Sporna imenovanja na sarajevskom univerzitetu: Nema Pravilnika niti kriterija, cijene se veze i usluge

Novi Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo usvojen je krajem augusta 2017. godine. Dok su tadašnji zakonodavci pozdravljali usvajanje ovog zakona, iz akademske zajednice čule su se brojne kritike.

Jedna od spornih stavki za rektora Univerziteta u Sarajevu Rifata Škrijelja jesu postavljeni rokovi. Tako, između ostalih, kasni i usvajanje pravilnika o izboru u akademska zvanja, o čemu je Žurnal je već pisao. 

Do danas navedeni pravilnik nije usvojen, a nepostojanje pravilnika kojim bi se precizno odredili kriteriji za izbor u akademska zvanja, te bi se kreirao i bodovni sistem vrednovanja naučnih radova, mentorstava, projekata... direktno je uzrokovao to da se na Univerzitetu u Sarajevu provede jedan broj spornih izbora u akademska zvanja.

SPORNI IZBORI U AKADEMSKA ZVANJA

Kako pravilnik ne postoji, tako se i komisije vode najrazličitijim kriterijima. Za rektora Škrijelja to je „uhodana praksa“.

Žurnal je ove godine pisao o nekim spornim izborima u akademska zvanja.

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu je u maju 2018. raspisao konkurs za prijem tri asistenta – po jednog na sva tri odsjeka.

Na konkurs za asistenta na Odsjeku za kriminalistiku prijavilo se pet kandidata, a tri kandidatkinje ispunjavale su sve zakonske uvjete.

Na kraju se komisija za izbor odlučila za Hanu Ugljanin, iako je ona imala niži prosjek ocjena od Ajle Šurković. Gledajući jedina dva zakonska uvjeta (prosjek ocjena i odgovarajući studij), Ajla Šurković je bila bolji kandidat, međutim komisija je u izvještaju navodila određene prednosti Hane Ugljanin koje nisu propisane zakonom.

Iako je Hana Ugljanin ubrzo pronašla drugi posao (u Federalnoj upravi policije), novi konkurs nikada nije raspisan, a mjesto asistenta i danas je upražnjeno. 

Ajla Šurković za magazin Žurnal kaže kako je zbog ovog slučaja pokrenula upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu koji još nije okončan. Obraćala se i raznim institucijama. Od mnogih odgovor nikada nije dobila.

„Moja borba traje već godinu i šest mjeseci. Više od godinu dana je prošlo otkad fakultet nema asistenta za oblast 'Kriminalistika'. Vjerovatno se opet čeka neko 'podoban'“, kaže Ajla Šurković.

Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu je u isto vrijeme raspisao konkurs za asistenta na Odsjeku za politologiju.

Četiri kandidata ispunjavala su sve zakonom propisane uvjete. Ipak, komisija za izbor u izvještaju navodi kako se „niko od prijavljenih kandidata ne ističe izvanrednim kvalitetom (niko od kandidata koji ispunjavaju uvjete nije dostavio dokaz o posjedovanju priznanja Univerziteta u Sarajevu) na osnovu kojih bi se nedvojbeno preporučio za izbor u zvanje asistenta“.

Iako je jasno da su priznanja prednost, a ne uvjet, komisiji je to bilo dovoljno da poništi konkurs.

Nakon ponovljenog konkursa za asistenticu je primljena Berina Beširović, koja u tom slučaju jeste bila najbolji kandidat.

No, u ovom slučaju zanimljive su dvije stvari. Prvo je to što je Beširović završila fakultet nakon što se poništio prvi konkurs, a prije raspisivanja drugog konkursa. Drugo je to što je predsjednik komisije za izbor bio prof. dr. Suad Kurtćehajić, a Berina Beširović je još od prve godine studija bila demonstratorica na njegovim predmetima.

Berina Beširović je i dalje asistentica na Odsjeku za politologiju, dok niko od četvero kandidata koji su ispunjavali sve uvjete na prvom konkursu nikada nije dobio priliku da radi na Fakultetu političkih nauka.

Na Odsjek za komunikologiju Fakulteta političkih nauka u oktobru 2014. godine dolazi Mustafa Sefo, sin Hase Sefe, šefa Klinike za neurohirurgiju na Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo i jednog od saradnika generalne direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović.

