OTVOREN PROSTOR ZA KORUPCIJU NA UNSA:Pravilnik koji bi smanjio sumnjiva zapošljavanja kasni četiri godine

Istražujemo

OTVOREN PROSTOR ZA KORUPCIJU NA UNSA: Pravilnik koji bi smanjio sumnjiva zapošljavanja kasni četiri godine

Iako se zakonski morao usvojiti do kraja augusta 2018. godine, Univerzitet u Sarajevu još uvijek nije donio pravilnik o izboru u akademska zvanja. Pravilnik je važan jer bi se njime donijeli jasni kriteriji za izbor u akademska zvanja, odnosno za zapošljavanje asistenata, profesora… Odgovornost se prebacuje s resornog ministarstva na UNSA i obratno.

Pravilnik koji bi smanjio sumnjiva zapošljavanja kasni četiri godine
Foto: Adi Kebo/zurnal.info

 

Poslije brojnih rasprava, nesuglasica i negodovanja velikog dijela akademske zajednice, 2017. godine usvojen je novi Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

Samim zakonom predviđeno je donošenje nekoliko pravilnika koji bi značajno unaprijedili i profesionalizirali rad Univerziteta u Sarajevu (UNSA), te smanjili prostor za manipulacije, odnosno koruptivne aktivnosti. Jedan od takvih je i pravilnik za izbor u akademska zvanja. Zakonski, ovaj pravilnik trebao je biti donesen najkasnije do kraja augusta 2018. godine. Drugim riječima, usvajanje pravilnika kasni skoro četiri godine!

 

ZAŠTO JE PRAVILNIK VAŽAN

 

Univerzitet u Sarajevu najveći je i vjerovatno najznačajniji u Bosni i Hercegovini. Iako je broj studenata sve manji, i dalje fakultete u sklopu UNSA pohađa nekoliko hiljada studenata. Istovremeno, broj akademskih radnika je sve veći – od 1.389 koliko ih je bilo 2014. godine, do 1.568 2020. godine.

Fakulteti u okviru UNSA godišnje objave i provedu na desetine konkursa za asistente, docente i profesore. Konkursi su po pravilu javni i na njih se mogu prijaviti svi zainteresirani. Za svaki konkurs formira se posebna komisija koja bi trebala izabrati najboljeg kandidata i upravo ovdje dolazimo do toga zašto je pravilnik za izbor u akademska zvanja važan.

Naime, u zakonu se navode minimalni uvjeti koje svaki kandidat mora ispuniti da bi mogao biti izabran u određeno naučnonastavno zvanje. No, nakon toga do izražaja dolazi slobodna volja članova komisije koga će izabrati.

U praksi to znači da nekada i objektivno lošiji kandidati, koji formalno ispunjavaju minimalne uvjete, budu izabrani ispred boljih, o čemu smo pisali. Podsjetimo se kratko samo na slučaj Mustafe Sefe, trenutno docenta na Fakultetu političkih nauka.

Prvo je 2014. godine izabran za asistenta, iako je imao znatno lošiji prosjek ocjena od dvije protukandidatkinje. Pojašnjenja radi, zakonski je samo prosjek ocjena uvjet za izbor u zvanje asistenta. Kasnije će Sefo, nakon samo nešto više od tri godine, biti izabran za docenta ispred drugih kandidata koji su imali značajno veće akademsko iskustvo, broj objavljenih knjiga, radova, veće iskustvo u praksi.

Sve ovo je moguće upravo zbog toga što navedeni pravilnik ne postoji. Tim pravilnikom bi se precizno odredili kriteriji za izbor u akademska zvanja, te bi se kreirao i bodovni sistem vrednovanja naučnih radova, mentorstava, projekata... Drugim riječima, komisije se više ne bi mogle voditi najrazličitijim, nerijetko subjektivnim kriterijima koji se ni ne spominju u zakonu, nego bi se njihov rad u dobrom dijelu sveo na sabiranje bodova.

Inače, postojanje pravilnika ove vrste je međunarodni standard, a posjeduju ga čak i mnoge privatne visokoškolske ustanove u BiH.

 

ODGOVORNOST UNIVERZITETA ILI MINISTARSTVA?

