Sudski postupci u toku

Radnici traže da im se prizna suvlasništvo u Tržnice-pijace: Kanton Sarajevo može ostati bez imovine vrijedne desetine miliona maraka

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info
Piše: Dino Cviko

Pred sudovima u Sarajevu vodi se nekoliko postupaka koji su od velikog značaja za budućnost KJKP „Tržnice-pijace“ Sarajevo. Bivši i neki sadašnji radnici preduzeća žele dokazati da su suvlasnici privatnog kapitala preduzeća. Preduzeće je, navodno, postalo dioničko društvo u vrijeme tzv. Markovićevih reformi. Uprkos tome, „Tržnice-pijace“ danas su javno preduzeće. U slučaju da sud presudi u korist dioničara, Kanton Sarajevo vjerovatno će ostati bez imovine vrijedne desetine miliona maraka

KJKP „Tržnice-pijace“ d.o.o. Sarajevo javno je preduzeće u vlasništvu Kantona Sarajevo. Preduzeće je finansijski samoodrživo. Osnovna djelatnost je iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama, a imovina kojom upravlja preduzeće vrijedi nekoliko desetina miliona maraka.

Da budemo precizniji, knjigovodstvena imovina preduzeća vrijedi oko 22 miliona maraka. Tržišno, vrijednost se procjenjuje na više od 50 miliona maraka. „Tržnice-pijace“ upravljaju pijacama koje se nalaze u centru općina u Kantonu Sarajevu, a najpoznatija je ona na Markalama. Dalje, upravljaju i Gradskom tržnicom u Sarajevu. Riječ je o nacionalnom spomeniku, pa je stvarnu vrijednost tog objekta teško procijeniti. Spomenimo još pijace u naseljima Grbavica, Alipašino Polje, Dobrinja, Ciglane...


Sve ove atraktivne lokacije su, zapravo, u vlasništvu građana Kantona Sarajevo i sve bi mogle završiti u rukama privatnika. Evo i zašto.

SPORNA PRIVATIZACIJA

Naime, pred sudovima u Sarajevu vodi se nekoliko postupaka koji su od velikog značaja za budućnost preduzeća. U suštini, svi se svode na isto – podnositelji tužbi žele da se utvrdi da su oni suvlasnici privatnog kapitala preduzeća, odnosno da su dioničari. Podnositelji tužbi su bivši i neki sadašnji radnici preduzeća.

Postavlja se logično pitanje – otkud dioničari u javnom preduzeću koje nije organizovano kao dioničko društvo? Da bismo dobili odgovor na to pitanje, treba se vratiti u predratno vrijeme, u vrijeme tzv. Markovićevih privatizacija. 

Tada su, prema riječima tužitelja s kojima su novinari Žurnala razgovarali, radnici vršili uplate za interne dionice. 

„Činjenica je da se u tadašnje vrijeme preduzeće registrovalo kao dioničko društvo, da je preduzeće izvršilo upis i da su 1992. godine izdate potvrde pojedincima da je izvršen upis dionica. Sad kažu da nemamo dokaza da nam se odbijalo od plaće“, govori jedan od tužitelja (ime poznato redakciji).

Bivši direktor preduzeća Jasmin Terović (SDA) za Žurnal kaže kako je, prema njegovom mišljenju, kompletan upis dionica sporan: „U vrijeme agresije na BiH neko je izgleda vodio to da se upisuju dionice, da se plaćaju dionice iako nema dokaza o uplatama... Kada uzmete platnu listu bilo kojeg zaposlenika, vidljivo je na njoj da nema odbitka za dionice. Oni su uspjeli u vrijeme rata 1993. godine upisati se kao dioničarsko društvo, pa je kasnije gradski sekreterijat, čini mi se 1995. godine, uspio to vratiti u javno.“

Nekoliko članova Sindikata KJKP „Tržnice-pijace“ za Žurnal govore kako tadašnja Skupština Grada Sarajeva nikada nije dala saglasnost za promjenu oblika organizovanja preduzeća, te da u arhivi preduzeća nema dokaza da je „ijedan fening s platne liste tadašnjih radnika izdvajan za dionice“:

„Sve je počelo 1990. i 1991. godine, kada je navodno od jednog dijela njihove plaće uplaćivano za potrebe dionica. Međutim, to nikada nije dokazano. Samim tim nemaju nikakva prava kao takozvani dioničari. Oni su tada pokušavali da promijene strukturu preduzeća, odnosno da od javnog preduzeća naprave dioničko društvo. Svojevremeno je tadašnja Gradska uprava pokrenula tužbu protiv njih smatrajući da je to nelegalno. Grad je tužio tadašnju upravljačku strukturu i radnike.“

Ističu da navodni dioničari nikada nisu registrovani u registru dioničara, niti su registrovani u Agenciji za privatizaciju. 

„Zanimljivo, 1990. i 1991. godine preduzeće je poslovalo u gubitku, a fiktivno su povećavali plaće. Logično, ukoliko posluješ u gubitku, nema šanse da povećavaš plaće. To povećanje su kao davali za dionice. U toj njihovoj odluci koju su oni sami pokušavali da provedu, da bi postali dioničari, svaki radnik je morao iz svog ličnog dohotka da dio novca usmjeri za otkup tih dionica. To nije urađeno“, govore sindikalisti.

