NEZAKONITA PRIVATIZACIJE KRIVAJE: Federacija plaća višemilionsku odštetu privatnim firmama, tužilaštva šute

Ulazak u prostore zavidovićke Krivaje, svjetski poznate tvornice dok je nije zadesila pošast privatizacije na bosnaskohercegovački način, danas predstavlja obilazak ruševina. Preostala je još poneka hala, sa zahrđalim mašinama koje podsjećaju na neka bolja vremena.

U jednoj od njih, stolovi, komode, krevetići dobro poznatog dizajna još su tu, poput muzejskih eksponata. Usamljeni radnik kaže da još nije rasprodano sve što je ostalo još od prije decenije, da i sada zovu ljudi iz BiH, Srbije, Hrvatske, pitaju ima li Krivajinog namještaja.

PONIŠTENJE PRIVATIZACIJE ILI RASKID UGOVORA?

Jedan po jedan pogon Krivaje je „nestajao“, prvo u tzv maloj privatizaciji, a potom i nakon dva ugovora o preuzimanju fabrike, prvog krajem 2008. godine,  partnerstvom firme Ferimpex i Vlade Federacije u omjeru 70:30 procenata, a potom i preuzimanju proizvodnih pogona 2014. godine od strane Ortačke grupe četiri firme („Marić“, „Makro drvo“, „Prograd“ i „Fedis“) koji su registrovali novu firmu „Krivaja Mobel“ uz obavezu zapošljavanja 800 radnika Krivaje.

Oba su završila krahom i velikim finansijskim gubicima po budžet Federacije i ZDK, a naročito su epilozi bili pogubni za sve radnike koji su ostali ne samo bez posla, nego i uplaćenog radnog staža i mogućnosti da ostvare pravo na penziju.

“Radnicima Krivaja nije uvezan radni staž od 2003. godine. Trenutno ima oko stotinu radnika koji su stekli uslove za penzionisanje. Ovim zadnjim konkursom koji je raspisala Vlada Federacije, gdje se po preduzeću dobija 400.000 maraka, možemo penzionisati 22 do 24 radnika, što je za nas poražavajuće, jer nam trenutno ostaje još oko 80 do 190 radnika a svakodnevno stiču uslove drugi radnici“, kaže za Žurnal Ramiz Mujić, predstavnik radnika.

U finišu predizborne kampanje za lokalne izbore u BiH održanoj 6. oktobra, tadašnji načelnik Zavidovića Hašim Mujanović objavio je kako je poništena  privatizacija IP “Krivaja”.

„Ukoliko se informacija ispostavi tačnom, odmah nakon raskida kupoprodajnog ugovora i vraćanja imovine IP „Krivaja“ prethodnom vlasniku, Grad Zavidovići pristupit će potrebnim radnjama i pregovorima vezanim za kupovinu imovine IP „Krivaja“ koju bi nakon toga dali na raspolaganje privrednicima i investitorima voljnim za pokretanje proizvodnih pogona različitih djelatnosti – naveo je Mujanović.

Da li je Mujanović bio neupućen ili je manipulisao informacijama - nije poznato, no još uvijek nema naznake da će Vlada Federacije raskinuti ugovor sa Ortačkom grupom. Ono što se dešavalo posljednjih mjeseci jeste da je tri godine nakon što je pripremljen, Vlada Federacije prihvatila „Izvještaj o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije IP Krivaja Zavidovići – u stečaju“.

Žurnal je imao uvid u ovaj Izvještaj koji je podnijela federalna Agencija za reviziju privatizacije. Zaključak se može svesti na jednu rečenicu: Privatizacija Krivaje bila je nezakonita!

Šta ovaj Izvještaj može značiti za daljnju sudbinu Krivaje i njenih radnika? U skorije vrijeme sigurno ništa. Kako saznaje Žurnal, tim povodom nedavno je u federalnoj vladi održan sastanak predstavnika resornog ministarstva, Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje FBiH, stečajne uprave i predstavnika radnika. Zaključak je bio da se formira interesorna radna grupa koja će utvrditi daljnji slijed postupaka...