Na konkursu za asistenta, komisija je odabrala Sefu ispred Lamije Hodžić, koja je imala znatno bolji prosjek ocjena, a uz to je i dobitnica priznanja „zlatna značka“ UNSA.

Nakon nešto više od tri godine Mustafa Sefo je izabran u zvanje docenta, iako je nekoliko kandidata imalo bolje reference – veće akademsko iskustvo, više objavljenih radova, knjiga, više mentorstava, projekata itd. Komisiji to nije bilo bitno. 

„Moguće je zaključiti da će taj kandidat biti prosperitetan i respektiran u svom daljem akademskom i nastavničkom radu”, navodi se u komisijskom izvještaju uz napomenu da se Mustafa Sefo „posebno ističe“.

Interesantno, Mustafa Sefo je vodio predmet „Praksa“, iako u svom CV-u nije naveo da ima bilo kakvo iskustvo u oblasti PR-a ili novinarstva.

Nakon objave teksta, a pred početak akademske godine, predmet „Praksa“ dodijeljen je drugom profesoru.

PROSTOR ZA MANIPULACIJE U PROCESU IZBORA U AKADEMSKA ZVANJA

Upravo je nedonošenje pravilnika u zakonskom roku bio jedan od glavnih navoda tužbe koju je Jasmin Hasić podnio protiv Univerziteta u Sarajevu. Za Hasića je bio sporan konkurs za docenta na Fakultetu političkih nauka za naučnu oblast “Sociologija” koji je raspisan 5. februara 2019. godine.

Međutim, tužba je odbijena. Hasić je nezadovoljan ovom odlukom. Za magazin Žurnal kaže kako je iz teksta presude jasno vidljivo da je ona suprotna preporukama Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

„Sud se uopće nije osvrnuo na zakonsku obavezu usvajanja pravilnika kao jednog od preduslova zakonitog provođenja konkursne procedure“, kaže, između ostalog, Jasmin Hasić.

Podsjetimo, Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine dala je preporuku Univerzitetu u Sarajevu da “pokrene odgovarajuću proceduru usvajanja pravilnika o bližim kriterijima za izbor u nastavno-naučna zvanja”.

U odgovoru Univerziteta Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH navodi se da „zbog neusvajanja drugih akata čije donošenje također propisuje Zakon o visokom obrazovanju KS, (...) Univerzitet u Sarajevu nije bio u mogućnosti donijeti predmeti akt“.

Obratio se Jasmin Hasić i Inspektoratu prosvjetne inspekcije KS s molbom za inspekcijski nadzor nad radom UNSA, preciznije tražio je da se utvrdi zbog čega ova institucija još uvijek nije ispoštovala obavezu u smislu donošenja pravilnika o izboru u akademska zvanja. Odgovor nije dobio.

Od augusta 2018. godine, do kada pravilnik morao biti donesen, pa sve do danas, izvršeno je na desetine izbora u akademska zvanja. 

„To je urađeno bez ikakvih eksterno validnih, objektivnih mjerljivih kriterija. Komisije u različitim sastavima koje su imenovale organizacione jedinice Univerziteta (fakulteti i instituti) su u pravilu usvajale izvještaje bazirane na procjeni kompetencija kandidata bez ikakvih pouzdanih, harmoniziranih i objektivnih kriterija bodovanja“, ističe Hasić.

Postojanje pravilnika ove vrste je međunarodni standard, a posjeduju ga i mnoge privatne visokoškolske ustanove u BiH. Neusvajanje pravilnika ostavlja prostor za manipulacije kada je riječ o izboru u akademska zvanja.

„Usvajanje ovakvog pravilnika je bitno i nužno u odnosu na ostale aktivnosti koje menadžment UNSA prioritizira u svom radu. Usvajanjem navedenog pravilnika, UNSA će poslati jednu čvrstu i jasnu poruku svim kandidatima koji bili prethodno obeshrabreni da potraže zaposlenje na UNSA da i za njih 'ima mjesta', da će se pri izboru u zvanje vrednovati rad i postignuća, a ne veze i sitna potkusurivanja“, zaključuje Hasić.

(zurnal.info)