Pravda

Korupcija drugog nivoa: Politička bitka za nadzor nad katastrom

Piše : Amarildo Gutić

Općine u Federaciji BiH suprostavljaju se nekim odredbama novog entitetskog Zakona o premjeru i registraciji nekretnina. Najviše im je sporan prenos nadležnosti sa općina na kantonalni nivo. Smatraju da se otvara prostor za političku manipulaciju upravljanja zemljištem. Na jednom od mnoštva primjera pokazaćemo zašto su građani nezadovoljni radom katastarskih ureda.

Narcisa Mehičević stanovnica je sarajevske općine Stari Grad. Gotovo 30 godina zajedno sa svojom sestrom i još nekoliko komšija iz ulice Hrgići vodi upravne i sudske sporove.

Predmet tih sporova je pravo korištenja parcele na kojoj je trenutno privatni parking u vlasništvu arhitekte Zlatka Krainovića. Dozvola za parking je privremenog karaktera, jer je Regulacionim planom “Baščaršija” na tom dijelu predviđeno rušenje nekih objekata te izgradnja nove saobraćajnice. Mještani ulice Hrgići tvrde da to nije njegovo vlasništvo, te da su oni imali pravo korištenja tog zemljišta preko kojeg bi imali pristup svojim kućama. Navode da je na djelu korupcija u sudskim te općinskim i kantonalnim strukturama, koje smišljeno opstruišu njihove zahtjeve i žalbe za pravo korištenja sporne parcele.

Kakva korupcija, zar mislite da bi baš toliko institucija i nivoa odlučivanja moglo biti istovremeno korumpirano i da baš svi donose istu odluku. Ukoliko i kada se pristupi realizaciji urbanističkog plana, i taj privremeni parking neće biti tu. Uostalom, mještani imaju pristup kućama s druge strane,” objašnjava Lejla Cerić, pomoćnica načelnika za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar i stambene poslove Općine Stari grad.

Mnogo bi prostora trebalo za predočavanje svih detalja ovog spora, od brojnih sudskih presuda od općinskog preko kantonalnog do Vrhovnog suda FBiH, vraćanja postupaka na ponovo odlučivanje, potom brojnih rješenja Općine Stari Grad, kantonalne i Federalnih institucija nadležnih za urbanističke i katastarske poslove. Ono na što Narcisa Mehičević već godinama ukazuje jesu brojne neregularnosti prije svega u premjeru zemljišta, a potom i promjenama namjene i raspolaganja parcelama ne samo u Sarajevu.

Najviše grubih grešaka i nezakonitih radnji su izvršili geometri kod izrade premjera i katastra zemljišta-nekretnina te vještaci geodetske struke, unošenjem pogrešnih podataka o obliku i veličini parcela, potom pri klasifikaciji poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, određivanjem kultura te o njihovim korisnicima. Odgovornost za legalizaciju tako nepravilnog i nezakonitog utvrđenog činjeničnog stanja snose općinske i federalne službe za imovinsko pravne poslove i katastar,” tvrdi Narcisa Mehičević.

Ona je kaže, tokom spora koji vodi i potrage za dokumentacijom, spoznala niz nezakonitosti u oblasti katastra koje traju decenijama unazad, čak i od tridesetih godina prošlog vijeka. Dokumenti su slučajno ili ne uništeni, vršene su prepravke u katastru i gruntovnici bez relevantne dokumentacije, odnosno pravosnažnih sudskih odluka, zainteresovane stranke nisu obavještavane o tim promjenama.

Službenici koji rade na ovom poslovima su razradili perfidan način otimanja lične imovine nepreciznim obilježavanjem parcela iz z.k. izvatka sa istorijatom i prilikom cijepanja parcela. Zahvaljujući toj nepreciznosti u vođenju vlasničke evidencije i posjedovnog stanja se ponekad ni advokati ne mogu snaći kako bi zaštitili interese potražioca kojem je ugroženo imovinsko pravo,“ kaže Mehičević.

Povodom pripreme novog Zakona o premjeru i registraciji nekretnina FBiH pisala je i Visokom predstavniku kako bi se založio da novi zakon predvidi mogućnost ispravke nezakonitih radnju u ovoj oblasti, te da spriječi spajanje katastra i gruntovnice, jer bi se na taj način mogli namjerno “zagubiti” dokazi o stvarnom vlasništvu nad zemljištem i drugim nekretninama. Pisala je i Odboru za pravdu i opću upravu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Procedura je takva da zaključka o navodima iz dopisa Narcise Mehičević još nema, jer smo prvo zatražili stav resornog ministarstva, “ kaže za Žurnal Davor Vuletić, predsjednik Odbora.

 

Neizvjesna parlamentarna procedura

 

Vlada Federacije pripremila je krajem decembra 2015. godine Nacrt zakona o premjeru i registraciji nekretnina FBiH. Nacrt tog zakona je godinu dana ranije bio u parlamentarnoj proceduri, ali je povučen.

