Univerzitet u Tuzli objavio je saopštenje po kojem nikada nije sarađivao sa „Digitalnim ozonom“ Darka Mladića. Nakon novih dokaza koje smo objavili, kružok akademske zajednice netragom je nestao. Sličnom logikom vodi se i Sveučilište u Mostaru, koje je Mladićev biznis podržalo sa 33.000 KM. Ugovori su plaćeni uglavnom novcem građana Republike Hrvatske, koji svake godine kroz budžet izdvajaju 10 miliona eura (19.558.300 KM) kako bi ova visokoobrazovna ustanova poslovala.

Prvo je pitanje postoji li tužilaštvo, tužilac ili više njih koji će izaći iz svoje zone komfora i istražiti sumnjive poslovne poteze. Kako je riječ je o međuentiteskim transakcijama i povezanim firmama, logično bi bilo da to bude posao državnog tužilaštva.

U izuzetno nacionalističkom zanosu svih prethodnih dana Darko Mladić, sin ratnog zločinca Ratka Mladića, zaboravio je napomenuti kako ga finansiraju preživjeli bh. građani, njihovi potomci, današnji poreski obveznici. Firma u njegovom vlasništvu „Digitalni ozon“, registrovana u Banjaluci, za šest godina prikazala je prihod od 4.537.534 KM i to sa samo jednim zaposlenim radnikom. Po osnovu tenderskih ugovora, finansijeri su joj, između ostalih, RAK BiH Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde BiH, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli...

Uslovno zanimljivo jeste da je Rješenje kojim se odbija zahtjev stečajnog upravnika Samira Sunulahpašića za razrješenjem sa dužnosti potpisao Denis Martini, koji je polovinom juna imenovan za stečajnog sudiju u stečajnom postupku Vitezita. Isti taj Martini je odmah po imenovanju tražio od predsjednika suda Gorana Dujića da ga isključi iz ovog predmeta

Demanti na tekst pod naslovom "MINISTAR VANJSKIH POSLOVA BIH IGNORIŠE PITANJA ŽURNALA: Dok buši flaminga, šuti o problemima u ambasadama".

Objavljujemo drugostepenu presuda u predmetu Gordan Memija, "Foto Art" d.o.o. U Presudi stoji sljedeće: "Nalaže se prvotuženom Udruženju "Centar za razvoj medija i analize" Sarajevo da u roku od 30 dana objavi ovu presudu na svom portalu - Online magazin Žurnal."

Elvedin Dino Grabovica, siva eminencija SDP-a i jedan od najvažnijih ljudi federalnog premijera Nermina Nikšića, posljednjih godina živi i radi u Hrvatskoj. Njegov dugogodišnji dobrovoljni egzil povezan je sa brojnim policijskim istragama koje se protiv njega vode u Bosni i Hercegovini. Iako godinama živi i posluje u Hrvatskoj, to ga nije spriječavalo da prima platu na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu čak i kada mjesecima nije dolazio na posao za koji je plaćen.

Politički vrh RS u Beogradu sahranjuje ratnog zločinca Ratka Mladića, ali bliske im firme zbrajaju milione KM izvučene iz budžeta. Fantomski „Tehnotim“ od kraja jula do kraja avgusta obezbijedio si je ugovore vrijedne 1,07 miliona KM. Sa 66 dosadašnjih ukupna vrijednost poslova približava se iznosu od 13 miliona KM. Za vlast u RS i preko Drine IT sektor je posebno pogodan za tendersku pljačku.

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Italiji Amira Arifović - Harms redakciji Žurnala uputila je demanti na tekst pod naslovom "MINISTAR VANJSKIH POSLOVA BIH IGNORIŠE PITANJA ŽURNALA: Dok buši flaminga, šuti o problemima u ambasadama".  

Uvijek je bila odani „vojnik partije“, od Alije Izetbegovića koji je protežira od vremena imenovanja za ambasadoricu BiH u Hrvatskog 1993. godine, pa je tako i sada, u penzionerskim danima, prihvatila da zdušno agituje za Bakira Izetbegovića i SDA.

Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, i Aleksandra Kovačević, njegova bivša portparolka, prijetili su jednom kolegi na groblju Crkvice. O tome su sačinjene službene zabilješke, a obaviještena je i policija. Prijetnje direktora nisu nova vijest. Novinarki Direkta Milanki Kovačević, koja je kontinuirano pisala o njegovim „postignućima“ savjetovano je „da se čuva“ i „gleda šta ima ispod automobila“. Iako osuđivan za zloupotrebu položaja, od bivšeg direktora direktor OSA-e Osmana Mehmedagića dobio je bezbjednosnu potvrdu. 

Kao zvaničan uzrok smrti naveden je srčani infarkt. Iako Martin nije imao naznaka kardioloških problema, možda to i ne bi bilo čudno u dobi od 77 godina, da porodica nije ukazala na niz spornih detalja.

Matias Zubak trebao je biti saslušan i od strane federalnog POSKOK-a, no od trenutka hapšenja stečajne upraviteljice, te njegovog brata Tomislava i Josipa Raića koji su vodili firmu „WDG Vitez“ oktobra prošle godine, on je nedostupan i prema nezvaničnim informacijama za njim je raspisana potjernica.

Neubičajeno, ali znakovito, u netom objavljenoj prvostepenoj presudi Općinskog suda navedeno je kako je odluka Senata donesena „nakon duže medijske kampanje inicirane izvan akademske zajednice, a čiji je cilj bio stvaranje uvjerenja u javnosti da tužiteljica svoj akademski status doktora medicinskih nauka i profesora univerziteta nije stekla na zakonit način“.

Ideja je bila da se direktorima srednjih i osnovih škola u ZDK omogući da kandidatima dodjeljuju do 10 bodova, čime bi direktno uticali na konkursne liste. Znajući sistem izbora stranački podobnih rukovodilaca, time bi se dodatno „zacementirao“ daljnji izbor kandidata sukladno stranačkim preferencijama.  

Postoje i oni koji upozoravaju da ništa u BiH ne treba prihvatiti kao konačno, pa i izbacivanje projekta spalionice iz Urbanističkog plana Zenice i da time priča o spalionici otpada nije završena.

Kancelarija Službe za poslove sa strancima BiH, opremljena donatorskim novcem IOM-a, dobila je poseban tretman – od luksuznog namještaja do fotelja, garderobera i cipelara. U njoj je radila Aleksandra Kovačević, koja je od PR angažmana brzo napredovala do šefice kabineta direktora Žarka Lakete. Potom je, zajedno sa namještajem iz kancelarije, prešla u Ministarstvo finansija i trezora BiH, gdje je imenovana za pomoćnicu ministra. Sve je potpisao ministar Srđan Amidžić 31. jula 2025. godine. Ni streloviti napredak ni poklanjanje doniranog namještaja niko ne želi objasniti.

Bahato, kako su i naviknuti, ali i ohrabreni nereagovanjem institucija, osobe sa biračkih listića kažu da zakoni nisu prekršeni, jer „prisustvo djeteta ne predstavlja direktan poziv na podršku političkoj stranci“ ili „dijete od tri ili četiri godine, samo po sebi, ne može zagovarati glasanje za određenu političku opciju“. CIK BiH je prethodnih godina sankcionisao ovakve slučajeve, međutim, skoro identične situacije više se ne tretiraju kao zloupotreba djece. Sada je to isticanje značaja porodice.

Mještani Kruščice kod Konjica mirnim putem, bez ijednog incidenta, gotovo mjesec dana blokadama šumskih puteva ne dozvoljavaju mašinama Šumarstva „Prenj“ da započnu planiranu sječu stabala u blizini njihovih izvora pitke vode. U međuvremenu, policija legitimiše mještane, a na osnovu krivične prijave Šumarstva „Prenj“ pojedini su pozivani na razgovore u svojstvu osumnjičenih zbog sumnje u počinjenje krivičnog djela „samovlašće“. Iz Šumarstva „Prenj“ d.d. Konjic ponavljaju da se radovi provode u skladu s Planom gazdovanja šumama za 2026. koje im je zaključkom dodijelilo Gradsko vijeće Konjica.