ŽURNAL OTKRIVA: Kako je Banka Srpske napravila gubitak od 13 miliona maraka?

Prije devet mjeseci Republika Srpska je preuzela propalu Balkan Investment Banku (BiB), koja je bila u vlasništvu litvanske UKIO grupe i preimenovala je Banku Srpske. Vlada RS je putem Investiciono-razvojne banke i Garantnog fonda RS dokapitalizovala BiB banku sa 30 miliona KM i tako postala vlasnik 99,95 posto kapitala banke.

Novoosnovana “Banka Srpske”, čiji je većinski vlasnik entitet, na kraju 2013. godine ostvarila je gubitak od 13,6 miliona maraka.

“Jedini komentar koji je vlast dala na takav, izrazito loš rezultat, je da je gubitke izazvao visok nivo rezervacija na kredite koje je dala bivša uprava. Kada jedan ministar finansija da takav odgovor, a direktor banke kaže da je sve pod kontrolom i da će trebati nova dokapitalizacija, treba se ozbiljno zabrinuti. Ovaj rezultat nam ukazuje da je vlast uspjela da pretvori u ništa polovinu svojih ulaganja u visini od 30 miliona maraka i da plaćamo preskupu cijenu za evidentne propuste vlasti”, tvrdi Slaviša Raković, član Odbora  za finansije Srpske demokratske stranke.

FANTOMSKA BANKA

S druge strane, ministar finansija RS Zoran Tegeltija je rekao da se od “Banke Srpske” očekuje da bude uspješan dio bankarskog sektora i da bude podrška privredi i javnom sektoru. Ostvareni minus banke od skoro 14 miliona maraka on pravda gubicima iz prethodnog peioda, koje je napravila BiB. Prema Tegeltijinim riječima, ti gubici su nastali zbog plasiranja loših kredita i to prije nego što je Republika Srpska preuzela upravljanje tom bankom.

Raković, međutim, tvrdi da je već u četvrtom  kvartalu pretprošle godine BiB postala „fantomska banka“.

“Njena majka-banka u Litvaniji je ušla u prinudnu upravu, a kćerka u RS kroz enormne gubitke ostala bez kapitala osnivača gotovo u istom trenutku. Od tada kreću aktivnosti vlasti koje se mogu opisati kao ishitrene, nekonzistentne i u mnogim aspektima u neskladu sa propisima i pravilima koje je ta ista vlast i donijela. Revizorski izvještaj za BiB, koji je uradila eminentna revizorska kuća, ukazuje da se iz pokazatelja poslovanja ne može vidjeti održivost poslovanja i budućnost rada banke kao i da nenaplativi krediti čine 50 odsto rizične aktive banke”, kazao je on.

Raković tvrdi da je aktuelna vlast u RS svjesno obmanjivala javnost i stvarala privid razumne akcije na spasavanju banke, dok je stvarni cilj bio sakrivanje istine o pronevjeri budžetskog novca putem BiB. On takodje smatra da dimenzija kriminala u BiB, odnosno u “Banci Srpske”, neće biti otkrivene sve dok u organima vlasti “sjede učesnici tog udruženog zločinačkog poduhvata”.

“Banka Srpske” trenutno ima velikih problema sa nelikvidnošću i pored činjenice da su preduzeća u državnom vlasništvu oročila dio novca u ovoj banci, kako bi joj pomogla u poslovanju.

Tako je Elektroprivreda RS, čija je direktorka Branislava Milekić ujedno i član Nadzornog odbora “Banke Srpske”, oročila 10 milona KM. Elektroprivreda RS je i ranije, dok je na čelu BiB bio Litvanac Edvinas Navickas, svoja sredstva oročavala u toj banci, a spekuliše se da je za svaki oročeni depoit u BIB-u Milekićka bila izdašno nagrađena. Krajina Osiguranje je u “Banci Srpske” oročila 300.000 KM.

POZNATO TAJKUNSKO DRUŠTVO

Banka je iz svojih sredstava odobrila kredit od million maraka firmi “Integral Inžinjeringu”, u vlasništvu najpoznatijeg Dodikovog neimara Slobodana Stankovića. Milion je plasiran i Društvu “Nikola Tesla”, koje je Vlada RS osnovala prije godinu i po dana s ciljem da se bavi “proizvodnjom, primjenjenim istraživanjem i eksperimentalnim razvojem !?” Društvo “Nikola Tesla” podnijelo je zahtjev i za kredit od pet miliona maraka kod Investiciono-razvojne banke.

Upravo iz tog Duštva u “Banku Srpske” je stigao Boris Knežević, koji je imenovan za izvršnog direktora banke. Naši izvori tvrde da je on alfa i omega u banci, dok se direktor banke Zdravko Trivunčić drži po strani.

Naši izvori dalje navode da je interni revizor banke Jadranka Majstorović dala otkaz, zbog pritisaka da se zataškuju ranije kriminalne radnje. Ona je pokušala da određene kriminalne aktivnosti ranijeg rukovodstva prijavi nadležnim organima, ali za to nije dobila zeleno svjetlo ni podršku.

Dijana Ostić, ovlašteni procjenjivač, dobila je otpremninu od 30.000 KM i otišla iz banke. Ona je bila blizak saradnik Edvinasa Navickasa (tvrdi se da se i danas redovno sreću u Banjaluci), koji joj je dao platu od 7.000 KM i takav ugovor da je nisu mogli otpustiti bez visoke otpremnine. U BIB je radila kao procjenitelj, a naši izvori navode da je svojim sumljivim procjenama pokrivala loše kredite BIB.

Uz pomoć Edvinasa, Ostićeva je bila imenovana za direktora i člana Upravnog odbora Društva za upravljanje fondovima Balkan Investment Menagment. Većinski vlasnik Društva je UAB Atentus – u stečaju iz Litvanije sa 63,60% kapitala, a BiB (sada Banka Srpske) ima 36,40% kapitala. Društvo za upravljanje fondovima Balkan Investment Menadžment je upravljalo fondom Balkan Investment u koji su mnogi građani RS ulagali svoje vaučere.

Nakon što su Litvanci opljačkali Fond, protiv bivšeg direktora Društva za upravljanje fondovima Balkan Investment Menadžment Arvidasa Skanasa podignuta je krivična prijava. Dijana Ostić i Edvinas Navickas, koji su bili članovi Upravnog odbora Društva za upravljanje fondovima Balkan Investment Menadžment, izvukli su se bez prijave, iako su najvažnije odluke donosili upravo njih dvoje.

Nakon što je Dijana Ostić imenovana za direktora Društva, Komisija za hartije od vrijednosti RS donosi odluku o trajnom oduzimanju dozvole Društvu za upravljanje fondovima Balkan Investment Menadžment, a Nadzornom odboru fonda Balkan Investment je naloženo da nađe novo Društvo za upravljanje.

S obzirom da je Društvu za upravljanje fondovima Balkan Investment Menadžment oduzeta dozvola za rad, ono će najvjerovatnije u likvidaciju. Banka svoj ulog od 36,4% kapitala Društva knjiži na iznos od 1,9 milona KM. Kako Društvo nema nikakve imovine (nalazi se u prostoru pod zakupom, a sav novac je izvučen u Litvaniju preko sumnjivih transakcija) u procesu likvidacije Banka neće moći da naplati tih 1,9 milona KM, što će biti novi gubitak za “Banku Srpske”.

(zurnal)