Zakonom je predviđeno spajanje zemljišnih knjiga tzv grunta i katastra u jednu cjelinu, jer postoje brojne neusaglašenosti između ove dvije institucije. Novina je da se općinama oduzima nadležnost za ove poslove. Evidenciju će voditi Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove putem ispostava koje će biti u kantonima. Trenutno je u toku javna rasprava o predloženom nacrtu. Očekivano, najviše primjedbi imaju općine, koje će na ovaj način izgubiti sve nadležnosti u oblasti katastra i upravljanjem zemljištem i nekretninama.

40 načelnika koji dolaze iz SDA je zaključilo da ovakav nacrt zakona ne treba ići u parlamentarnu proceduru. Ako se usvoji zakon, tražili bi zaštitu ustavnosti. U Federaciji je jako puno političke trgovine, a postoji jedno pitanje sa kojim se ne trguje, a to je upravljanje zemljištem. Zašto ga podizati na viši nivo, samo će se s tim početi trgovati,” izjavio je Semir Efendić, načelnik sarajevske Općine Novi Grad.

Načelnici smatraju i da bi mogli biti usporeni razvojni programi općina, jer neće samostalno kao do sada raspolagati zemljištem.

Do sada je općina imala nadležnost za primjera radi građevinske dozvole, ovako ne bi mogli izdati niti jednu dozvolu bez još jednog nivoa, kantona ili federalne geodetske uprave.,” tvrdi Efendić.

Naravno, treba biti realan i reći opštepoznatu činjenicu da su katastarski uredi i općinske urbanističke službe postale otuđeni centri moći na lokalnom niovu. Time je njihovo nezadovoljstvo novim odredbama o nadležnosti i razumljivo.

Novim zakonom katastri i gruntovnice će biti unutar jedne institucije. Građani će moći na jednom mjestu imati podatke o svojim nekretninama, umjesto da idu na nekoliko mjesta kao do sada,”objašnjava Željko Obradović, direktorFederalne uprave za geodetske poslove.

 

Ko će nadzirati evidenciju ?

 

Izmjene Zakona počele su bez prethodno urađenog premjera, što može legalizirati dosadašnje slučajno ili ne učinjene greške. Posljednji premjer zemljišta bio je 1968 godine. Bosna i Hercegovina pored ovog, koristi i onaj urađen u vrijeme Austro-Ugarske. Vlasništvo na osnovu tog premjera je upisano u sudovima. Podaci o posjedu na osnovu premjera iz 1968 godine upisani su u katastarskim uredima općina. Sada bi, uslovno rečeno, dvije evidencije trebale biti pod jednim krovom.

Evidencija vlasništva mora ostati dio u sudskoj, a ne političkoj vlasti. Ovako se uvodi pravna neisgurnost. Do sada su općine radile u saradnji sa sudovima, koji je postupao prema dokazima.,”kaže Efendić.

Da se pravo vlasništva može štititi samo u sudskom postupku stav je i Janje Jovanović, predsjednice Općinskog suda Sarajevo. S druge strane Željko Obradović tvrdi da i dalje postoji sudska zaštita, jer će se promjene u knjigama vršiti na osnovu sudskih rješenja.

Ovdje govorimo o jedinstvenoj evidenciji, sa tačnim i pouzdanim i sigurnim podacima o nekretninama, “ kaže Obradović.

Razumljiva je želja za kontrolom katastarskih podataka. U aktuelnom ovdašnjem političkom sistemu to će značiti i političku borbu za rukovođenje upravom za geodetske poslove koju sada ima HDZ-ov kadar. Istovremeno se novim zakonom i privatnom sektoru daje mogućnost pri izvođenju poslova izmjere i katastra nekretnina. Licence za vršenje poslova koje sada vrše općinski katastri izdavala bi federalna geodetska uprava.

To praktično znači da neka firma iz Širokog Brijega može da izvrši neku promjenu kada je u pitanju neko zemljište, da državno zemljište bude prevedeno na privatno lice, a da mi o tome ne znamo ništa niti imamo uvida. Hipotetički govorim, ali ta se firma za 2 godine može ugasiti i šta onda,“, stav je načelnika Novog grada Semira Efendića.

Moraju se otvoriti vrata o privatnicima, pazite imate monopol od ljudi u katastrima, mogu i o tome govoriti, ali zašto ne omogućiti da i privatnik ne pocijepa parcelu, biće jeftinije za naše građane. Nemoguće je da ta firma izvrši promjene, može samo dati uslugu, sve promjene vrši organ uprave,“objašnjava Željko Obradović.

Trenutno nadležnost za poslove katastra i zemljišnih knjiga u Federaciji ima 79 općina i 32 zemljišno-knjiška ureda. Ukoliko se usvoji novi zakon, što je u ovom trenutku prilično neizvjesno, tu nadležnost bi preuzeli federalna i 10 kantonalnih Agencija za nekretnine. Koliko će to pomoći akterima sa početka ovog teksta, Narcisi Mehičević i ostalima nezadovoljnima sistemom katastarske evidencije teško je procjeniti. Ukoliko prenos nadležnosti bude značio samo promjenu centara moći manipulacije zemljišnim knjigama, sva priča o brizi za bolju uslugu građanima, kao i u brojnim drugim segmentima, biće deplasirana.

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Amarildo Gutić, Zakon o premjeru, 0, Željko Obradović