U prevodu, i dalje se odugovlači jer se niko ne usuđuje otvoreno javnosti reći istinu, ne onu poznatu, da je Krivaja kao fabrika prošlost i da radnici mogu samo čekati hoće li pojedinima s vremena na vrijeme biti uplaćen staž potreban za penzionisanje, nego i da je neprocesuirani kriminal u i oko Krivaje jedan od glavnih uzročnika propasti fabrike. Tužilaštva su godinama zanemarivala istragu kriminala u Krivaju, prvenstveno što su u pozadini pojedinci iz političke „vrhuške“ koji su upravljali kadrovskom i poslovnom politikom Krivaje.

PARTNERSTVO SA FERIMPEXOM

Prvi veliki privatizacioni debakl Krivaje jeste ugovor po kojem su 2008 godine Vlada Federacije BiH i firma “Ferimpex“ Zavidovići u vlasništvu porodice Mujanović formirali zajedničku kompaniju “Krivaja 1884“. Ugovor je raskinut 2011. godine. Slijedile su godine sudskih sporova u kojem je Ferimpex tražio povrat uloženih 5 miliona maraka sa kamatama optužujući Vladu Federacije, ZDK, Agenciju za privatizaciju, Općinu Zavidovići i Krivaju u stečaju da nisu ispunili svoj dio ugovorenih obaveza.

Epilog nakon 12 godina spora jeste da Vlada Federacije treba isplatiti oko 12 miliona maraka Ferimpexu! To se prema informacijama Žurnala, a potvrdio nam je i stečajni upravnik Krivaje Hamdija Muratović, i dogodilo prije nekoliko mjeseci, nakon konačne presude Vrhovnog suda FBiH. U tužbenom podnesku Ferimpex je tvrdio da je Vlada Federacije raskinula ugovor.

“Nije Vlada inicirala raskid ugovora. U dokumentima koji postoje vrlo se jasno vidi kako je punomoćnik Ferimpexa otkazao ugovor sa Vladom. Mi smo u martu 2011. preuzeli Vladu, a već u aprilu je došao dopis kojim oni otkazuju ugovor. Vlada je formirala komisiju koja je to ispratila i prihvatila raskid ugovora pri čemu smo vrlo jasno dali upute nadležnim pravobranilaštvima i tadašnjoj upravi IP Krivaja da podigne kontratužbu protiv Ferimpexa za sve obaveze koje oni nisu izvršili iz kupoprodajnog ugovora,“ tvrdio je za Žurnal tadašnji i sadašnji federalni premijer Nermin Nikšić.

Protutužbe nije bilo, a iznosila bi jednak broj miliona za neuplaćene poreze i doprinose Krivaje 1884 tokom dvije godine njenog rada, koliko je sada isplaćeno Ferimpexu. U Izvještaju o reviziji privatizacije navodi se kako je firma poslovala bez nadzora Vlade, a prije svega da nije bila zakonski registrovana.

 „Prilikom zaključivanja ugovora o osnovanju PD Krivaja 1884 postojale su presude za naplatu potraživanja radnika za koje su potpisnice ugovora znale ili morale znati. Registracija nooosnovanog društva osporavana je žalbama uposlenika. Društvo Krivaja 1884 nikada nije trebalo poslovati. Prvu registraciju trebalo je izvršiti sa upisanim, a neuplaćenim kapitalom sve do pravosnažnosti rješenja o registraciji, navedeno je u Izvještaju.

"Porezna je utvrdila dug od 12 miliona, ali Novalićeva Vlada to nije htjela upotrijebiti", tvrdi za Žurnal sadašnji stečajni upravnik Krivaje Hamdija Muratović.

Eto posla za tužioce. Budžet Federacije je za desetine miliona oštećen nečijim nesavjesnim ili pak namjernim nepodnošenjem kontratužbe. Mnogo toga piše u navedenom Izvještaju federalne Agencija za reviziju privatizacije. Postoje još uvijek dokumenti, svjedoci, samo treba prionuti na posao.

Da je federalna vlada predvođena SDP-om te 2011. godine "podvukla crtu" pod pljačku Krivaje, imala bi alibi za sve ono što su u ovoj firmi radili narednih godina. Zanemarili su  „Izvještaj o postojanju osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu“, federalne Finansijske policije o nezakonitom ugovoru o formiranju „Krivaje 1884” protiv 19 osoba. U prijavi je navedeno i nezakonito usmjeravanje sredstava uplaćenih za izmirenje staža radnicima.

