Pomažu sami sebe i članove svojih komisija

Rebalansom gradskog budžeta, usvojenim u julu, banjalučki Centar za razvoj i unapređenje sela dobio je enormno uvećan budžet. U njegovu kasu dodatno se slilo više od deset miliona maraka. Sredstva, doduše, jesu kreditna, a predviđeno je da budu potrošena za konačni završetak vodosnabdjevanja kompletnog seoskog područja. Gradska vlast je ranije obećala da će taj posao u potpunosti biti riješen do sredine prošle godine, ali od toga nije bilo ništa. Sada je, očigledno, procjenjeno da bi pravi trenutak za završetak posla mogao biti septembar, kako bi u jeku predizborne kampanje vlast pokazala blagonaklonost prema žednim seljacima.

NEDOSTAJE ČETIRI MILIONA

Međutim, pitanje je hoće li taj rok biti moguće ispoštovati, jer je Centar za selo upoznao gradsku vlast da procijenjenih deset miliona neće biti dovoljno i da će biti neophodna još četiri miliona, koja će biti gotovo nemoguće obezbijediti do izbora.

Izvori Žurnala tvrde da je krajnje diskutabilno kako se troši novac, kojim raspolaže Centar za razvoj i unapređenje sela. Isti izvor navodi da uvid u trošenje novca nemaju podjednako svi odbornici u Skupštini grada.

Centar za razvoj sela povjerenik je grada i kada su u pitanju sredstva od naknada za pretvaranje poljoprivrednog u nepoljoprivredno zemljište. Od tih naknada grad Banjaluka dio sredstava ulaže u projekte zaštite i unapređenja poljoprivrednog zemljišta. Sredstvima raspolaže Centar za razvoj sela, koji i raspisuje konkurs za podjelu tih sredstava. U posjedu Žurnala su dva poslednja godišnja Programa korišćenja sredstava od pomenutih naknada.

Centar za razvoj sela je 2011. godine raspisao konkurs za raspodjelu 290.000 maraka. Na konkurs se javilo petnaest subjekata, ali je Komisija odlučila da finansijski pomogne njih dvanaest. Zanimljivo je da je Centar bespovratna sredstva u iznosu od 65. 000 KM, kao pomoć u zaštiti i unapređenju poljoprivrednog zemljišta, dodijelio Poljoprivrednom institutu Banjaluka.

Još zanimljivije, i gotovo neobjašnjivo, je da je 50.000 maraka sa računa Centra uplaćeno istom tom Centru za razvoj sela. Sam je sebi odobrio isplatu sredstava, koja su namjenjena za pomoć projektima u poljoprivredi. Još apsurdnije, 30. 000 maraka dobio je član Komisije za odabir najpovoljnijih projekata Nenad Šibarević. To konstatuje i sama Komisija u izvještaju, koji je skupštini grada dostavila godinu dana kasnije (izvještaj je u posjedu Žurnala). Konstatuje se, dosta šturo, da je Poljoprivredna služba Centra pratila realizaciju sredstava i da se može zaključiti da su odabrani projekti provedeni u skladu sa sadržajima i ciljevima projekata. Gotovo ni riječ više.

S RAČUNA NA RAČUN

Godinu dana nakon što je Centar odobrio sredstva sam sebi i članu svoje Komisije koja je odabirala pogodne projekte, pred odbornike u Skupštini grada protura se slična varijanta. Komisija ponovo odobrava 50.000 maraka Centru za razvoj i unapređenje sela. Sredstva su odobrena i nekolicini pojedinaca, nesporno vrlo bliskih vladajućoj garnituri i u Banjaluci i u Republici Srpskoj. Iznos ukupnih sredstava ove godine bio je nešto manji nego godinu ranije, 270.000 maraka. Prijedlog Komisije, međutim, nije dobio podršku skupštinske većine, jer su reagovali pojedini odbornici opozicije, upozoravajući da je apsurdno da Centar za razvoj sela sam sebi dodjeljuje sredstva.

Komisija je zato bila prinuđena da sačini novi program i raspiše novi konkurs. Na konkurs su se javila 74 subjekta, a među njima ponovo i Centar za razvoj sela, tražeći 101.000 KM. Ovaj put sredstva im nisu odobrena. Odobren je 61 projekat, pet puta više nego u 2011. godini, ali sa mnogo manjim pojedinačnim iznosima. Grad je zbog ponavljanje Konkursa troškove oglašavanja platio duplo skuplje. Vrijedilo je, ako ni zbog čeda drugog, a ono zbog toga što ove godine sredstva od Centra nije dobio niko od članova Komisije koja odobrava isplatu sredstava.

(zurnal.info)