Pod okupacijom
Kako izgleda moć: Dodik i Čović imaju apsolutnu kontrolu rada ključnih institucija u BiH
Dodik i Čović su danas jači nego prije pola godine, a evo kako izgleda ta moć
Kada je u četvrtak popodne ušao u zgradu Predsjedništva BiH šef Delegacije Evropske unije Johan Satler nije znao šta da kaže svom domaćinu Miloradu Dodiku koji je pola sata ranije u Istočnom Sarajevu, u prisustvu Dragana Čovića, izvijestio javnost da će “blokirati sve” dok međunarodne sudije ne napuste Ustavni sud BiH. Sa Satlerom su tog dana na sastanku u Predsjedništvu bili ambasadori Kvinte, pet najutjecajnijih zapadnih zemalja.
Dodik im je, prenijet će izvori Žurnala, počeo nabrajati svoje želje. Imenovanje direktora SIPA-e, imenovanje ministra za ljudska prava, smjena direktora Obavještajno sigurnosne agencije, imenovanje dva člana u Odboru Centralne banke BiH … Tek pred kraj razgovora srpski član Predsjedništva BiH se dotakao Ustavnog suda. Potom je spakovao stvari i otišao na večeru sa ruskim ambasadorom Petrom Ivancovim. Lidera HDZ-a nije bilo na večeri. Dragan Čović je ruske upute dobio početkom sedmice tokom službene posjete Moskvi. Onda je, po povratku, održao zajednički press sa kolegom iz SNSD-a na kojem je “europeiziranim” jezikom odaslao poruke identične onima koje je poslao Milorad Dodik. Izborni zakon, Ustavni sud, imenovanja, ugroženost…
“Bilo nam je bitno da uđemo u vlast i sada ćemo sve blokirati”, ogolio je svoju i Čovićevu politiku Milorad Dodik.
Međunarodnoj zajednici ostalo je samo da “oštro osudi” i “izrazi zabrinutost” zbog “antidejtonskog djelovanja”, pa da, onda, kasnije u nekom intervjuu opet izrazi zabrinutost zbog “velikog uticaja Ruske Federacije koja želi destabilizirati region”.
APSOLUTNA KONTROLA
Koliko god sada bili zabrinuti, ambasadori Kvinte (SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke) pojačani šefom Delegacije Evropske unije (in)direktni su krivci za još veći uticaj Rusije u BiH. Oni su ojačali Dodika i Čovića kada su 19. novembra prošle godine kumovali potpisivanju sporazuma koji je Miloradu Dodiku otvorio vrata Vijeća ministara BiH u kojem sada HDZ i SNSD kontrolišu dvije trećine ministara. Pritisci ambasadora Kvinte da se formira Vijeće ministara, naravno, ne amnestiraju odgovornosti Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, ali ni “ljevicu” oličenu u likovima i djelima Nermina Nikšića i Predraga Kojovića. Komšić i Izetbegović imali su asa u rukavu. Sa PDP-om i SDS-om imali su pet zastupnika iz Republike Srpske što je bilo dovoljno za entitetsku većinu i prohodnost svih odluka u Predstavničkom domu BiH. A samo Predstavnički dom imenuje Vijeće ministara i, recimo, članove Centralne izborne komisije BiH. Dobro, za tu avanturu bez SNSD-a Izetbegoviću i Komšiću su bili potrebni glasovi SDP-a i Naše stranke na državnom nivou, ali Nikšić i Kojović su zajedno sa Elmedinom Konakovićem odlučili da njihov prevashodni politički cilj bude vladanje Kantonom Sarajevo.
No, sada je kasno za detaljnije analize, iako smo na Žurnalu netom nakon izbora detaljno pojasnili na koji način se u institucijama BiH može oslabiti štetan Čovićev i Dodikov uticaj, odnosno uticaj Ruske Federacije. Dodik i Čović su danas jači nego prije pola godine, a evo kako izgleda ta moć.
KAKO IZGLEDA MOĆ
Osim Vijeća ministara i Doma naroda BiH, HDZ i SNSD kontrolišu i ključne institucije u BiH.
Kadrovi Dragana Čovića apsolutno kontrolišu promet ljudi i roba preko granica BiH. Direktor Granične policije BiH je kadar HDZ-a Zoran Galić. Sve njegove diplome su sporne, ali njegov ostanak u sigurnosnom sektoru niko ne problematizira. Galić je prošle sedmice dobio pomoć Vlade Republike Hrvatske, a svi resursi će biti usmjereni za sprječavanje ulaska migranata iz BiH u Hrvatsku. Pomoć iz Hrvatske su dobili i kantoni sa hrvatskom većinom u Federacii BiH. Pored toga, carinsku politiku u Bosni i Hercegovini kontroliše Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Direktor UIO je Miro Džakula, a i on je kadar HDZ-a BiH. U Upravnom odboru UIO sjedi šest članova. Tri člana UO imaju pravo veta, a to su ministar finansija BiH (HDZ), ministar finansija Federacije BiH (HDZ) i finansija Republike Srpske (SNSD).
Osim što kontrolišu promet roba i ljudi, Dodikovi i Čovićevi kadrovi kontrolišu i promet električne energije. Direktor Elektroprenosa BiH je kadar HDZ-a Matan Žarić i njegovu poziciju niko ne problematizira, mada je već godinama van mandata. Istovremeno, na čelu Nezavisnog operatora sistema BiH (NOS) koji uopravlja radom svih visokonaponskih prijenosnih uređaja u BiH nalazi se Milodrag Košarac, kadar SNSD-a.
Izbornim procesom upravlja Centralna izborna komisija BiH. U njoj sjede dva kadra SNSD-a i dva kadra HDZ-a BiH. CIK odlučuje prostom većinom, bez etničkog i entitetskog glasanja. Da bi prošla bilo koja odluka dovoljna su četiri glasa. Upravo toliko članova CIK-a kontrolišu Dodik i Čović.
Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) trenutno upravlja vd direktora Đuro Knežević. I on je kadar HDZ-a BiH.
Tužilaštvom BiH upravlja Gordana Tadić. Ona je kadar HDZ-a BiH. Prije nego je imenovana za glavnu tužiteljicu, obustavila je istragu protiv čelnika Republike Srpske zbog provođenja zabranjenog referendumao danu RS-a. Istovremeno, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH suvereno upravlja Milan Tegeltija, koji je otvoreno podržao stavove Milorada Dodika u vezi sa međunarodnim sudijama u Ustavnom sudu BiH.
U Ustavnom sudu BiH Dodik i Čović kontrolišu četvero sudija, što nije dovoljno za za donošenje bilo kakve odluke. Presudnu ulogu igra troje stranih sudija i upravo zbog toga Dodik i Čović insistiraju na njihovom uklanjanju.
Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH upravljaju Osman Mehmedagić i njegov zamjenik Trifko Buha koji je kadar SDS-a, na čijoj smjeni insistiraju Dodik i Čović. Ta agencija je jedna od rijetkih u sigurnosnom sektoru čije odluke imaju izvršnu moć. Tako je, naprimjer, odlukom OSA-e ulazak u BIH zabranjen ruskom oligarku Konstantinu Malofeevu, potom pripadnicima Srbske časti iz Srbije, kao i Aleksandru Zaldostanovu, vođi Putinovih Noćnih vukova.
(zurnal.info)
