Još jedan sudski paradoks. Članovi Ortačke grupe su tužbom protiv Krivaje Mobel, dakle firme koju su osnovali, zatražili da im preda imovinu koju ova firma praktično nema, zato što su je vlasnici te grupe prepisali na svoje firme!
Stečajni upravnik „Krivaje-Mobel“ je naravno odbio taj zahtjev, pa su potom „ortaci“ zatražili izvršni postupak radi namirenja. Rješenje je, uz pomoć Općinskog suda u Zavidovićima, pronađeno u preuzimanju pogona po rješenju o izvršenju, a kojima još uvijek raspolaže Krivaja u stečaju - raspolaže jer Ortačka grupa nikada nije isplatila ugovorom navedene obaveze, pa im stečajni upravnik Krivaje ne dopušta "desant" na imovinu. Uzalud su iz Krivaje u stečaju uložili prigovor, Općinski sud Zavidovići i dalje daje pravo vlasništva onima koji su uplatili tek 20% kupoprodajne cijene!
Podsjetimo pojednostavljeno na slijed dešavanja. Ortačka grupa četiri firme: Makro drvo, Marić Žepče, Prograd i Fedis ugovorom potpisanim 25.9.2014, kupuje glavninu proizvodnih pogona zavidovićke Krivaje u stečaju.
Imovina je kupljena za 8,7 miliona KM. U tu sumu uračunato je preuzimanje 6 miliona kredita od Razvojne banke, koji je ranije dodijeljen Krivaji. Pored uplate preostalog novca u ugovorom određenim rokovima, obaveza je bila i zadržavanje 827 radnika.
Potom Ortačka grupa osniva firmu „Krivaja Mobel“ na koju ne upisuju imovinu koja je bila predmetom prodaje, nego samo kreditne obaveze.
Tu već dolazimo do prvog spornog detalja i pitanja zašto su nadležni iz Razvojne banke pristali na takav angažman? Svjesno ili ne, preuzimaju dio odgovornosti za sve ono što je slijedilo. Na taj detalj ukazano je u Izvještaju o reviziji privatizacije Krivaje.
“Pogotovo je nejasno kako su kreditor, Vlada FBiH i IP Krivaja mogli ugovoriti da obavezu plaćanja četiri pravna lica prema IP Krivaja može preuzeti njihovo novoosnovano društvo na način da preuzme obavezu po kreditima. Bez obzira što su osnivači navedenog društva, novoosnovano društvo je zasebno pravno lice koje kao takvo nije učestvovalo u kupovini imovine stečajnog dužnika (IP Krivaja u stečaju). Imajući u vidu gore navedeno, mišljenja smo da su u prednjim radnjama prekršene odredbe člana 134. I 135. Zakona o stečajnom postupku“, navedeno je pored ostalog u Izvještaju.
Četvorka iz Ortačke grupe je „Krivaju Mobel“ dodatno zadužila i kreditima uzetim od dvije banke. Uzalud su radnici upozoravali da se odredbe ugovora ne poštuju, da ih sve više dobija otkaz.
To što nisu poštovane ugovorne obaveze nije sprečavalo vlasnike firmi Ortačke grupe da prevashodno traže upis vlasništva nad desetine miliona vrijednim nekretninama, pogonima, mašinama i zemljištem, o čemu svjedoče i zapisnici iz tog vremena.
Sva dugovanja prebacili su u međuvremenu „svojoj“ firmi koja završava u stečaju, ostavljajući radnike bez posla, neisplaćenih plata i doprinosa. Vrhovni sud FBiH je 2018. sve zahtjeve za reviziju ugovora odbio kao neosnovane na osnovu čega je imovina upisana na Ortačku grupu.
To što su oštetili radnike, "ortake" iz četiri firme malo brine, oni su i dalje u pohodu na imovinu Krivaje. To što su pogoni „umrtvljeni“, što su djeca bivših radnika Krivaje napustila ovaj grad i državu, ostavljajući svoje roditelje da mole za socijalnu pomoć ili u naboljem slučaju uplatu za uvezivanje staža kako bi ostvarili pravo na penziju, nevažno je za naše tobože patrotskim nabojem "punjene" političare. Važno se dočepati nekretnina, od mašina, pogona, zemljišta do hotela Kristal, sada sablasnog stanja.
Sve završava očekivanim ishodom, iako je Agencija za reviziju privatizacije utvrdila niz nezakonitosti u procesu privatizacije Krivaje. Federalna Vlada premijera Nermina Nikšića koji je itekako upoznat sa svim dešavanjima, resorni ministar, Razvojna banka FBiH, federalni Zavod za zapošljavanje... znakovito šute.
PrivatizacijaDOSSIER KRIVAJA (3) : Bolje opljačkati Krivaju, nego nelegalno posjeći drvo
ISTRAGA O PLJAČKI KRIVAJEKadrovi SDA su amnestirani, neka se pripreme SDP i jataci
(zunal.info)