SPORNI NALAZI I MIŠLJENJA

Kako bi otkrili da li je privatizacija preduzeća bila zakonita, 2018. godine su iz „Tržnice-pijace“ angažovali sudskog vještaka ekonomske struke – nekadašnjeg direktora Federalne agencije za privatizaciju Enesa Ganića. Njegov zadatak bio je da uradi nalaz i mišljenje u vezi s događajima u preduzeću u godinama pred sami rat, preciznije u vezi s navodnom privatizacijom preduzeća, što je on i uradio.

Između ostalog, naveo je da nije moguće utvrditi koliki je upisani kapital preduzeća na osnovu rješenja iz 1989. i 1991. godine; da nije upisan kapital subjekta, a posebno nije naznačen dionički kapital, ni državni, ni privatni; da su „Tržnice-Pijace“ sa 31.12.1990. godine knjižile dionički kapital već od 01.01.1990. godine, te da je knjiženje pogrešno s dva aspekta; da u poslijeratnoj reviziji Zavoda za računovodstvo i reviziju FBiH nisu primijenjene određene zakonske odredbe... Ono što je možda i najbitnije, Ganić nije mogao utvrditi da je izvršena uplata internih dionica preduzeća.


Dio mišljenja Enesa Ganića iz 2018. godine

Dvije godine kasnije, Ganić dobija skoro isti zadatak od Općinskog suda u Sarajevu, a za potrebe jednog od postupaka u kojima tužitelji traže da im se prizna suvlasništvo privatnog kapitala preduzeća. Međutim, Enes Ganić sudu predaje, prema riječima članova Sindikata, „dijametralno suprotan nalaz od prvog koji ide u korist dioničarima“.

„Preduzeće je 2018. godine za svoje potrebe unajmilo zvaničnog sudskog vještaka ekonomske struke da uradi kompletnu reviziju tih navodnih uplata dionica. Dobili smo realno mišljenje u kojem se navodi da ne postoji apsolutno nikakav dokaz, nikakav trag da je uplaćivan novac za dionice. Međutim, sudski tok tog procesa je u nekom momentu zahtijevao da sud od nas zvanično traži da mi angažujemo sudskog vještaka koji bi uradio reviziju i dostavio je sudu. Mi, naravno, i 2020. godine angažujemo istog sudskog vještaka. Taj isti vještak dostavio je, prema istim dokazima i dokumentaciji kao 2018. godine, dijametralno suprotan nalaz od prvog. Taj nalaz ide u korist dioničara. Mi smo zbog toga pokrenuli krivičnu prijavu protiv tog vještaka“, navode članovi Sindikata.

U nalazu i mišljenju iz 2020. godine, Ganić je spomenuo odluku iz 1990. godine u kojoj se navodi da društveni kapital vrijedi 12.744.545,50 dinara; da je u 1990. i 1991. godini izvršen upis internih dionica u skladu sa zakonom; Ganić navodi da je revizijom iz 1998. godine utvrđeno da se osnovni kapital sastoji od 61,092% „dioničkog kapitala-privatnog kapitala“ i 38,908 državnog kapitala... 


Dio mišljenja Enesa Ganića iz 2020. godine

Enes Ganić za Žurnal nije želio detaljnije govoriti o svojim nalazima i mišljenjima jer je sudski postupak u toku. Ipak, priznaje da u dva dokumenta postoje razlike: „Razlog su dokazi koji su bili tada prezentirani i dokazi koje sam dobio drugi put... Po nalogu „Tržnica“ nisam dobio dovoljno dokaza. Po nalogu suda sam došao do dovoljno dokaza. U drugom sam potvrdio ono što sam prvi put napisao, ali sam dopunio dokazima koje sam dobio po nalogu suda.“

Ročište u ovom predmetu zakazano je za 13. januar. Ishod ovog postupka bitno će utjecati na budućnost ovog javnog preduzeća. Imovina vrijedna nekoliko desetina miliona maraka mogla bi završiti u rukama privatnika.

Upravo zbog toga zaposlenike preduzeća „Tržnice-pijace“ čudi, kako navode, izostanak podrške s kantonalnog nivoa:

„Mi smo u ovim parnicama drugotužena stranka u procesima. Prvotužena stranka je Kanton Sarajevo. Zastupa ga Pravobranilaštvo KS. Mi nemamo nikakvu podršku, mi sami s našim advokatom i ograničenim resursima branimo imovinu Kantona Sarajevo. Nekoliko puta smo ih zvali, a Pravobranilaštvo se nijednim aktom još nije zainteresiralo za proces, da od nas zatraže eventualno da im se dostavi dokumentacija, da se konsultuju s našim advokatom itd. Vrlo bitno bi bilo da imamo podršku Vlade KS, Skupštine KS i Pravobranilaštva KS. Niko se ne interesuje za ovaj problem.“

Dakle, prema njihovim riječima, podrška dojučerašnje Vlade Kantona Sarajevo (SDA, SBB i DF) je izostala. Prilika je ovo za novu Vladu KS da se aktivno uključi u rješavanje problema i pokuša zaštititi imovinu građana.

Imovinu koja bi, vrlo lako, mogla završiti u rukama poznatog bh. biznismena...

(nastavit će se)

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Enes Ganić, Jasmin Terović, privatizacija, Tržnice-pijace