Uz protivljenje nekoliko profesora: Za asistenticu primljena kandidatkinja s nižim prosjekom ocjena

U sklopu programa “150+” Univerziteta u Sarajevu i Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, vrijednog oko 2 i po miliona maraka, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu je raspisao konkurs za prijem tri asistenta – po jednog na sva tri odsjeka.

Postojala su samo dva uvjeta – završen odgovarajući ciklus studija s najmanje 300 ECTS bodova, te da je studij završen sa, minimalno, prosječnom ocjenom 8,0 ili 3,5. Treba dodati i to da su prednost pri odabiru imali kandidati koji su dobitnici priznanja Univerziteta u Sarajevu.

PRIMLJENA KANDIDATKINJA S NIŽIM PROSJEKOM

Na konkurs za asistenta na Odsjeku za kriminalistiku, koji je raspisan 12. maja 2018. godine, prijavilo se pet kandidata. Tri kandidatkinje su ispunjavale sve uvjete: Ajla Šurković, Selma Stočanin-Hrustemović i Hana Ugljanin.

Komisija kojom je predsjedavao dekan prof. dr. Nedžad Korajlić, a koju su još činili prof. dr. Marija Lučić-Ćatić i prof. dr. Muamer Kavazović, 5. juna 2018. godine predlaže izbor Hane Ugljanin u naučnonastavno zvanje asistent.

Ako se pogledaju uvjeti konkursa, upitni su razlozi zbog kojih je izabrana Hana Ugljanin. S obzirom na to da su sve tri kandidatkinje magistri kriminalistike, odnosno imaju završen odgovarajući studij, jedino na osnovu čega su se kandidatkinje mogle rangirati jeste prosjek ocjena.

Najbolji prosjek ocjena je imala Ajla Šurković – 8,76 na prvom ciklusu, odnosno 9,43 na drugom ciklusu studija. To je znatno bolje od prosjeka ocjena izabrane Hane Ugljanin – 8,15 na prvom, te 9,00 na drugom ciklusu studija. Selma Stočanin-Hrustemović je tokom studija imala prosječnu ocjenu 7,97, odnosno 9,38.

Komisija u obrazloženju kao prednost Hane Ugljanin navodi i to da je ona uporedo magistrirala i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, iako ovakav kriterij nije predviđen konkursom, a ne spominje se ni u Zakonu o visokom obrazovanju.

Također se navodi i da je Ugljanin upisala treći ciklus studija na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Slučajno ili ne, to se ne navodi kao prednost Ajle Šurković koja je također upisala treći ciklus studija na istom fakultetu. Šurković je za magazin Žurnal potvrdila da je ona ovaj podatak navela u prijavi na konkurs.

I PROFESORI PROBLEMATIZIRALI IZBOR HANE UGLJANIN

Izbor Hane Ugljanin je problematiziran i na 62. vanrednoj sjednici Vijeća Fakulteta, održanoj 14. juna 2018. godine.

Prema zvaničnom zapisniku s te sjednice, prof. dr. Eldan Mujanović je istakao da u “Zakonu o visokom obrazovanju imaju samo dva kriterija”, dodajući: “Činjenica da se prednost dala nekome ko ima manji prosjek u odnosu na drugog kandidata je jako upitna s formalne strane, a još je upitnija činjenica da je komisija uvela neki dodatni kriterij koji nije propisan zakonom. Komisija se nije smjela pozvati na to.”

Prof. Mujanović je dodao i da komisija ima etički problem: “Tri do četiri nastavnika doktora kriminalističkih nauka s Katedre za kriminalistiku je protiv ovakvog prijedloga. Ne vidim nikakvu prednost kandidata koji je završio Pravni fakultet. Fakultetu treba kriminalista, neko ko se bavio autentično kriminalistikom.”