 

Zakonski, visokoškolska ustanova, u ovom slučaju Univerzitet u Sarajevu, na čelu s rektorom Rifatom Škrijeljom, bio je dužan donijeti pravilnik. Čak je na jednoj od sjednica Senata 2019. godine bila formirana i Komisija za izradu Pravilnika o izboru u akademska zvanja na UNSA, ali pravilnik nikada nije usvojen.

„Pravilnik nije donesen, jer njegovoj izradi i usvajanju u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju KS mora prethoditi donošenje Pravilnika o klasifikaciji naučnih oblasti, polja i grana, te Registra relevantnih naučnih baza podataka“, odgovorili su nam iz UNSA, ističući da su njihove stručne službe poduzele brojne aktivnosti na izradi pravilnika, te da je izrađena i prva radna verzija.

Iz Univerziteta su nam poslali i nekoliko urgencija koje su slali ministrima obrazovanja, nauke i mladih, odnosno nauke, visokog obrazovanja i mladih, a u kojima su apelovali da se nastave aktivnosti na donošenju pravilnika o klasifikaciji, naučnih oblasti, polja i grana, te registra relevantnih naučnih baza podataka, što je u nadležnosti ministarstva. No, kako ističu, ne dobijaju povratne informacije.

 


Urgencija iz 2020. godine

 

„Univerzitet u Sarajevu nije u mogućnosti finalizirati aktivnosti na donošenju Pravilnika o napredovanju u akademska zvanja zbog izostanka donošenja Pravilnika o klasifikaciji naučnih oblasti, polja i grana, te smo zbog navedenog dva puta do sada bili predmetom inspekcijskog nadzora“, navodi se u jednoj od urgencija.

Novinari Žurnala kontaktirali su i resorno ministarstvo, a iz kabineta ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Aleksandre Nikolić odgovorili su da „Zakon o visokom obrazovanju KS nije uvjetovao donošenje pomenutog pravilnika donošenjem Pravilnika o klasifikaciji naučnih oblasti, polja i grana i Registrom relevantnih naučnih baza“.

„U prilog tome govori i činjenica da su pravilnik o izboru u akademska zvanja donijele druge visokoškolske ustanove u Kantonu Sarajevo. (…) Također, informišemo Vas da je Ministarstvo civilnih poslova BiH 2012. godine donijelo Uputstvo o metodološkom okviru i principima za izradu pravilnika o klasifikaciji naučnih oblasti, polja i grana u kojem je definisano da se naučne oblasti, polja i grane utvrđuju u skladu s revidiranim izdanjem klasifikacije polja nauke i tehnologije u priručniku Frascati Manuel 2002“, navodi se u odgovoru Žurnalu.

Na pitanje kada će biti donesen pravilnik, iz UNSA odgovaraju da će se to desiti „u razumnom roku“. Podsjetimo, rektor Škrijelj je na isto pitanje prije nekoliko godina odgovorio da „misli da će to biti u 2019. godini“.

Dok se odgovornost međusobno prebacuje s ministarstva na Univerzitet i obratno, već mjesecima se govori o usvajanju novog zakona o visokom obrazovanju, iako se još uvijek nisu ispoštovale sve odredbe važećeg zakona, a koje su od suštinske važnosti za transparentan rad Univerziteta u Sarajevu. Podsjetimo samo da je prošlogodišnji fijasko u vezi s novim zakonom rezultirao ostavkom ministrice Melike Husić-Mehmedović.

U međuvremenu, bez pravilnika i jasnih kriterija za izbor, provodi se na desetine i stotine konkursa. O nekim spornim smo i mi pisali:

- IAKO SU ČETIRI KANDIDATA ISPUNJAVALA UVJETE ZA ASISTENTA: Niko nije primljen, čekalo se na Kurtćehajićevu demonstratoricu?

- UZ PROTIVLJENJE NEKOLIKO PROFESORA: Za asistenticu primljena kandidatkinja s nižim prosjekom ocjena

- NAPREDOVANJE PRATILE SPORNE KOMISIJSKE ODLUKE: Od asistenta do docenta za nešto više od tri godine

(zurnal.info)