Nekoliko mjeseci uoči penzionisanja, ekonomista Suljo Čolaković optužen je da je kao uposlenik Službe za zapošljavanje ZDK maja 2014. godine tražio novac od tri osobe romske nacionalnosti prilikom realizacije „Programa zapošljavanja posebno ugroženih populacija.“
“..tom prilikom im saopštio da bi ih mogao zaposliti, ali da za to treba dati nešto „na kafu“, nakon čega je insistirao da M. i B. izađu iz kancelarije, a na pitanje A. o kojem se iznosu radi, odnosno koliko bi on i njegova braća trebali dati na kafu kako bi dobili posao odgovorio mu da je potrebno par hiljada KM po pojedincu na šta mu je A. odgovorio da to ne može jer taj iznos nema,“ navedeno je u tek desetak redova dugom obrazloženju optužnice.
VAŽAN SLIJED DATUMA
Prema optužnici, Suljo Čolaković je tražio novac od tri osobe romske nacionalnosti kao protuuslugu za zapošljavanje u okviru Programa „PIU SESER“ namjenjenog posebno ugroženim populacijama. Kao vremenska odrednica traženja mita navedeno je „u prvoj polovini mjeseca maja 2014.“ A tačni datumi su itetako važni za cijeli slučaj.
- 24. aprila 2014. godine Suljo Čolaković podnosi krivičnu prijavu protiv Ratka Orlandića, tadašnjeg direktora Zavoda za zapošljavanje zbog prekomjernog i nezakonitog zapošljavanja više od 20 osoba.
- 25. aprila direktor Orlandić poziva Čolakovića, kaže mu da već zna za prijavu i da slijedi osveta.
- 28. aprila Čolakoviću je iz kancelarije oduzet računar.
- Od 5. do 8.maja Čolaković medijski istupa sa podacima iz krivične prijave
- 9. maja odlazi na bolovanje
- 12. maja dobija otkaz
- 15. maja na protokol Službe za zapošljavanje ZDK dostavljene su rukom pisane prijave u kojima tri osobe optužuju Čolakovića da im je tražio „više hiljada maraka“ za zapošljavanje u programu namjenjenom romskoj populaciji.
„Novčani poticaj u programu PIU SESER iznosi ukupno 2200 KM, a koji aplikant dobije kad izvrši registraciju obrta i prijavi svoje zaposlenje kod Porezne uprave, nakon čega se zaključuje Ugovor o dodjeli novčanog poticaja, a tek nakon toga kandidatu se na transakcijski račun isplačuje jednokratno novčani poticaj od ukupno 2200 KM, a eto ja, prema optužnici, od trojice braće Roma tražio po par hiljada KM po kandidatu,“ naveo je Čolaković u odgovoru na optužnicu.
Nekoliko mjeseci kasnije, jedna će osoba dostaviti Čolakoviću rukom pisanu skicu prijave protiv njega, bez datuma i potpisa koju je, prema navodima te osobe, jedan od rukovodilaca Zavoda dao pomenutoj braći sa uputstvima protiv koga da podnesu prijavu i obećanjem šta će dobiti zauzvrat.
„NEMA DOKAZA“ PROTIV ORLANDIĆA
Slučajno ili ne, optužnica je protiv Čolakovića podignuta 30. novembra ove godine, upravo na dan kada je svjedočio na procesu protiv Ratka Orlandića, bivšeg direktora Zavoda za zapošljavanje ZDK, kadra NS Radom za boljitak, kojeg je upravo Čolaković prijavio za nezakonitosti u Zavodu.
Slobodno se može reći da je optužnica protiv Orlandića za nezakonito zapošljavanje 17 osoba, podignuta tek jula ove godine samo zahvaljujući višegodišnjoj upornosti Sulje Čolakovića. Nadležni tužilac je inače 2015. godine odbacio prijavu „zbog nedostatka dokaza“, da bi nakon bezbroj Čolakovićevih dopisa i dostavljanja dokumentacije, Tužilaštvo ZDK u konačnici moralo uraditi svoj posao. Zauzvrat, podigli su i protiv njega optužnicu, za koju i pravni laici uočavaju da nije bazirana na dokazima i činjenicama, ali je svojevrsno upozorenje svima koji prijavljuju koruptivna djela.
Tužilaštvo ZDK nevoljko radi istrage o nezakonitom zapošljavanju u kantonalnim institucijama poput Zavoda za zapošljavanje ili recimo Zavoda zdravstvenog osiguranja, jer su na spisku zaposlenih i članovi porodica osoba iz policije pa i samog tužilaštva.
Inače, dok u ZDK stalno raste broj nezaposlenih, u Zavodu za zapošljavanje ZDK je za 30 posto povećan broj zaposlenih, treba li naglasiti, po stranačkim i drugim interesnim osnovama.
(zurnal.info)