I federalni revizori su u izvještaju utroška budžeta FBiH za 2011 godinu upozoravali da nema opravdanja za milione uložene u Krivaju prethodne dvije godine.

“Realizacijom ugovora o zajedničkom ulaganju iz Budžeta FBiH je doznačeno u periodu od 2009. godine do 2010. godine 8.065.563 KM. U izvještajima o izvršenim revizijama u navedenom periodu konstatovano je da se nije moglo potvrditi da su doznačena sredstva namjenski utrošena,“ utvrdili su federalni revizori.

Umjesto traženja odgovornosti i procesuiranja odgovornih, tadašnja Nikšićeva vlada se odlučila za stečajni postupak, koji je otvoren jula 2011. godine. Krivaja je u stečaj ušla sa 1220 radnika, 122 miliona kratkoročnih i dugoročnih obaveza prema povjeriocima, a procijenjena vrijednost firme bila je upola manja! Kako samo za isplatu plaća Krivaja tada duguje 44 miliona, moguće je da se zbog nedostatka stečajne mase kriomice tražio način da radnici nikada ne naplate svoja potraživanja, a da neki novi kupac preuzme firmu bez tih obaveza.

Novo rješenje bio je angažman sa Ortačkom grupom, koji je pokazaće se uskoro, definitivno “pokopao” i Krivaju i nade radnika.

NOVOJ FIRMI DUGOVI, VLASNICIMA IMOVINA

Nakon javnog poziva za prodaju proizvodnih pogona Krivaje prihvaćena je ponuda Ortačke grupe 4 firme. Njihov poslovni bilans nije davao razloga optimizmu.

 „Marić“ : 19 zaposlenih, prethodnu godinu imala gubitak od 40 hiljada KM

„Makro drvo“ : 6 zaposlenih, dobit 52 hiljade KM, blokiran jedan račun

„Prograd“ : 123 zaposlena, dobit 28 hiljada KM, blokiran jedan račun

„Fedis“ : nema zaposlenih niti poslovnih aktivnosti.

Ugovor je uz prisustvo federalnog premijera Nermina Nikšića potpisan 25. 9. 2014. Formirana je nova firma Krivaja-Mobel. Ortačka grupa kupila je imovinu Krivaje u stečaju za 8,7 miliona KM. U tu sumu uračunato je preuzimanje 6 miliona kredita od Razvojne banke koji je ranije dodijeljen Krivaji.

„Vlada je bila u prilici da u prvom redu povjerilaca naplati 6 miliona koliko je kredit iz Razvojne banke otišao za IP Krivaju, ali smo se dogovorili i insistirali na tome da potpišemo Anex da obavezu vraća Ortačka grupa, a da za tu obavezu zadrže sve zaposlene radnike u Krivaji. U tom je sporazumu bilo predviđeno ne da se obaveze prenesu na novu firmu nego na firme ortačke grupe“, tvrdi federalni premijer Nermin Nikšić.

No tako nije bilo. Kredit Razvojne banke i ostala dugovanja dugovanja prebačena su na novu firmu, Krivaju Mobel. Članove ortačke grupe samo je interesovao prepis imovine Krivaje na njihove posjedovne listove i ZK listove. U Izvještaju o reviziji privatizacije jasno je navedeno:

„Krivaja Mobel kao novoosnovano društvo nije imalo kreditnu istoriju niti finansijske pokazatelje koji bi upućivali i uvjerili kreditora, Vladu i i IP Krivaju da može preuzeti takvu obavezu. Posebno naglašavamo da je obaveza plaćanja bila obaveza pravnih lica koja su kupila imovinu u stečaju po javnom pozivu te je potpuno nejasno kako je ta obaveza mogla preći na Krivaja Mobel kada je postojalo saznanje da novoosnovano društvo nema nikakav finansijski pokazatelj niti bilo koji plan ili projekat koji bi uvjerio strane potpisnice da će moći ispuniti takvu obavezu.“

Sedam godina kasnije Krivaja Mobel je u stečaju, kredit Razvojnoj banci nije vraćen, što potvrđuje i ovaj akt Razvojne banke.

