Stranački sport

Tenderi na HDZ način: Kako Elektroprivreda HZHB, preko privatnih firmi, finansira Zrinjski i Široki Brijeg

Piše: Dino Cviko

Elektroprivreda HZHB preko javnih nabavki već godinama daje stotine hiljada maraka za reklamiranje nogometnim klubovima „Zrinjski“ i „Široki Brijeg“. Kako Elektroprivreda HZHB ne može dodijeliti ugovore udruženjima građana, u postupcima javnih nabavki pojavljuju se privatne firme koje imaju samo jedan cilj – da omoguće klubovima da na „zakonit“ način dobiju novac

Nedavno smo objavili kako je koalicija na državnom nivou (SDA, SNSD i HDZ BiH) riješila da zaustavi antikorupcijsku reformu sistema javnih nabavki, tako što namjeravaju zaustaviti usvajanje Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, a u proceduru pustiti prijedlog novog Zakona o javnim nabavkama u kome neće biti antikorupcijskih odredbi.

Dok se čeka na usvajanje novog zakona, provode se mnogi sporni tenderi, o čemu Žurnal godinama piše. Nadležne institucije često ne poduzimaju ništa kako bi se spriječile zloupotrebe zakona. 

Bh. mediji u maju su već objavili da je Elektroprivreda HZHB raspisala dva tendera – reklamiranje društva putem nogometnog kluba s područja grada Mostara, te grada Širokog Brijega.

Iz tenderske dokumentacije bilo je jasno kako samo nogometni klubovi „Zrinjski“ i „Široki Brijeg“ ispunjavaju uvjete iz tendera, što predstavlja kršenje zakona jer ugovorni organi ne bi smjeli pogodovati određenim ponuđačima. 


Dio uvjeta iz tenderske dokumentacije (gore za Mostar; dole za Široki Brijeg)

„Minimalni zahtjevi za predmetne nabavke su tako postavljeni da se unaprijed zna da ih na cijelom svijetu mogu zadovoljiti samo HŠK „Zrinjski“ Mostar i NK „Široki Brijeg“. Ono što je veoma problematično u predmetnim nabavkama jeste da se one ponavljaju iz godine u godinu, jer smo identične nabavke imali i 2019. i 2018. i 2017. i 2016. i 2015. godine. Također, krajnje je problematično i da nema nikakve reakcije nadležnih nadzornih organa i pravosudnih institucija za navedeni utrošak minimalno 2,1 miliona KM“, govori za Žurnal Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH.

No, nije to jedina sporna stvar kada je riječ o ovim tenderima vrijednim kombinirano 400.000 maraka, bez PDV-a. Kako nam je pojašnjeno iz Agencije za javne nabavke BiH, udruženja građana, u pravilu, ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki: 

„Udruženja građana ne mogu biti ponuđači u određenom postupku javne nabavke, ukoliko nisu registrovana kod nadležnog suda kao posebna pravna lica za obavljanje privredne djelatnosti koja nije neposredno povezana s ostvarivanjem njihovih osnovnih statutarnih ciljeva i aktivnosti, a koja djelatnost je predmet konkretnog postupka javne nabavke.“

Dakle, udruženja građana u pravilu ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki jer nemaju privredni karakter. To mogu biti ako osnuju posebno pravno lice i registruju ga kod nadležnog suda.

Kao što je poznato, sportski klubovi u našoj državi su udruženja građana. Kako su onda godinama unazad Zrinjski i Široki Brijeg pobjeđivali na tenderima Elektroprivrede HZHB?

Do 2018. godine Elektroprivreda HZHB je potpisivala ugovore direktno s navedenim nogometnim klubovima. No, svjesni stava Agencije za javne nabavke BiH koji smo naveli, 2019. godine oba kluba se na tendere prijavljuju s drugim firmama.

Konkretno, Zrinjski je nastupio u konzorciju s kompanijom „Interagent“ d.o.o. Mostar, a Široki Brijeg s firmom „Amadis“ d.o.o. Široki Brijeg. Ove, 2020. godine, Zrinjski je opet nastupio zajedno s „Interagentom“, dok je tender za reklamiranje društva putem nogometnog kluba s područja grada Širokog Brijega poništen jer „nije dostavljena nijedna ponuda u određenom krajnjem roku“. Zašto se iz NK „Široki Brijeg“ nisu javili na tender, nije nam poznato, jer iz ovog kluba nisu odgovorili na Žurnalov upit.

VEZE HDZ-A BiH I HERCEGOVAČKIH KLUBOVA

Vlasnik kompanije „Interagent“ je Danko Šulenta. Istovremeno, Šulenta je zvanično izvršni dopredsjednik HŠK „Zrinjski“, a neslužbeno je u nogometnim krugovima poznat i kao „alfa i omega“ mostarskog kluba. Njegova firma ne bavi se reklamiranjem. Riječ je o špediterskoj firmi, odnosni firmi čija je osnovna djelatnost međunarodno otpremništvo.