“Ja sam bio stava da, osim što su postojali problemi s načinom kako je komisija formirana, ista nije adekvatno sačinila izvještaj kako bi se na objektivan i tačan način prikazalo stanje stvari tj. sve utvrđene činjenice na osnovu čega bi se mogla donijeti ispravna odluka o izboru”, rekao je za magazin Žurnal prof. Mujanović, dodajući kako se to odnosi na prosjek ocjena i vrednovanje te činjenice, na činjenicu da jednoj od kandidatkinja nije valorizirano da je polaznik doktorskog studija, dok drugoj jeste, te na činjenicu da za Hanu Ugljanin nije napisano da je član porodice poginulog borca ARBiH.

Izbor je problematizirala i prof. dr. Irma Deljkić koja je na sjednici istakla da ne zna da li se smiju uvoditi novi kriteriji: “Smatram da komisije imaju pravo da cijene neke dodatne uslove i da iz toga izvuku neku odluku, mada su se komisije uvijek rukovodile kriterijem izvrsnosti, odnosno prosjeka.” Deljkić je rekla i to da joj najviše smeta što se kao prednost kandidata ističe to da ima završen i Pravni fakultet: “Taj razlog nije fer i korektan prema studentima našeg fakulteta.”

Prof. dr. Nebojša Bojanić se nije složio s tim da bude izabrana kandidatkinja s nižim prosjekom ocjena: “Ako su objektivni uslovi uspostavljeni, tim objektivnim uslovima se treba i rukovoditi. U slučaju da svi kandidati imaju jednake objektivne uslove, onda bi se mogli utvrđivati dodatni kriteriji na neki subjektivan način.”

“Imate ono što nosite sa školovanja: ECTS i prosjek! Ako se ništa drugo konkursom ne traži, to je to. A, ako se traži, onda to mora biti i adekvatno propisano i provjereno. Kako utvrditi ko je bolji kandidat ako to nije normirano?”, kazao je za magazin Žurnal prof. Bojanić nezadovoljan načinom na koji se provode konkursi.

S druge strane, dekan Nedžad Korajlić je pojasnio kako “komisija nije uvodila nove kriterije, već je procijenila i predložila izbor kandidata Hane Ugljanin”, dok su drugi profesori istakli kako imaju povjerenje u komisiju.

Na kraju je Vijeće Fakulteta s 21 glasom “za” i četiri glasa “protiv” donijelo Odluku o izboru Hane Ugljanin u zvanje asistenta.

MJESTO ASISTENTA DANAS UPRAŽNJENO

Hana Ugljanin se na ovom radnom mjestu nije dugo zadržala. Naime, 26. jula 2018. godine je nakon provedenog konkursa primljena u čin mlađeg inspektora u Federalnoj upravi policije, tačnije u Federalnu istražnu službu kriminalističke policije.

Nakon njenog odlaska, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije nije raspisivao novi konkurs za prijem asistenta. Pitali smo dekana zašto nije raspisan novi konkurs, iako je svega nekoliko mjeseci ranije iskazana potreba za ovom vrstom nastavnog kadra. Odgovor od dekana nismo dobili. Nismo dobili odgovore ni od druga dva člana komisije.

Prof. Mujanović ističe da se sve završilo na način da oni danas nemaju asistenta koji je potreban fakultetu: “Nadam se da će u skorije vrijeme ovo upražnjeno mjesto biti popunjeno s najboljim kandidatom.”

Priča o izboru kandidatkinje s nižim prosjekom ocjena je, zapravo, nastavak priče o (pre)široko postavljenim diskrecionim pravima koje imaju komisije za izbor u imenovanja. Komisije su znale, naprimjer, ne primiti nikoga i onda kada više kandidata zadovoljava sve uvjete predviđene konkursom, o čemu je Žurnal već pisao.

Odluke komisija se ne dovode u pitanje i rad tih komisija niko ne preispituje. Njihova odluka se može samo prihvatiti ili ne. Žalbe su onemogućene, jedino se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Naravno, to košta, pa se oni koji se smatraju oštećenim rijetko odlučuju na ovaj potez.

(zurnal.info)