Stotine poslovnih prostora bile su dovoljan razlog da Trgovina Borac bude na meti i prije pljačkaške privatizacije koju su osmislili i realizovala politička SDA i HDZ BiH. Za ovu firmu je to počelo 1999, prodajom prvih objekata koje je posjedovala, a za koje postoji evidencija u tzv. pasivnom podbilansu.

„Svinjogojska farma“ nalazila se na savršenoj geografskoj lokaciji. Smještena uz magistralni put Banjaluka – Gradiška, udaljena oko 12 kilometara od graničnog prelaza sa Hrvatskom, a oko 25 kilometara od banjalučkog aerodroma, ova farma je imala sve preduslove za poslovanje i širenje.

Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) „Mladen Stojanović“ bio je jedan od najvećih kombinata u bivšoj Jugoslaviji. Na vrhuncu poslovanja 1974. godine u svom sastavu imao je farmu sa 2.000 muznih krava, svinjogojsku farmu sa 90.000 tovljenika godišnje, zatim fabriku stočne hrane u kojoj se godišnje proizvodilo 60.000 tona hrane, te plantaže na oko 640 hektara.

Dobojska fabrika kompresora i opreme, svjećica i pneumatskih alata „Trudbenik“ osnovana je 1949. godine i radila je sve do 5. oktobra 2015. godine.

Početkom devedesetih u opštini Šamac u punom kapacitetu je radilo 14 fabrika i najmanje pet velikih preduzeća koji su zapošljavali preko 10.000 radnika u okruženju.

Sudbina trebinjske firme „Metalac“ predstavlja klasičnu privatizacionu priču i primjer kako su nekada uspješna državna preduzeća skončavala u stečaju, njihova imovina u starom gvožđu, a nekretnine u rukama novopečenih moćnika i bogataša.

Propasti banjalučke „Mljekare“ počela je sa njenom privatizacijom 2004. godine. Danas su od nekadašnjeg giganta ostale samo priče kojih se sjećaju starije generacije i urušen pogon na atraktivnoj parceli na koju su oko bacili investitori za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa.

Otvorena 1947. Godine, gipsara „Volari“ iz Šipova decenijama je bila jedan od nosilaca privrede svog kraja i siguran izvor prihoda za 360 radnika koliko ih je radilo u njenim najboljim danima.

Jasmin Terović (SDA), novi (stari) direktor KJKP „Tržnice-pijace“, susreće se sa starim problemom. Bivši i neki sadašnji radnici nastavljaju na sve načine dokazati suvlasništvo nad privatnim kapitalom preduzeća, iako sve upućuje na to da je predratna privatizacija bila nezakonita. Podsjetimo, neki od radnika/tužitelja ranije su za Žurnal otkrili kako je vlasnik „HIFA-Oil“ Izudin Ahmetlić već otkupio veliki broj prava na dionice od bivših radnika

Iako još uvijek nisu završeni sudski postupci u kojima bivši i neki sadašnji radnici preduzeća „Tržnice-pijace“ traže utvrđivanje njihovog suvlasništva, čini se kako se već pojavio kupac njihovih navodnih dionica. Prema riječima radnika/tužitelja, vlasnik „HIFA-Oil“ Izudin Ahmetlić već je otkupio veliki broj prava na dionice od bivših radnika

Pred sudovima u Sarajevu vodi se nekoliko postupaka koji su od velikog značaja za budućnost KJKP „Tržnice-pijace“ Sarajevo. Bivši i neki sadašnji radnici preduzeća žele dokazati da su suvlasnici privatnog kapitala preduzeća. Preduzeće je, navodno, postalo dioničko društvo u vrijeme tzv. Markovićevih reformi. Uprkos tome, „Tržnice-pijace“ danas su javno preduzeće. U slučaju da sud presudi u korist dioničara, Kanton Sarajevo vjerovatno će ostati bez imovine vrijedne desetine miliona maraka

Agenciji za privatizaciju FBiH naloženo da Stanić-investu isplati 3,6 miliona maraka glavnice, plus zateznu kamatu zaračunatu na taj iznos od 2004. godine. Ključnu ulogu u donošenju ovakve presude imao sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić koji je blizak HDZ-u BiH. Federacija mora Stanićima isplatiti novac u narednih 30 dana.

Peta epizoda serijala "Raspad industrije u Bosni i Hercegovini", koju za Al Jazeeru Balkans producira Centar za razvoj medija i analize, priča je o fabrici "Rudi Čajavec" Banja Luka

Proces privatizacije zapravo je počeo po tvz. Markovićevom zakonu 1991. godine kada je i registrirano kao dioničko društvo u mješovitoj svojini „Kladušnica“

Regulacioni planovi građanima se predstavljaju kao "sveto slovo" koje se bez pogovora mora poštivati, tajkunima se crtaju prema njihovoj mjeri. Kako je kompleks "Čajavec" postao tržni centar "Emporium", bez regulacionog plana. Da li će građani Banjaluke tajkunima platiti "Titove puteve"?

Prvim krugovima privatizacije najviše su bili pogođeni radnici, naročito onih firmi koje su imali nekretnine na atraktivnim lokacijama. Nakon deceniju i po tog svojevrsnog “pročišćavanja” firmi, isti odnos samo ovoga puta prema svojim malim dioničarima imaju privatizacioni fondovi te društva koja njima upravljaju

Privatizacioni fondovi i njihova društva svojevrsni su „grobari“ brojnih preduzeća. Umjesto razvijanja poslovanja, mnogo brža dobit bila je rasprodajom nekretnina u vlasništvu firmi. Naročito je to bilo evidentno tamo gdje su fondove vodili mešetari iz Slovenije. Hiljade radnika je potom izgubilo posao te prevareno za neisplaćene plate i doprinose. Dossier Žurnala će ukazati na detalje i aktere ovih neprocesuiranih afera

Privatizacioni fondovi i njihova društva umjesto generatora razvitka, postali su svojevrsni "grobari“ brojnih firmi. Umjesto razvijanja poslovanja, mnogo brža dobit ostvarivala se rasprodajom nekretnina. Naročito je to bilo evidentno tamo gdje su fondove vodili mešetari iz Slovenije. Hiljade radnika je izgubilo posao te prevareno za neisplaćene plate i doprinose. Dossier Žurnala će ukazati na detalje i aktere ovih neprocesuiranih afera

Borba radnika zeničke Željezare ponovo je „probudila“ njihove sapatnike iz Zavidovića. Iako sebe nazivaju radnicima Krivaje-Mobel u štrajku, bolji opis bio bi bivši, prevareni, izmanipulisani