Federalni revizori su mogli samo konstatovati ovu “sve po zakonu” otimačinu.

„Konstatujemo da Razvojna banka FBiH i Federalni zavod u vrijeme zaključivanja Ugovora o preuzimanju i reprogramu kreditnih obaveza sa preduzećem „Krivaja Mobel“ d.o.o. Zavidovići na iznos od 6.577.072 KM iz 2015. godine nisu bili osigurani upisom hipoteke... Navedeno pitanje postaje složenije jer su, prema prezentiranoj dokumentaciji, članovi Ortačke grupe pojedinačno izvršili upis prava vlasništva u katastarskim knjigama nad nekretninama prijašnjeg preduzeća „IP Krivaja“ d.o.o. Zavidovići, a ne kao firma „Krivaja Mobel“ d.o.o. koja je preuzela kredit na sebe. Zavod je tražio od Razvojne banke da to ospori, međutim nadležna Federalna uprava za geodetske i imovinsko – pravne poslove je u drugostepenom postupku Rješenjem od 2. 3. 2016. godine odbila žalbu.“

Iz njihovog ovogodišnjeg posjedovnog lista do kojeg je Žurnal došao preko svojih izvora, jasno je da se vode kao vlasnici desetine miliona vrijednih nekretnina i zemljišta kojeg su, računica kazuje dobili za milion-dva maraka.

Moglo bi se reći da su ortaci iz Ortačke grupe prevarili vladu, no sudovi su dali za pravo Ortačkoj grupi stavom da je Razvojna banka pristala na prenos kreditnog duga na Krivaju Mobel, uz saglasnost Vlade Federacije i Federalnog Zavoda za zapošljavanje. Drugim riječima, malo ima nevinih u ovoj priči. Sav dug će po svemu sudeći morati biti namiren na štetu federalnog budžeta, a radnici su doslovno izbačeni na ulicu i prepušteni da sami traže pravdu.  

“Napomenuo bih da je po potpisivanju ugovora 2014. godine Vlada Federacije se obavezala da će, svakom radniku koji stekne uslove za penziju, u roku od šest mjeseci izvršiti uvezivanje radnog staža  i sve ono što je potrebno da bi radnik otišao u penziju. Tog ugovora se vlada ne pridržava. Prije par dana imali smo slučaj na sudu gdje je jedan radnik tužio federalnu vladu, dobio presudu na osnovu ugovora koje imamo mi radnici. Vjerovatno ćemo ući u narednim danima u utuživanje vlade po pitanju ugovora i obaveza koje ona ne izvršava prema radnicima Krivaje Mobel u stečaju“, podsjeća predstavnik radnika Ramiz Mujić.

Stečajnom upravniku Krivaje u stečaju nije ostalo mnogo prostora za rješenje problema, prije svega potraživanja radnika. Rješenje po njemu ima Vlada Federacije.

„Krivaja je dužna 110 miliona. Tih sredstava Krivaja nema. A znaš šta ima? Šumu, zemlju, nema šta nema. Još uvijek je to na njoj, nije skinuto. Mi ne tražimo da prodajemo zemlju. Neka je Federacija sebi knjiži, ali neka nam da novac za ove radnike“, predlaže Muratović.

Industrija koja je imala 10 hiljada radnika, poslovnice diljem bivše države, Evrope i svijeta je propala. Toliko je posla bilo za tužilaštvo, no nikada nije provedena sveobuhvatna istraga o pljački stotine miliona u Krivaju koji se nesmetano odvija 25 godina i još traje. Ovoga puta na teret budžeta i naročito radnika, bivših radnika.

PrivatizacijaDOSSIER KRIVAJA (1): Kako je opljačkan zavidovićki gigant

PrivatizacijaDOSSIER KRIVAJA (2): Gdje je nestalo 100 miliona maraka državnog kapitala?

PrivatizacijaDOSSIER KRIVAJA (3) : Bolje opljačkati Krivaju, nego nelegalno posjeći drvo

(zurnal.info)