različitih proizvoda naručenih iz inostranstva.

Kupci su u proteklih nekoliko dana dobili obavijesti od lokalnih carinskih ispostava da za preuzimanje proizvoda naručenih sa interneta čija vrijednost prelazi 50 maraka moraju angažovati špeditersku firmu što je u većini slučajeva udvostručavalo troškove naručenog proizvoda.

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine najprije je rekla da će problem otkloniti za mjesec dana a nakon pritiska javnosti i medija na hitnom je sastanku odlučeno da će problem biti riješen za “sedam do deset dana”, potvrdio je za Žurnal glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević.

- Ne bih ja rekao da su kupci kažnjeni, zakonski okvir daje mogućnost da vi budete provedeni kroz carinski postupak – kaže Kovačević.


Nelegalni trgovci

Sve do početka 2017. godine carinske ispostave koje se nalaze u prostorijama lokalnih pošta procjenjivale su visinu poreza kojeg je potrebno platiti za robu naručenu sa internet prodavnica iz inostranstva. Zbog praznika i zastoja u slanju paketa carine i pošte u BiH su krajem 2016. godine bile zatrpane sa 11 tona pošiljki iz inostranstva. Uprava za indirektno oporezivanje je svojim analizama došla do zaključka da velika većina pošiljki služi za nezakonito trgovanje i da se u jednom paketu nalazi više različitih vrsta proizvoda. Dodatak programu u carinskim odljeljenima za ovakvo razvrstavanje carina je postojao ali nije bio spreman za upotrebu pa je Uprava odlučila posao dodijeliti špediterskim firmama.

Zbog toga su kupci u BiH za sve naručene proizvode skuplje od 50 maraka uz dosadašnje troškove carine od deset posto i PDV-a od 17 posto morali platiti i troškove špeditera što je u prosjeku povećavalo cijenu za 50 maraka. Troškovi preuzimanja proizvoda koji je u internet prodavnici koštao 60 maraka u konačnici su mogli iznositi dvostruko više.

Ratko Kovačević objašnjava da su za sve krivi “nezakoniti trgovci”.

- Osnovni razlog zašto je došlo do promjena načina carinjenja robe je činjenica da se ogroman broj ljudi, prema našim analizama, potpuno nezakonito i suprotno svim propisima nelegalno bavi oglašavanjem i prodajom razne robe putem interneta i društvenih medija – objašnjava Kovačević i dodaje da se “ne radi o robi koju oni imaju u BiH”, već o robi koja je u Kini ili SAD-u.

Kovačević detaljno objašnjava kako ovi trgovci rade. Kupci u BiH od prodavača na internetu, koji su također u BiH, naručuju jaknu naprimjer, objašnjava Kovačević.

- Oni vama kažu to je 100 maraka i vi uplatite na njihov žiro račun koji oni svako malo mijenjaju u različitim bankama da bi sakrili ta svoja primanja – kaže Kovačević i objašnjava da jakna “u suštini košta 50 maraka”: Oni samo u vaše ime naruče to putem interneta i vi to dobijete a oni se ne spominju apsolutno nigdje.

Iznos ovakvih paketa koji putem pošte stižu u BiH u posljednje dvije godine je 90 posto, tvrdi Kovačević, dok se tek deset posto naručenih pošljiki odnosi na kupce koji za svoje potrebe kupuju jedan ili dva proizvoda.

- Problem su proizveli oni koji su u velikoj mjeri počeli raditi ogromne količine narudžbi gdje su stizali sve veći i brojniji paketi sa puno više različitih vrsta roba unutar paketa, tu se tačno vidi da se radi o licima koji bespravno trguju – objašnjava Kovačević i dodaje da za ovakvu vrstu trgovine trgovci moraju imati registrovanu firmu i plaćati porez.

Iako je, kako kaže sam glasnogovornik, Uprava bila svjesna promjene trenda u posljednje dvije do tri godine, jedini način koji su vidjeli za rješavanje ovog problem u januaru 2017. godine bio je uključivanje špediterskih kompanija u cijeli proces.

- To je u ovom trenutku moguće uraditi samo podnošenjem jedinstvene carinske prijave odnosno carinske dekleracije i to ne može uraditi fizičko lice već samo lice registrovano za obavljanje carinske djelatnosti a to su špediteri – kaže Kovačević i dodaje da “u ovom trenutku to tako stoji”.

Da je postojao i drugi, brži i jefitniji način, potvrdila je i sama Uprava za indirektno oporezivanje nakon pritiska javnosti. Najprije su iz Uprave poručili da će problem riješiti u roku od mjesec dana da bi potom rekli da je problem moguće riješiti za sedam do deset dana uvođenjem novog modula u program za obračunavanje carina u carinskim ispostavama koje se nalaze u poštama.

- Mi smo već ranije pokrenuli uvođenje novog modula unutar naše carinske aplikacije koja prati sistem carina i očekujemo u narednih sedam do deset dana da to bude aktivno na način da će pošte pokretati proces carinjenja a carinjenje robe neće ići po jedinstvenoj stopi kao do sada već će svaka pojedinačna vrsta robe na određivanje tarifne oznake – objašnjava Kovačević.


Dorada modula

Modernizacija sistema carinjenja u BiH počela je još u aprilu 2014. godine kada je Evropska unija finansirala projekat vrijedan dva miliona eura. Planirano je da se nova aplikacija Asycuda World počne instalirati tokom 2015. godine a planirana je i obuka 3.000 korisnika ove aplikacije. Početak korištenja nove aplikacije bio je planiran za januar 2016. godine.