Iz HŠK „Zrinjski“ su za Žurnal potvrdili kako su se u posljednje dvije godine na tender prijavili kao član grupe ponuđača s firmom „Interagent“ „iz razloga što je tumačenjem Agencije za javne nabavke BiH definirano da udruge građana, fondacije i sl. ne mogu biti registrirani kao dobavljači u Agenciji za javne nabavke BiH“.

„Zakon o javnim nabavkama BiH propisuje da se više pravnih lica može udružiti i dostaviti ponudu, od kojih je dovoljno da je jedan član, odnosno predstavnik grupe registriran kao dobavljač u Agenciji. Iz toga razloga smo se obratili društvu „Interagent“ d.o.o. Mostar i  zaključili ugovor o konzorciju prema kojem smo se organizirali kao grupa ponuđača i u kojem su definirane prave i obveze među članicama konzorcija na način da se društvo „Interagent“ d.o.o. Mostar prijavi kao predstavnik i registrirani dobavljač kod Agencije u svrhu preuzimanja tenderske dokumentacije“, naveli su iz mostarskog kluba.

Pojednostavljeno, sve uvjete iz tendera ispunjava samo HŠK „Zrinjski“. Oni, zakonski, ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki. Kako bi ipak dobili tender, u pomoć uskače firma izvršnog dopredsjednika kluba, s kojom „Zrinjski“ potpisuje ugovor o konzorciju. Firma Danka Šulente u cijelom procesu učestvuje samo kako bi se preuzela tenderska dokumentacija i kako bi se „Zrinjski“ mogao prijaviti na tender koji je, svakako, kreiran tako da isključivo taj klub zadovoljava sve kriterije. Na kraju, sav novac se, zvanično, isplaćuje neposrednom davatelju usluge, odnosno „Zrinjskom“.

Iz Elektroprivrede HZHB također nisu odgovorili na Žurnalov upit. Zanimalo nas je zašto je donesena odluka da se i u 2020. godini, u vrijeme pandemije, planiralo potrošiti 400.000 maraka na reklamiranje društva koje ima zakonski monopol; zašto se uvijek donosi odluka da se društvo reklamira isključivo putem nogometnih klubova, te isključivo putem klubova s područja Mostara i Širokog Brijega; zašto su godinama ugovori dodjeljivani udruženjima građana, iako oni ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki.

Međutim, ove odluke nimalo ne čude. Elektroprivreda HZHB je pod direktnom kontrolom HDZ-a BiH i Dragana Čovića. Stranački ljudi rukovode klubovima iz Mostara i Širokog Brijega. Naprimjer, federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić je ujedno i predsjednik UO u HŠK „Zrinjski“, dok je dugogodišnji gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević istovremeno i predsjednik UO istoimenog kluba.


Dragan Čović i Danko Šulenta (Foto: hdzbih.org)

Ono što je svakako problematično jeste ignorantski stav Agencije za javne nabavke BiH. Kako je potvrđeno Žurnalu, Agencija se nije ni obraćala Elektroprivredi HZHB povodom ovih tendera.

Poseban problem jeste pitanje zakonitih ponuđača u postupcima javnih nabavki. Stav Agencije jeste da, u pravilu, udruženja ne mogu biti ponuđači. No, kako ističe Mervan Miraščija, to je, najblaže rečeno, u suprotnosti s praksom:

„Da preciziram, navedene javne nabavke reklamiranja JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar u 2015, 2016, 2017, i 2018. godini su dobili HŠK „Zrinjski“ Mostar i NK „Široki Brijeg“, koji sigurno nisu privredni subjekti. Tek u 2019. godini odnosno 2020, navedeni nogometni klubovi se pojavljuju u grupi ponuđača s privrednim subjektima, odnosno za njih se prijavljuje privredni subjekt. Također, na Portalu javnih nabavki, koji vodi Agencija za javne nabavke BiH, kao ponuđači su registrovana i 14 udruženja, od kojih većina ima i realizirane ugovore o javnim nabavkama, a neki čak i ugovore milionske vrijednosti. Uostalom, ako Agencija za javne nabavke BiH stoji iza svoga stava, zašto nije koristila nadležnosti monitoringa postupaka javnih nabavki i obustavljala navedene i brojne druge nabavke reklamiranja javnih preduzeća i institucija u BiH, u kojima su se kao punuđači pojavljivali sportski klubovi i slična udruženja?“

Uvidom u podatke Portala javnih nabavki, vidljivo je da istu praksu kao Elektroprivreda HZHB imaju i brojna druga javna preduzeća, iako je najčešće riječ o manjim iznosima. 

Javna preduzeća, koja su de facto u rukama vladajućih stranaka, godinama obilato koriste sve manjkavosti trenutnog Zakona o javnim nabavkama BiH, a kako bi pogodovali firmama ili udruženjima kojima rukovode strankama bliski ljudi. Preciznije, javne nabavke pretežno služe za „zakonito“ izvlačenje budžetskih sredstava, odnosno novca građana.

Mnogo toga bi se moglo promijeniti usvajanjem Zakona o javnim nabavkama s antikorupcijskim odredbama. Podsjetimo da je usvajanje ovog zakona, koji treba biti u skladu s direktivama Evropske unije, jedan od uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa.

(zurnal.info)