BOLJE SKUPLJE, NEGO JEFTINIJE: Dok postoje Autoceste FBiH softver može održavati samo jedna firma

Autoceste Federacije ostaju dosljedne, niko ne može prostupiti poslovima održavanju sistema nadzora i upravljanja te naplate na svim dionicama autoceste, osim firme "BS Telecom Solutions".

Tako je bilo i sa posljednjim tenderom. Polovinom maja ugovoren je trogodišnji posao "Održavanje hardverskog dijela sistema nadzora i upravljanja na svim dionicama autoceste A1" u vrijednosti 4,2 miliona maraka. Od dva ponuđača "BS Telecom Solutions" je dao nešto nižu ponudu za posao.

Samo tri mjeseca prije sa istom firmom potpisan je trogodišnji ugovor za održavanje hardverskog dijela sistema, ali onog za naplatu cestarine. Vrijednost ovog ugovora je dva miliona i 69 hiljada maraka bez PDV-a.

Uslovno zanimljivo je da ova javna nabavka biva provedena po Odluci o vanplanskoj nabavci i to na period od tri godine. Ukoliko je zaista riječ o takvoj vrsti nabavke ona je trebala biti provedena do kraja godine, a ne na trogodišnji period.  

“Nakon utroška sredstava iz postojećeg okvirnog sporazuma, koji neće biti dostupni nakon 17.09.2018. godine, ostaje se bez ključnog održavanja servisa naplate cestarine,” pravdali su postupak iz Autocesta Federacije.

Nije do nas, daju nam poslove

“ BS Telecom Solutions” negira  da ima višemilionske poslove sa Autocestama Federacije  kao i da ovo javno preduzeće poslove dodjeljuje samo ovoj firmi

“U vezi sa zadnjom nabavkom održavanje hardverskog dijela sistema naplate cestarine na svim dionicama autoceste A1“ – ne radi se o nabavci „bez objave obavještenja“, već o otvorenom postupku, te o dodjeli posla putem tzv. okvirnog sporazuma, koji podrazumijeva u konkretnom slučaju da je BS Telecom Solutions d.o.o. Sarajevo u ovom momentu ugovorio posao vrijedan 450.164,00 KM, a ne 2,1 milion KM”, tvrde iz ove kompanije, koja posebno ne voli bilo kakvu poveznicu sa kadrovima SDP-a, koji su naročito “pogurali” poslove u IT sektoru nakon preuzimanja vlasti 2011. godine.

Dodatno, "BS Telecom Solutions” ima ekskluzivno pravo i na održavanje softverskog dijela sistema. Tako je krajem prošle godine pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci ugovoreno 1,5 miliuona vrijedno održavanje softvera.

“Pregovori su vođeni sa ponuđačem „BS TELECOM SOLUTIONS“ d.o.o. Sarajevo, kao ovlaštenim, ekskluzivnim i jedinim dobavljačem za održavanje predmetnog softwera, a na osnovu prenesenog licencnog prava od strane „Instituta Mihajlo Pupin“ koji je jedini vlasnik svih intelektualnih prava koji se odnose na instalirani sistem i jedini vlasnik izvornog koda instaliranog na naplatnom sistemu,” obrazloženo je iz Autocesta FBiH.

Ovo u prevodu znači da će sve dok to želi beogradski institut, naplatni sistem u federalnom dijelu autocesta održavati "BS Telecom Solutions”. Bilo je potrebno samo dobiti prvi put posao, To im je uspjelo prije 8 godina i od tada su jedini i ekskluzivni, zauvijek. Druge firme su odavno odustale da u ovom segment preuzmu posao.

“ Jako često se pozivaju na taj izvorni kod, a kad pitate stručnjake iz IT-a da li se to može prenijet itd, dobijete odgovor da to uopšte nisu takva kompleksna riješenja i da možete i vi preuzet taj kod i riješavat s tim probleme“, tvrdi za Žurnal Đenan Salčin, direktor Agencije za javne nabavke i bivši direktor Autocesta FBiH.

Zašto jeftinije, kada može skuplje

No, veći problem od eksluzivnosti za posao održavanja softverskog sistema jeste njegova cijena. Kada se uporedi ona koja se plaća u Federaciji u odnosu na broj kilometara u primjera radi Hrvatskoj, računica pokazuje da je ovdje posao tri do četiri puta skuplji, iako je u suštini riječ o istom poslu.

„Taj IT sektor je još uvijek jedan od najapstraktnijih sektora kad govorimo o nabavkama i veoma često ostavlja mogućnost za ovakvu vrstu i manipulacija i zloupotreba i svega ostalog gdje ćete vi na jednom djelu uštedjeti a onda višestruko to narednih godina plaćati,“ objašnjava Ivana Korajlić, izvršni direktor Transparency International BiH.

„Kada je u pitanju nabavka IT opreme, imate slučajeve gdje se nabave određeni programi, gdje se provedu postupci a kasnije se vrši nadogradnja kao tog softvera, samo može taj koji vam je prodao, i onda godinama taj budžetski korisnik tako da kažem postaje krava muzara za toga nekoga ko će ostvarivati ekstra profit“, uočava generalni federalni revizor Dževad Nekić.  

Iz „BS TS“ uvjeravaju da se tri četvrtine njihovih poslova odnosi na privatne firme, a ne javna preduzeća, ali ne navodeći apsolutne iznose novca koji se odnose na poslovanje sa ovdašnjim javnim preduzećima. 

Žurnalovi sagovornici, Dževad Nekić, Ivana Korajlić te Mervan Miraščija iz Fonda Otvoreno društvo, imaju pak posebna zapažanja kada su u pitanju javne nabavke u IT sektoru.