“Nova carinska aplikacija Asycuda World ubrzaće protok roba prilikom izvoza i uvoza, osigurat će mogućnost jedinstvene carinske garancije na cijelom području BiH, podnošenje carinske prijave online – putem interneta, te kvalitetniju kontrola vrijednosti robe kroz provjere online baza podataka sa vrijednostima robe i carinskim tarifama”, pisalo je u najavi modernizacija a dodano je i to da će “primjenom nove carinske aplikacije biti unapređeno i ubrzano provođenje i kontrola carinskih i poreskih propisa, kvalitetnija analiza rizika kao i sprečavanje prekograničnog krijumčarenja, povećane mogućnosti kontrole carinskih organa uz istovremeno smanjenje administrativnih troškova”.

U januaru 2017. godine Uprava za indirektno oporezivanje još uvijek nije mogla da koristi ovaj program za carinjenje proizvoda naručenih putem interneta iako Kovačević tvrdi da su svi rokovi za modernizaciju ispoštovani.

- Carinska aplikacija u potpunosti funkcioniše u skladu sa rokovima koji su bili definisani – kaže Kovačević.

Za proizvode naručene putem interneta bio je spreman i dodatak programu ali “nije bio dorađen”.

- Ovo je potpuno novi modul koji je bio predviđen kao takav ali nije bio dorađen u potpunosti i završen iz razloga što nije bilo potrebe za tim – objašnjava Kovačević i dodaje kako je Uprava “onog momenta kada je prepoznala problem i potrebu” počela raditi na doradi aplikacije.

Na pitanje Žurnala da li je Uprava umjesto prepuštanja posla špediterima mogla sačekati sedmicu ili dvije dok se aplikacija “ne doradi”, Kovačević kaže da nije.

- Nije se moglo čekati iz razloga koje sam vam objasnio, zato što je bilo jako puno nezakonitog načina rada – objašnjava Kovačević.

Ostalo je nejasno na koji će način špediteri spriječiti “nezakoniti rad” osim što će jednako svoje usluge naplaćivati svima, uključujući i građane koji su proizvode naručivali za svoje potrebe te kako će se Uprava boriti protiv ovog problema jednom kada aplikacija proradi i kada, kao i ranije, špediterske kompanije ne budu uključene u proces.

Sve dok Uprava ne doradi svoju aplikaciju u proces carinjenja za male narudžbe sa interneta će biti uključene špediterske kompanije, čak i one koje su carinski dužnici prema Upravi. Na spisku carinskih dužnika je najmanje jedna šprediterska kompanija a na spisku PDV dužnika njih najmanje devet.

- Nama nije interes da oni ne rade, nama je interes da oni rade ali da sve ono što naplate mi uzmemo u cilju naplate duga – objašnjava Kovačević.


Kupci da se strpe

BiH kasni i sa primjenom Zakona o carinskoj politici koji je usvojen u septemberu 2015. godine ali se još uvijek ne primjenjuje jer nisu usvojeni potrebni podzakonski akti. Nedavno je završena javna rasprava o Zakonu i Vijeće ministara će uskoro Parlamentu BiH uputiti podzakonske akte. Jedna od stavi ovih akata koja još uvijek nije definisana je iznos do kojeg će proizvodi biti oslobođeni plaćanja carine i PDV-a. On je do sada bio 50 maraka dok se korisnici i tri pošte u BiH nadaju da će se taj iznos povećati na 200 maraka.

Željka Koljančić, portparol Pošta Srpske, kaže kako su sve tri pošte u BiH saglasne da se dozvoljeni iznos cijene koja se ne oporezuje treba izjednačiti sa iznosom od 200 maraka za proizvode koje sami prenosite preko granice.

Uključivanje špreditera u proces Koljančić smatra udarom na poslovanje pošta.

- Smatramo da je ovo apsurdno – kaže glasnogovornica Pošta Srpske i dodaje kako smatra da je ova odluka donijeta u korist špeditera.

Koljančić objašnjava da su pošte svoju budućnost bazirale na pošiljkama paketa jer pisma danas gotovo niko ne šalje. Povećanje iznosa koji se ne oporezuje značio bi veći promet i time veću zaradu pošta. Ona objašnjava kako povećanje pošiljki tokom praznika nije ništa novo niti neočekivano, kako tvrde iz Uprave.

- Čim vide da je nešto u porastu gledaju da naplate – smatra glasnogovornica jedne od tri pošte u BiH koje su građani smatrali odgovornima za carinjenje iako pošte samo iznajmljuju dio svog prostora za carinske ispostave, objašnjava Koljančić.

Predsjednica Grupacije špeditera-logističara pri Udruženju poslodavaca Federacije Fadila Poplata ne slaže se sa tvrdnjom da je odluka Uprave bila u korist špeditera.

- Kada je država uradila nešto u korist nekoga, mi smo nezavisni i nemamo lobi – tvrdi predsjednica Grupacije.

Probleme sa carinjenjem nakon uvođenja novog programa za carinjenje Asycuda World imali su i špediteri u maju 2016. godine. Oni su bili nezadovoljni brzinom kojom je radio carinski terminal u Sarajevu.

Ona tvrdi da špediteri naplaćuju samo svoju uslugu.
- Mi ne uzimamo sebi carinu i PDV – kaže Fadila Poplata.

Špediterske kompanije će do rješenje problema praviti carinsku deklaraciju svakog od naručenih paketa iz inostranstva.

- Nama je to isto kao da radimo dekleraciju za kamione – objašnjava Poplata i dodaje da cijene usluga za pakete iz inostranstva variraju od 50 do 80 maraka.

Ratko Kovačević objašnjava da kupci imaju mogućnost da izbjegnu plaćanje špeditera.

- Nek se oni koji ne žele platiti špeditera strpe u narednih sedam do deset dana, neće ga morati platiti – kaže glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje.

(zurnal.info)