ZAPOŠLJAVANJE U JAVNOM SEKTORU

FORMALNI KONKURSI ZA POSAO (1): Usmeni ispit za eliminaciju najboljih, ali nepodobnih kandidata

Pišu: A.O.-A.G.

Način provedbe usmenog intervjua prilikom konkursa te posebno diskreciono pravo rukovodioca organa uprave u Federaciji da izabere po svom nahođenju, a ne najboljeg kandidata su glavna uporišta korupcije prilikom zapošljavanja u javnim službama. Treba li reći da postoji veliki otpor izmjenama ovih odredbi koje je inicirala Antikorupcijska mreža u BiH – ACCOUNT

Profesorica bosanskog jezika i književnosti Mirela Udovičić iz Tuzle diplomirala je 2005. godine. Od tada svakog avgusta u prosjeku pošalje 60 prijava na konkurse za posao u školama na području Tuzlanskog kantona.

Radila sam povremene poslove u nevladinom sektoru, u državnoj službi nikada. Jedini poslovi na koje sam aplicirala su se ticali moje struke. Agažman u državnoj službi uspijem dobiti, kad neko ode na bolovanje u toku školske godine, naprosjačim taj posao,“ kaže Udovičić.

MANIPULACIJA USMENIM DIJELOM ISPITA

Razlog zašto, već više od decenije, nije dobila posao putem konkursa Agić vidi u konkursnoj proceduri.

Ono što presuđuje je intervju. Ako se vama dodjeli najniži broj bodova može vas prestići neko ko je tri, četiri mjesta iza vas na listi i za 0,1 bod izgubite mjesto. Svi govore da je to transparentno i po zakonu, ali bi intervju trebao imati nekog objektivnog ko bi sagledao te stvari sa strane, mora da ima određene parametre i obrazloženje zašto ste dobili najmanji ili najviši broj bodova jer se na njega ne možete žaliti“, objašnjava.

Za razliku od Mirele njen kolega S.S. iz Tuzle odustao je 13 godina nakon diplomiranja na  Prirodno-matematičkom fakultetu od traženja posla u struci radi namiještanja konkursa. Radio je samo 4 mjeseca kao zamjena nastavnici koja je bila na bolovanju. Kao glavni prostor za manipulaciju u konkursnoj proceduri i on navodi intervju.

“Tu se znalo manipulirati bodovima od strane komisije. Ako ugrožavate nekog podobnog na listi, komisija vam nakon intervjua daje minimalan broj bodova”,  kaže S.S.

Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je u maju ove godine Uredbu o uslovima, načinu i programu za polaganje ispita općeg znanja i stručnog ispita za kandidate za državnu službu, ali njom nije eliminisan niti jedan od uzroka korupcije prilikom zapošljavanja kandidata u državnu službu. Pored testa opšteg znanja, kandidati polažu i stručni ispit koji se sastoji od pismnog i usmenog dijela. Upravo taj usmeni dio, intervju daje veliku mogućnost preferiranja pogodnih, a ne kompetentnih, stručnih i profesionalnih kandidata.

„Zaista dolazi do neugodnih stvari priliko intervjua gdje pitanja nisu određena niti od jedne nadležne institucije. Pitanja su pod znacima navoda vezana za struku neka čak i nisu što naravno kod svih nas izaziva jednu vrstu revolta. Pitaju šta se nalazi na nekoj strani dnevnika rada u školi. Neke komisije su radile sve na tome da otežaju, bilo je i onih koji su bile i fer i konkretne“, prenosi svoja iskusta Mirela Udovičić.

UREDBE ZA OZAKONJENJE KORUPCIJE

Helsinški odbor za ljudska prava je u okviru Antikorupcijske mreže u BiH – ACCOUNT priredio “Analizu zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru u Posavskom, Bosanskopodrinjskom, Tuzlanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom kantonu i Kantonu 10”, sa posebnim akcentom na postojanje pravne regulative koja bi uređivala način provođenja usmenog intervjua i bodovanja kandidata pri zapošljavanju u javnim službama navedenih kantona.

Federalni zakon i uredba, koji se primjenjuju u cjelosti u pojedinim kantonima ili su djelimično precizirani kantonalnim zakonima, uopštene odredbe, ostavljaju mogućnost širokog tumačenja spornih situacija. Tako uredba ne ostavlja pravo na pravni lijek kandidatima niti u dijelu opšteg dijela ispita, niti u dijelu stručnog ispita. Tako ostaju bez mogućnosti zaštite svojih prava.

Gledajući prosječnu analizu u navednim kantonima, primjetno je da su rješenje polovična, odnosno u svakom postoje elementi uredbe koje su prepoznate kao tačke poroznosti na korupciju:

Posebno je sporno što zakoni i podzakonski akti o državnoj službi ne obuhvataju zaposlene u javnim preduzećima, vanbudžetskim fondovima i ostalim javnim institucijama. U ovom segmentu zaposleno je oko 70% ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru. U praksi ovo znači da 70% ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru ne podliježe zakonskom okviru koji važi za državnu službu, te da te institucije nisu u obavezi raspisivati javne konkurse i provoditi proces selekcije na način kako je organizovan prilikom prijema u državnu službu odnossno organima uprave.

Tamo gdje zakon o državnoj službi pravi razliku u načinu zapošljavanja državnih službenika i namještenika poput Unsko-Sanskog kantona,ostavljena je veća mogućnost zloupotrebe i šira diskreciona prava rukovodilaca organa, kao npr: drugačiji sastav komisije (dva od tri člana su iz organa državne službe i imenuje ih rukovodilac institucije), ne postoji pismeni ili usmeni ispit, kraći je probni rad (3 mjeseca), nove namještenike ocjenjuje rukovodilac koji ih može rariješiti i postaviti drugog kandidata sa liste.

OTPOR IZMJENAMA ZAKONA

Generalno, posebno sporna odredba jeste diskreciono pravo rukovodioca organa uprave u FBIH prilikom izbora najboljeg kandidata, o čemu ćemo više u drugom dijelu prezentacije istraživanja Helsinškog odbor za ljudska prava u okviru Antikorupcijske mreže u BiH – ACCOUNT.

Mirela Udovičić za Žurnal kaže da bez obzira na frustrirajuću konkursnu proceduru neće odustati od traženja posla u struci.

„Neće me spriječiti da konkurišem, potražit ću drugi posao ali ako ništa otići ću iz ove zemlje negdje gdje će se cijeniti ovo moje znanje, a ne pripadnost nekome ili nečemu. Borit ću se koliko mogu ostali ne moraju. Otprilke od 3 do 5 hiljada ljudi konkurišu svake godine i dovoljno nas ima da pokušamo promijeniti nešto, ali očigledno da se to nikome ne mijenja“, zaključuje ona.

ACCOUNT mreža provodi aktivnosti kojima bi se izmjenile sporne odredbe te mogućnost zloupotrebe konkursne procedure i prateća korupcija minimizirale. Za sada su samo općine Lukavac i Živinice prihvatile “Pravilnik o provođenju usmenog intervjua i bodovanju kandidata pri zapošljavanju u organima uprave” koji omogućava da predstavnik Antikorupcijske mreže bude uključen u praćenje  faza konkursne procedure, zaključno sa konačnom odlukom načelnika o izboru kandidata.

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ACCOUNT, korupcija zapošljavanje, konkursi